Page 15 - STAV broj 202

obljetnicu zločina nad Hrvatima u Bu-
hinim Kućama kod Viteza.
Osim što izravno udara na inteligen-
ciju svakoga ko ima imalo mozga, takva
kampanja, potpuno besmislena, ne daje
odgovor na samo jedno pitanje koje je
važno kada se već ta dva događaja dovo-
de u vezu – zašto tog dana Čović i njegovi
najbliži saradnici, umjesto u Banju Luku,
nisu otputovali u Buhine Kuće? Bila bi
im to odlična prilika da podsjete na zločin
koji se tamo desio 9. januara 1994. godi-
ne i pozovu sebi blisku Gordanu Tadić da Dragan Čović i Vjekoslav
konačno procesuira odgovorne. Umjesto Bevanda u Banjoj Luci
počasti ubijenima, Čović i njegovi ministri
odlučili su se na odlazak u Banju Luku. nezvaničnim podacima, svaki treći gra- bježanjem iz Hercegovine, da je iz nje
Čini se kako je Čovićev odlazak prvo đanin u Hrvatskoj porijeklom je iz Bosne dnevno odlazilo oko 30 ljudi. U 90%
u Banju Luku, a zatim i u Beograd malo i Hercegovine. slučajeva bili su to Hrvati, uglavnom iz
otvorio oči javnosti u Hrvatskoj, koja ruralnih sredina jer su, kaže on, “nosili
polahko počinje shvatati kako je služ- POLITIČARI U HRVATSKOJ stigmu ustaškoga kraja, narodnih nepri-
bena politika te države talac Čovićevih Ne zalazeći duboko u prošlost, reći jatelja, vjerskih fanatika i nekooperativ-
i interesa HDZ-a BiH. Na to već odav- ćemo kako su u bližoj historiji tri perioda nih građana”. Šezdesetih godina prošlog
no upozoravaju brojni evropski, ali i ta- bila ključna kada su u pitanju seobe Her- stoljeća slijedi masovni odlazak hrvatskog
mošnji političari koji traže ono što je je- cegovaca ka Hrvatskoj, ali i dalje ka zapa- življa na “privremeni rad” u inozemstvo,
dino ispravno, punu saradnju s BiH na du Evrope. Prvi je period nakon Drugog a nije mali broj Hercegovaca koji su od-
ravnopravnim osnovama, bez skrivenih svjetskog rata, zatim početak šezdesetih lučili život nastaviti u Hrvatskoj. Upravo
namjera i, kako to tamo kažu, bez fige godina prošlog stoljeća te godine tokom su iz tih porodica izrasli neki od najpo-
u džepu. Dvije su zemlje jednostavno i nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu. znatijih Hercegovaca koji su godinama
previše okrenute jedna drugoj, previše Kako je pisao pokojni hercegovač- bili ključne osobe na političkoj i druš-
je zajedničkih interesa, korijena, poslo- ki historičar Radoslav Dodig (inače po- tvenoj sceni Hrvatske. U Hrvatsku su
va, konačno, i emocija da bi se dalje na- znat kao kralj Kviskoteke, najbolji igrač otišli u potrazi za boljim životom i tamo
stavilo u ovako lošim, patronizirajućim u historiji tog omiljenog televizijskog izgradili političku, vojničku, umjetničku
odnosima. kviza), hercegovački Hrvati zdušno su ili sportsku karijeru.
Običan svijet s obiju strana granice to prigrlili Nezavisnu Državu Hrvatsku a Najpoznatiji je od njih svakako Mi-
već odavno shvata. U vrijeme kada se u poveći dio Vlade NDH-a potjecao je iz lan Bandić, vječni gradonačelnik Zagre-
hrvatsku javnost svakodnevno šalje loša Hercegovine. Dodig nastavlja kako su ba, rođen u selu Pogana Vlaka u blizini
slika o BiH, u Sarajevo na nogometni tur- nakon kraja NDH hercegovački Hrvati Gruda. U blizini Gruda je i selo Ružići,
nir doputuje hiljade dječaka iz svih dije- doživjeli golgotu. Oko 60 posto svećeni- gdje su rođeni nekadašnji nogometni re-
lova Hrvatske. Vrijeme je da to shvati i ka koji su preživjeli rat bilo je uhićeno i prezentativac Hrvatske, danas nogometni
hrvatska oficijelna politika. Bosna i Her- saslušavano, na Bleiburgu i na križnom trener Krunoslav Jurčić, ali i Ljubo Jur-
cegovina je zemlja koja je, u posljednjih putu ubijen je ili nestao svaki treći voj- čić, ministar gospodarstva u Vladi Ivice
stotinu godina, Hrvatskoj dala neke od no sposoban muškarac. Prema njegovim Račana. U obližnjim su Drinovcima rođe-
svojih najvećih umjetnika, pisaca, spor- podacima, nakon Drugog svjetskog rata ni pjesnik Antun Branko Šimić i general
taša, kreirajući na taj način i dobar dio u Hercegovini je stradalo 10.973 Hrvata. Hrvatske vojske Ante Roso.
hrvatskog identiteta, uprkos tome što ju Dodig je dalje tvrdio kako se otpor U središtu Livanjskog polja nalaze se
je taj egzodus itekako osiromašio. Prema prema novoj “narodnoj” vlasti očitovao sela Rujani, Lištani i Ćaprazlije, odakle ko-
rijene vuku Ivan Šuker, ministar finansija
Hercegovac Blago Zadro u Vladi Ive Sanadera, ali i poznati nogo-
metaš, danas predsjednik HNS-a, Davor
Šuker. Na drugoj strani Livna rođen je
Vlado Šola, golman hrvatske rukometne
reprezentacije. U mjestu Zidine rodna
je kuća oca Zdravka Mamića, godinama
najmoćnijeg čovjeka hrvatskog nogometa.
Mamić je rođen u Bjelovaru, gdje mu je
otac našao posao nakon što je odselio iz
Zidina. U susjednom selu Korita rođena
je majka poznatih hrvatskih nogometaša,
braće Darija i Josipa Šimića.
Ćaprazlije su rodno selo HSP-ova
Ante Ðapića, njegova je porodica otamo
početkom ‘60-ih godina prošlog stolje-
ća odselila u Osijek. U Širokom Brijegu
i njegovoj okolici rodne su kuće neka-
dašnjeg Tuđmanovog ministra finansija

STAV 17/1/2019 15