Page 6 - STAV broj 272

TETRIS

SARAJEVO IZMEĐU SAVOJSKOG,

LUBURIĆA I KARADŽIĆA

Vjekoslav Maks Luburić u Sarajevo stiže A šta je, u konačnici, razlika između svih ovih
“18. februara 1945. Iz Sarajeva odlazi 4. pobrojanih događaja i Luburićevog koljačkog
aprila. U međuvremenu, sarajevska vila koju perioda? To što su uglavnom svima drugima,
je zaposjeo, postaće poprište najmonstruo- osim Luburiću i komunistima 1945. godine,
znijih zločina. Možda se nikad u tako malom mete bili identitetski (nacionalni i vjerski) Dru-
vremenskom intervalu toliko zla nije izlilo u gi i što su sve to bili osvajački ratovi. Luburić
Sarajevu”, napisao je ovih dana Boro Kon- je u Sarajevu proljeća 1945. godine ubijao
tić, dugogodišnji novinar, direktor i osnivač ideološke protivnike, krvavo, ustaški, rekli bi-
Mediacentra Sarajevo, iako bi dobro trebao smo, ali ništa više krvoločno (ni kvantitetom
znati da to nije tačno, da je bilo većih zala ni “kvalitetom”) od četnika, od Savojskog,
u mnogo kraćim intervalima za pet stoljeća od Nijemaca, od austrougarskih okupatora.
povijesti Sarajeva. Zato i stavlja ovo hinj- U Sarajevu se pet stoljeća živi i umire i bori
sko “možda”, da se ružno sakrije iza oči- s višeglavim zlom. Ne može ga se svesti
gledne neistine. samo na jedan period zato što to nekome
Zna Kontić, odnosno morao bi znati, da se iz ideoloških, nacionalnih ili političkih razloga
ništa ne može porediti s oktobrom 1697. odgovara. Nema među žrtvama manje važ-
godine, kada Eugen Savojski do temelja Luburićev zvjerski pokolj u proljeće 1945. nih, nemaju Luburićeve žrtve, nemaju žrtve
spaljuje Sarajevo, ubija i u roblje odvodi godine. A istog tog proljeća nova vlast, pro- fašizma iz Drugog svjetskog rata “veću vri-
njegove stanovnike. Ma kako nama, savre- vodeći uporedo osvetu i klasnu revoluciju, jednost” (ali ni “manju”) od drugih sarajev-
menicima događaja iz perioda Agresije, to ubija bez sudskih presuda ili s karikaturalnim skih žrtava kroz njegovu povijest, uključuju-
zvučalo čudnovato, nepojmljivo i neprihvat- suđenjima još neutvrđeno koliki, ali nemali ći i žrtve fašizma iz perioda Agresije. Niko
ljivo, s tim oktobrom od prije tri stoljeća teš- broj građana Sarajeva. nema ekskluzivnu tapiju na antifašizam, ma
ko da je uporedivo ijedno drugo zlo koje je Nepunih pola stoljeća poslije dolazi do srp- šta se pod tim podrazumijevalo, naročito je
zadesilo povijest ovog grada. ske agresije, do pokušaja osvajanja i oku- nemaju oni koji su tokom posljednjih osam-
Sljedeće veliko zlo, hronološki gledano, sa- pacije Sarajeva. Uzmimo bilo koji jednoipo- deset godina mijenjali po potrebi kokardu
kriveno iz Kontićevog “možda”, dogodilo se mjesečni vremenski isječak iz doba kada je za petokraku i obratno, niti oni koji su borbu
u augustu 1878. godine, kada austrougar- Mladićeva i Karadžićeva vojska držala Sa- protiv fašizma prespavali po podrumima, po
ska vojska osvaja Sarajevo, ubija, pali, vje- rajevo pod opsadom nastojeći ga osvojiti i ljubljanama, milanima, minhenima, studira-
ša, strijelja... Zatim stiže njemačka okupacija vidjet ćemo koliko je u njemu bilo strašnog jući po svjetskim univerzitetima, radeći po
1941. godine, kada u “malom vremenskom i kontinuiranog zla – usmrćivanja, paljenja, njemačkim bauštelama, krijući se kao lažni
intervalu”, najviše već te godine, nacistič- uništavanja, izgladnjivanja, onemogućavanja medicinari po bolnicama ili lažni novinari u
ko zlo odvodi hiljade stanovnika Sarajeva, dotoka vode, struje, plina, ubijanja u redu za kojekakvim pres-službama i redakcijama, da
uglavnom Jevreje, u logore iz kojih se malo hljeb, za vodu, na pijaci, u školi, u tramvaju, bi ovih godina izmigoljili iz svojih rupa kako
ko vratio, u kojima su mučeni, izgladnjivani, na ulici, u stanu i kući... Pogledajmo, napri- bi onima što su se protiv fašizma borili po
zlostavljani i ubijani. mjer, juni 1992. godine, u kojem je ubijeno rovovima i bosanskim gudurama solili pa-
Ne treba zaboraviti ni stotine stanovnika više od 1.700 Sarajlija, ili maj iste te godi- met krijući se i ovaj put, kao i devedesetih,
Sarajeva, mahom izbjeglih ispod četničkog ne, kada ih je ubijeno 995, u augustu 962, ali sad iza petokraka, agresorskih zastava,
noža, koje ubijaju saveznici bombardira- sjetimo se prvih “Markala” 1994, pa drugih Titovih slika i suknji ocvalih igračica koza-
jući Sarajevo 1944. godine. Potom slijedi “Markala” 1995. godine... račkog kola. /M. S./

BESPARICA U “ŽELJEZNIČARU”

Ja postim već pet mjeseci, meni je ramazan doći od novca zarađenog igranjem utakmica ko je u mogućnosti da pomogne. Traže se
“mjesecima”, kazao nam je ove sedmice je- evropskih kupova, ali se, također, još uvijek ne od njih donacije, posudbe, bilo kakvu vrstu
dan od uposlenika sarajevskog “Željezničara”, zna kada će one uopće biti odigrane. pomoći kako bi se preživjelo.
fudbalskog kluba koji je u potpunoj besparici Zaposleni u profesionalnom fudbalskom Da cijela situacija bude još gora, približava
i čije je poslovanje na izdisaju. Finansijska je pogonu “Željezničara” plaće nisu primili još se vrijeme predaje dokumenata neophodnih
situacija u tom klubu i ranije bila loša, no po- od decembra prošle godine i nema nazna- za licenciranje kluba za igranje u narednoj
stala je očajna nakon proglašenja pandemije ka kada će im i da li će im dugovanja biti sezoni, a licenca se ne može dobiti ako po-
Covid-19. Prvenstvo je prekinuto, nema no- isplaćena. Hoće li to biti odjednom ili u ra- stoje dugovanja prema uposlenicima kluba.
vaca od sponzora niti od ulaznica, što je bio tama. U očajnoj situaciji iz uprave su kluba Stoga već sada iz kluba šalju molbe za pot-
jedan od glavnih prihoda kluba, a niko još uvi- odlučili poslati pismo s molbom za pomoć pisivanje ugovora o reprogramiranju ispla-
jek ne zna kada će i hoće li uopće prvenstvo na sve strane svijeta, sponzorima, navijači- te dugovanja kako bi se klub uopće mogao
biti nastavljeno. Do malo zraka klub bi mogao ma, bivšim igračima i trenerima, svakome natjecati u narednoj sezoni. /N. H./

6 21/5/2020 STAV