Page 38 - STAV broj 302
P. 38
POLITIKA
Dronovi znače i “ranjivost tradici-
onalnih kopnenih jedinica, bilo oklo-
pnih ili mehaniziranih, zbog koncepta
naprednog ratovanja i upotrebe drono-
va”, napisao je u svojoj analizi Can Ka-
sapoğlu, direktor programa sigurnosti i
odbrane u turskom think tanku EDAM.
U spomenutim scenarijima protuzračni
odbrambeni sistemi ruske proizvodnje,
koji se smatraju jednim od najnapredni-
jih na tržištu, pokazali su malu učinkovi-
tost protiv bespilotnih letjelica. U Libiji
su turski dronovi uništili više od dvade-
set “Pancira S-1”. U Siriji i Karabahu
najmanje četrnaest sistema Osa-AKM, s letjelicama izraelske proizvodnje, za čije Turska vojska i sigurnosne snage
pa čak ni najnapredniji raketni sistemi su isporuke trebale godine. Tako je Tur- koriste više od stotinu dronova TB2 i
S-300 i S-400 nisu uspjeli djelovati kada ska krenula ulagati u vlastite dronove i “Anka”, koje je razvila državna korpo-
se koriste bespilotne letjelice i elektro- danas je zahvalna Sjedinjenim Državama racija za avioindustriju (TUSAS), kao i
ničke protumjere za zaobilaženje radara. što im nisu isporučile dronove. U suprot- bespilotne letjelice “Kargu” i “Alpagu”,
“Razlog je u činjenici što su današnji nom, možda nikada ne bi počeli razvijati koje je razvila firma STM. Od 2015. go-
protuzračni odbrambeni sistemi dizajni- vlastite sisteme. dine najveće bespilotne letjelice imaju i
rani za otkrivanje većih letjelica koji lete Recep Tayyip Erdoğan, koji je u to vri- sistem naoružanja s laserskim navođe-
brže od bespilotnih letjelica”, objašnja- jeme bio turski premijer, vodio je nekoli- njem MAM-L, koji je razvilo drugo jav-
vaju analitičari, dodajući kako je Rusija ko pokušaja kupovine američkih dronova no poduzeće impresivnog turskog voj-
s Armenijom razvila tehnologiju protiv “Predator” i, nakon što Kongres nije to no-industrijskog kompleksa. Korištenje
bespilotnih letjelica nazvanu “Repellent”, dopustio, Ankara je odlučila potražiti al- velikog broja dronova nudi mogućnost
ali ona nije uspjela kao što ni američki ternativu. Tada je Turska odlučila razviti posjedovanja obavještajnih podataka
sistemi “Patriot” nisu uspjeli zaustaviti vlastite bespilotne letjelice, uglavnom uz u stvarnom vremenu za otkrivanje ne-
napad drona na dvije saudijske rafineri- podršku Selçuka Bayraktara, ambicioznog prijatelja, a pametni sistemi naoružanja
je 2019. Svaka raketa sistema “Patriot” bivšeg doktoranda s MIT-a. U decembru omogućuju napade na vođe, važne lič-
košta oko tri miliona dolara i preskupa je 2015. uspjeli su uspješno testirati raketu nosti i strateške lokacije PKK. Dronovi
u odnosu na jeftine bespilotne letjelice. iz bespilotne letjelice TB2. su ozbiljno smanjili njezinu sposobnost
Nakon izvanrednih rezultata koje su Već sredinom 2000-ih mladi turski in-
imali na različitim bojištima, Turska se žinjer školovan u Sjedinjenim Državama djelovanja i broj njenih terorista. Čak su
i nevladine organizacije, poslovično ne-
promovirala kao jedna od vodećih zemalja kazao je da su bespilotne letjelice tehno- gativno nastrojene prema službenoj An-
u razvoju ove tehnologije. Katar, Ukraji- logija budućnosti: pomalo su ga ispotiha kari, ustanovile da su nakon korištenja
na, Pakistan i Srbija – samo su neke od počeli shvatati ozbiljno, no danas je nje- dronova prekinuti teroristički napadi na
zemalja koje su kupile ili pokazale inte- gova firma najveći dobavljač dronova za civile u turskim gradovima.
res za kupovinu turskih dronova. Turska turske oružane snage. Bayraktarovi dro- Dronovi više nisu budućnost, oni su
još uvijek nije nadmašila SAD ili Izrael u novi postali su ponos Turske, a taj mladi sadašnjost jer se ne koriste isključivo u
proizvodnji dronova, ali je na odličnom inžinjer Selçuk Bayraktar oženio se 2016. vojnim operacijama. Argentinska žandar-
putu da postane veliki igrač, stoga sva- godine kćerkom predsjednika Republike merija koristi ih za nadzor granica, nige-
ko malo pokušavaju da je zaustave u tom Recepa Tayyipa Erdoğana. rijske snage sigurnosti za borbu protiv
razvoju, poput Kanade, koja je nedavno
zabranila prodaju određenih komponenti
neophodnih za proizvodnju dronova koji
su korišteni u Karabahu i Libiji. To će
pomalo usporiti tursku proizvodnju, koja
sve manje ovisi o inostranim tehnologi-
jama, ali neće je omesti u razvoju. Jedno
od rješenja problema jeste nedavni spo-
razum potpisan s Ukrajinom o zajednič-
koj proizvodnji i prijenosu tehnologije.
Sve je započelo u surovim klisurama
na jugoistoku Turske, na granici s Irakom,
kroz koje su se teroristi kurdske oružane
skupine PKK lahko kretali napadajući
turske snage sigurnosti. Izviđačke bespi-
lotne letjelice GNAT ondje su se počele
koristiti ‘90-ih, ali kad je Turska od Sjedi-
njenih Američkih Država zatražila druge
naprednije modele, poput “Predatora” ili
“Reapera”, kojima je za izvoz potrebno
odobrenje Kongresa, Washington je to
odbio. Ankara je također imala problema
38 17/12/2020 STAV