Page 24 - 06.11.2016 Faktor 356
P. 24

24 I              I  6.11.2016.                                                                                                                                                                                                                                                NEDJELJA             I 25
                                                                                                                                                                                                                                                                                             6.11.2016. I
                                 NEDJELJA
              Lifestyle




               MODERAN NAČIN ŽIVOTA Kako sjedenje utječe na organizam
               Opasnost od






               dijabetesa i





               slabog srca







               Studije su
               pokazale da čak ni

               preporučenih 150

               minuta vježbanja
               sedmično neće biti

               od velike pomoći

               ukoliko sve ostalo
               vrijeme provedete

               na stolici



                     ajnovija istraživanja,  su pokazala da je vrijeme koje  se ubroji vrijeme koje potro-  pokazala da ljudi koji u toku   Istraživanja u   što su više vremena ispita-
                     provedena na reno-  provedemo sjedeći povezano  šimo na vježbanje.   dana sjedeći provedu četiri                   nici provodili sjedeći, to im
                     miranim međunarod-  sa povišenim nivoom šećera u   Hronične bolesti. Istraživa-  sata ili manje, imaju mnogo   Australiji su   se više masnoća nakupljalo
             Nnim univerzitetima,  krvi i holesterolom čak i kad  nja provedena u Australiji su  manje šansi da dobiju neku   pokazala da ljudi   oko srca, što je automatski
              pokazala su da čak ni prepo-                                             od hroničnih bolesti kao što   koji u toku dana   povećavalo rizik od srčanih
              ručenih 150 minuta vježbanja   PROMIJENITE DNEVNU RUTINU                 su povišen krvni pritisak, sr-                   oboljenja. Regularna fizič-
              sedmično neće biti od velike                                             čana oboljenja, dijabetes pa   sjedeći provedu   ka aktivnost smanjuje naku-
              pomoći ukoliko sve ostalo vri- Lift zamijenite stepenicama               čak i rak.                 četiri sata ili manje,   pljanje masnoća oko drugih
              jeme provedete na stolici.                                                 Manje šanse za ozdravlje-  imaju mnogo manje   organa, ali nema nikakvog
                Sjedenje na razne načine   1. Umjesto da na posao odlazite automobilom ili javnim   nje od raka. Oboljeli od raka       utjecaja na nakupljanje ma-
              nepovoljno utječe na zdrav-  prijevozom, pješačite, pogotovo ako vaš dom nije previše   debelog crijeva koji sjede šest   šansi da dobiju    snoća oko srca.
              lje. Naučnici su ipak izdvojili   udaljen od radnog mjesta.              i više sati u toku dana imaju 36   neku od hroničnih   Bolest bubrega. Žene koje
              one najteže među kojima su:   2. Između lifta i stepenica birajte ovo drugo. Iako vam se   posto više šansi za umiranje   bolesti  sjede svega tri sata dnevno ili
                Dijabetes. Izbjegavanje   čini da su to mali koraci, vjerujte odigrat će značajnu ulo-  od onih koji sjede tri sata ili   manje su pod 30 posto manjim
              sjedenja na stolicama i sofa-  gu za zdravlje.                           manje. Razlog je što sjedenje   Više masnoće oko srca.  rizikom za razvoj bolesti bu-
              ma može biti čak i efektnija   3. Kad god imate priliku hodajte. U dane vikenda proše-  vodi do slabije kontrole gluko-  Istraživanja koja su prove-  brega od onih koje sjede po
              preventiva za dijabetes od sa-  tajte do prijateljice, pijace…           ze i inzulina što može dovesti  dena na 500 starijih Ameri-  osam sati, dok je kod muška-
              mog vježbanja. Istraživanja                                              do rasta kancerogenog tkiva.  kanaca pokazala su sljedeće:  raca taj rizik veći za 15 posto.


              Samo zbunjujete organizam                                                                                         Američki naučnici tvrde
              Zašto ne treba odlagati                                                                                           Pušenje


              zvono sata ujutro                                                                                                 cigareta




              Iako se čini da odlaganjem                                                                                        mijenja DNK
              zvona alarma na pet ili 10                                                                                          Naučnici su otkrili da se kod prosječnog
              minuta dobijamo još koju                                                                                          pušača (20 cigareta na dan) može pojavi-
              minutu odmora, stručnjaci                                                                                         ti u prosjeku oko 150 mutacija u svakoj
              navode suprotno – zbog od-                                                                                        ćeliji u plućima, godišnje.
              laganja alarma se osjećamo                                                                                          Te promjene su trajne i ostaju čak i
              umornije i pospanije.                                                                                             nakon što osoba prestane pušiti. Naučni-
                Razlog je taj što je vrijeme                                                                                    ci ističu da DNK tumora može objasniti
              između dva alarma vrlo kratko i                                                                                   osnovne uzroke drugih vrsta raka.
              tijelo nema vremena da se vrati                                                                                     Analiza je pokazala direktnu vezu iz-
              u dubok san. Štaviše, nedosta-                                                                                    među broja konzumiranih cigareta tokom
              tak rutine “zbunjuje“ mozak u                                                                                     života i broja mutacija u DNK tumora.
                                                                           Bit ćete samo
              pogledu toga šta alarm zapravo                            pospaniji i umorniji                                      Autori su otkrili da pušenje kutije ci-
              znači i poigrava se sa našim bi-                                                                                  gareta dnevno može izazvati: 150 muta-
              ološkim satom. Ovu teoriju po-  ili do 7.15. Ali ako upadnete u  tijelo. Jeste primamljivo ostati                 cija u svakoj plućnoj ćeliji svake godine,
              držali su mnogi, a među njima  ovu strategiju odlaganja, vaše  tih nekoliko minuta drijemaju-                     97 u grkljanu, 23 u ustima, 18 u bešici,
              i doktor Den Arili, koji ističe  tijelo ne može naučiti uvjeto-  ći u krevetu, ali to nanosi više                 šest u jetri.
              da alarm treba navijati u tačno  vanu reakciju između trenutka  štete nego koristi.                                 - Što je veći broj mutacija, veće su šanse
              vrijeme u koje morate ustati.   kada čuje alarm i samog usta-  - Ako vam se ne ustaje iz kre-                     da će se one pojaviti u ključnim genima
                - Morate ustati u sedam sati  janja - navodi Arili.   veta, znači da se niste naspavali,                        koje nazivamo genima karcinoma, a koji
              ujutru, ali navijate alarm u 6.40,   On dodaje da odlaganjem  tako da se potrudite da uvečer                      pretvaraju normalne u bolesne ćelije - po-
              a zatim ga odlažete do sedam  zvona alarma zbunjujemo  legnete ranije - kaže dr. Arili.   U prosjeku utvrđeno 150 mutacija u svakoj ćeliji u plućima  jasnili su američki istraživači.
   19   20   21   22   23   24   25   26   27   28   29