Page 18 - STAV broj 329
P. 18
POLITIKA
Novi atak na kulturu sjećanja
KAZANIZACIJA
OPSADE SARAJEVA
Otud i zahtjev da spomenik žrtvama Kazana bude u centru
grada, jer se, umjesto herojske odbrane Sarajeva od
Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ velikosrpskih falangi, kao centralno obilježje i nultu tačku
kolektivnog sjećanja budućih generacija u vezi s Opsadom
Sarajeva žele nametnuti Kazani te time učvrstiti narativ
“nesretnog rata” umjesto velikosrpske agresije.
rošlo je nekoliko godina kako smo ubijeni na Kazanima. Predvodnica ove desili na periferiji, izuzmemo li centralno
na stranicama Stava upozorili da je inicijative Slobodanka Macanović, čiji su obilježje ubijenoj djeci Sarajeva. Maca-
Pistog trena po završetku vojne agre- majka i otac ubijeni na obroncima Trebe- novićka smatra i kako “Sarajevo treba da
sije na Bosnu i Hercegovinu započela jed- vića, pisala je novopečenoj gradonačelnici postane grad uzor u Bosni i Hercegovini
na nova agresija, ona koja se više ne vodi Sarajeva Benjamini Karić tražeći da bu- u svemu, pa i u kulturi sjećanja na nevi-
oružjem već perom, a kojoj je cilj obliko- duće spomen-obilježje ne bude na loka- ne žrtve zločina” te vjeruje da “Sarajevo
vati način na koji pamtimo preživljeni ciji na kojoj su se zločini i dogodili već u to može postati samo kada se iskreno su-
agresiju i genocid. Ovaj rat poslije rata “centralnom dijelu grada, na vidljivom oči sa svim zločinima u kojima su strada-
jeste ustvari borba za kolektivno sjeća- i pristupačnom mjestu”. Macanovićka li nevini ljudi”, a što je također prilično
nje, za spomeničku kulturu, kao i za samu ovakav zahtjev argumentira tvrdnjom da paušalna izjava. Sarajevo se već jeste suo-
memorijalizaciju javnoga prostora. To je su Kazani “nepristupačna lokacija koju čilo sa svim zločinima, što pokazuje sama
borba za narativ i diskurs, za oblikovanje je gotovo nemoguće urediti na način da činjenica da su u izuzetno teškim uvjeti-
kolektivnog sjećanje sutrašnjih generacija. ona bude pristupačna starijim građanima, ma Opsade zločini i zločinci zaustavljeni
Ataci na kolektivno sjećanje provo- prvenstveno porodicama žrtava”. Iako to intervencijom legalnih organa vlasti, pri
de se pod parolom “antifašističke bor- jeste donekle tačno, ipak se ne može pri- čemu je devet policajaca izgubilo živote!
be protiv podjela”, a za “multikulturu i hvatiti Macanovićkina tvrdnja kako spo- U isto vrijeme, Kazani su zločin o kojem
toleranciju”, uspostavu “trajnog mira” i men-obilježje na Kazanima “ne bi bilo se uvjerljivo najviše pisalo, za razliku od,
“otvorenog društva”. U suštini, riječ je o dostojanstveno sjećanje i spomenik na ne- recimo, zločina u Aerodromskom Nase-
pokušaju redefinicije karaktera rata, alhe- vine žrtve” jer “marginalizira žrtve” te ih lju (38 ubijenih građana) ili Kasindolskoj
mičarskoj pretvorbi organizirane veliko- “osuđuje na zaborav”. Kako to tačno spo- ulici (42 ubijena građana), koji su gotovo
srpske agresije u nekakav nesretni sukob men-obilježje na mjestu zločina margina- nepoznati široj bosanskohercegovačkoj
podjednako loših nacionalista, a sve kako lizira žrtve te kako ih osuđuje na zaborav? javnosti, da ne spominjemo da za njih
bi buduće generacije zaboravile ko je bio još niko nije odgovarao! O čemu onda
agresor, a ko branitelj, ko žrtva, a ko zloči- NEPRIHVATLJIVE KVALIFIKACIJE ovdje pričamo?
nac, ko je bio na pravoj strani civilizacije i Ne stoji ni primjedba Slobodanke Ma- Nažalost, stvarne namjere ovakvih
historije, a ko nije. Iz brojnih razloga na- canović kako šetajući Sarajevom može svje- inicijativa postaju jasne iz krajnje uvred-
ročito je Sarajevo, kao glavni grad Bosne dočiti brojnim spomen-pločama i spome- ljivog poređenja Sarajeva s Prijedorom.
i Hercegovine, politički i kulturni centar nicima koji služe kao opomena budućim Slobodanka Macanović poredi inicijativu
bošnjačkog naroda te grad-žrtva veliko- generacijama, ali da “boli što se imena žr- roditelja ubijene djece u Prijedoru kojom
srpske barbarske opsade, u kojoj je ubije- tava zločina na Kazanima ne mogu vidjeti se od tamošnjih gradskih vlasti zahtijevala
no 11.000 Sarajlija, pod udarom ove pod- na tim spomen-pločama i spomenicima u izgradnja spomenika u centralnom dijelu
mukle kampanje. Ako se u Sarajevu uspije gradu”. Spomen-ploče i spomenici o ko- grada, a ne na masovnim grobnicama, te
kidnapirati, a zatim preokrenuti narativ u jima Macanovićka govori gotovo po pra- se pita: “Kada Grad Prijedor može, šta je
vezi s Agresijom i Opsadom, to će postati vilu jesu oni koji obilježavaju konkretne to što sprečava Grad Sarajevo?” Ovakva
presedan nakon kojeg će biti mnogo lak- i tačne lokacije zločina, baš kao što bi bio poređenja problematična su u više osnova.
še isto napraviti u svakoj drugoj sredini. i slučaj sa spomen-pločom na Kazanima. Kao prvo, u Prijedoru se dogodio po-
Nažalost, upravo je to problem s najno- Nema u urbanom dijelu Sarajeva, naro- mno planirani i organizirani genocid u
vijom inicijativom koju su podnijeli gra- čito u centru grada, spomenika kojima kojem su učestvovale doslovno sve struk-
đani i građanke Sarajeva čiji su roditelji bi se obilježavali brojni zločini koji su se ture srpske paradržave te ogroman broj
18 25/6/2021 STAV