Page 18 - STAV broj 329
P. 18

POLITIKA



          Novi atak na kulturu sjećanja
          KAZANIZACIJA






          OPSADE SARAJEVA








                                            Otud i zahtjev da spomenik žrtvama Kazana bude u centru
                                            grada, jer se, umjesto herojske odbrane Sarajeva od

          Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ            velikosrpskih falangi, kao centralno obilježje i nultu tačku
                                            kolektivnog sjećanja budućih generacija u vezi s Opsadom
                                            Sarajeva žele nametnuti Kazani te time učvrstiti narativ
                                            “nesretnog rata” umjesto velikosrpske agresije.

              rošlo je nekoliko godina kako smo   ubijeni na Kazanima. Predvodnica ove   desili na periferiji, izuzmemo li centralno
              na stranicama Stava upozorili da je   inicijative Slobodanka Macanović, čiji su   obilježje ubijenoj djeci Sarajeva. Maca-
         Pistog trena po završetku vojne agre-  majka i otac ubijeni na obroncima Trebe-  novićka smatra i kako “Sarajevo treba da
          sije na Bosnu i Hercegovinu započela jed-  vića, pisala je novopečenoj gradonačelnici   postane grad uzor u Bosni i Hercegovini
          na nova agresija, ona koja se više ne vodi   Sarajeva Benjamini Karić tražeći da bu-  u svemu, pa i u kulturi sjećanja na nevi-
          oružjem već perom, a kojoj je cilj obliko-  duće spomen-obilježje ne bude na loka-  ne žrtve zločina” te vjeruje da “Sarajevo
          vati način na koji pamtimo preživljeni   ciji na kojoj su se zločini i dogodili već u   to može postati samo kada se iskreno su-
          agresiju i genocid. Ovaj rat poslije rata   “centralnom dijelu grada, na vidljivom   oči sa svim zločinima u kojima su strada-
          jeste ustvari borba za kolektivno sjeća-  i pristupačnom mjestu”. Macanovićka   li nevini ljudi”, a što je također prilično
          nje, za spomeničku kulturu, kao i za samu   ovakav zahtjev argumentira tvrdnjom da   paušalna izjava. Sarajevo se već jeste suo-
          memorijalizaciju javnoga prostora. To je   su Kazani “nepristupačna lokacija koju   čilo sa svim zločinima, što pokazuje sama
          borba za narativ i diskurs, za oblikovanje   je gotovo nemoguće urediti na način da   činjenica da su u izuzetno teškim uvjeti-
          kolektivnog sjećanje sutrašnjih generacija.   ona bude pristupačna starijim građanima,   ma Opsade zločini i zločinci zaustavljeni
            Ataci na kolektivno sjećanje provo-  prvenstveno porodicama žrtava”. Iako to   intervencijom legalnih organa vlasti, pri
          de se pod parolom “antifašističke bor-  jeste donekle tačno, ipak se ne može pri-  čemu je devet policajaca izgubilo živote!
          be protiv podjela”, a za “multikulturu i   hvatiti Macanovićkina tvrdnja kako spo-  U isto vrijeme, Kazani su zločin o kojem
          toleranciju”, uspostavu “trajnog mira” i   men-obilježje na Kazanima “ne bi bilo   se uvjerljivo najviše pisalo, za razliku od,
          “otvorenog društva”. U suštini, riječ je o   dostojanstveno sjećanje i spomenik na ne-  recimo, zločina u Aerodromskom Nase-
          pokušaju redefinicije karaktera rata, alhe-  vine žrtve” jer “marginalizira žrtve” te ih   lju (38 ubijenih građana) ili Kasindolskoj
          mičarskoj pretvorbi organizirane veliko-  “osuđuje na zaborav”. Kako to tačno spo-  ulici (42 ubijena građana), koji su gotovo
          srpske agresije u nekakav nesretni sukob   men-obilježje na mjestu zločina margina-  nepoznati široj bosanskohercegovačkoj
          podjednako loših nacionalista, a sve kako   lizira žrtve te kako ih osuđuje na zaborav?    javnosti, da ne spominjemo da za njih
          bi buduće generacije zaboravile ko je bio                            još niko nije odgovarao! O čemu onda
          agresor, a ko branitelj, ko žrtva, a ko zloči-  NEPRIHVATLJIVE KVALIFIKACIJE   ovdje pričamo?
          nac, ko je bio na pravoj strani civilizacije i   Ne stoji ni primjedba Slobodanke Ma-  Nažalost, stvarne namjere ovakvih
          historije, a ko nije. Iz brojnih razloga na-  canović kako šetajući Sarajevom može svje-  inicijativa postaju jasne iz krajnje uvred-
          ročito je Sarajevo, kao glavni grad Bosne   dočiti brojnim spomen-pločama i spome-  ljivog poređenja Sarajeva s Prijedorom.
          i Hercegovine, politički i kulturni centar   nicima koji služe kao opomena budućim   Slobodanka Macanović poredi inicijativu
          bošnjačkog naroda te grad-žrtva veliko-  generacijama, ali da “boli što se imena žr-  roditelja ubijene djece u Prijedoru kojom
          srpske barbarske opsade, u kojoj je ubije-  tava zločina na Kazanima ne mogu vidjeti   se od tamošnjih gradskih vlasti zahtijevala
          no 11.000 Sarajlija, pod udarom ove pod-  na tim spomen-pločama i spomenicima u   izgradnja spomenika u centralnom dijelu
          mukle kampanje. Ako se u Sarajevu uspije   gradu”. Spomen-ploče i spomenici o ko-  grada, a ne na masovnim grobnicama, te
          kidnapirati, a zatim preokrenuti narativ u   jima Macanovićka govori gotovo po pra-  se pita: “Kada Grad Prijedor može, šta je
          vezi s Agresijom i Opsadom, to će postati   vilu jesu oni koji obilježavaju konkretne   to što sprečava Grad Sarajevo?” Ovakva
          presedan nakon kojeg će biti mnogo lak-  i tačne lokacije zločina, baš kao što bi bio   poređenja problematična su u više osnova.
          še isto napraviti u svakoj drugoj sredini.  i slučaj sa spomen-pločom na Kazanima.   Kao prvo, u Prijedoru se dogodio po-
            Nažalost, upravo je to problem s najno-  Nema u urbanom dijelu Sarajeva, naro-  mno planirani i organizirani genocid u
          vijom inicijativom koju su podnijeli gra-  čito u centru grada, spomenika kojima   kojem su učestvovale doslovno sve struk-
          đani i građanke Sarajeva čiji su roditelji   bi se obilježavali brojni zločini koji su se   ture srpske paradržave te ogroman broj



         18  25/6/2021 STAV
   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23