Page 47 - STAV broj 329

1970. godine. U narednih 47 godina, ko- (Irak). Ima predstavništva u Londonu i oružja u Irak, prije svega preko kompa-
liko je bio na čelu ove organizacije, Til- Luksemburgu. nija “Pilot Plant” i “Karl Kolb”, koji je
man Zülch bit će prisutan svuda gdje se Zülch razumijevanje ljudskih prava igrao vodeću ulogu u izgradnji iračke in-
čuo glas poniženih i tučenih. shvata kao borbu za progonjene manjine, dustrije otrovnih gasova, zbog čega je or-
S agresijom na Bosnu i Hercegovinu, zalaganje za religiozno i etnički progonjene ganizacija koju je vodio kažnjena dva puta
Zülch brutalne zločine koji će u konačni- ljude. Tu obavezu, po Zülchu, prije svega po 500.000 DM, ali je kasnije oslobođen.
ci prerasti u genocid nije pakovao u eufe- imaju Njemačka i Austrija, ne samo zbog Od aprila 1991. godine Zülch je po-
mizme tipične za međunarodnu zajednicu nacističkih zločina i holokausta. Oni ne sebno posvećen žrtvama rata i genocida
(ma šta pod tim podrazumijevali), nego je smiju biti, kako je primijetio njemački u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na
progovorio precizno i imenovao događa- nobelovac za književnost, Heinrich Böll, Kosovu. Prvi je printao knjigu objavlje-
je onako kako ih je stvarnosti u Bosni i nakon razgovora sa Zülchom o Biafri, za- nu u zapadnim zemljama o genocidu nad
Hercegovini diktirala. preka već povod bratstvu među narodi- Bošnjacima, na čiji se rukopis oslanjao
Već prvog dana druge godine Agresije ma. Stoga se neprestano borio za skreta- tadašnji njemački ministar telekomuni-
na BiH (1. januar 1993) oglasio se publi- nje pažnje na zločine i genocid od Tibeta kacija Christian Schwarz-Schilling kada
kacijom Etničko čišćenje – genocid za Veliku preko amazonskih Indijanaca do Bosne i je najavio ostavku u znak protesta protiv
Srbiju te će u nastavku svog rada nastaviti Hercegovine. Kako bi skrenula pažnju na politike Njemačke vlade prema Bosni.
bezrezervno podržavati istinu, angažira- situaciju autohtonih nacija, organizacija Zülch je 1999. godine objavio dokumen-
jući sve kapacitete s kojima je raspolagao. Društvo za ugrožene narode organizirala je taciju za GfbV o genocidu nad kosovskim
Kako individualne, tako i one koje mu je prvu veliku turneju po Njemačkoj 1977/78, Albancima i o protjerivanju Roma i Aš-
omogućivalo Društvo za ugrožene narode, u pratnji delegata iz 16 američkih država kalija na Kosovu. Konkretno, medijski
na čijem je čelu aktivno bio sve do marta od Kanade do Argentine sa 65 događaja, rad za Bosnu od 1992. do 1995. godine
2017. godine, kada je imenovan za doži- kojima je prisustvovalo 30.000 učesnika. dobio je međunarodno priznanje daleko
votnog počasnog predsjednika. Društvo Zülch je kroz trogodišnju kampanju po- izvan Njemačke u Zapadnoj Evropi i Sje-
je u vremenu Zülchova predsjedavanja krenuo opsežno izvještavanje u medijima vernoj Americi.
bilo, kroz savjetodavni odbor, podržano na njemačkom jeziku i nagovorio saveznog Za ono što je činio da otkrije istinu o
od bitnih imena iz različitih sfera života: predsjednika i kancelara da javno priznaju Agresiji na Bosnu i Hercegovinu Zülch
filozof Ernst Bloch, futurolog Robert Jun- nacističke zločine počinjene nad Romima zaslužuje monografiju. Bio je prisutan na
gk, teolog Helmut Gollwitzer, književnik u Njemačkoj i Evropi. svim mjestima odakle se mogla poslati po-
Günter Grass, književnica Luise Rinser, Dugogodišnja posvećenost Zülcha ruka svijetu o nepravdi koja se čini jednom
književnik Carl Amery i aktivist za ljud- Društvu za ugrožene narode odnosila se i na narodu. Ono što se dešava imenovao je bez
ska prava Rupert Neudeck, filozof Ernst potlačene manjine i disidente u komuni- okolišanja: ono što se čini Bosni može se
Tugendhat i političar Freimut Duve. stičkim državama Istočne Evrope protiv porediti sa zločinima Hitlera i Staljina;
Zülch je rođen 2. septembra 1939. genocida i raseljavanja u Afganistanu i preduzeta agresija na BiH za cilj je imala,
godine u Deutsch-Liebau (Libina) u protiv sovjetske isporuke oružja vojnim preko etničkog čišćenja i genocida, doći
Sudetima (Sjeverna Moravska), odakle diktaturama u Trećem svijetu. Od 1970. do Velike Srbije, za Dejtonski sporazum
je protjeran 1945. godine. Srednju ško- Zülch je urednik časopisa Pogrom, koji je rekao je da je nepravedan mir koji je na-
lu završio je u Louisenlundu u okrugu tretirao položaj etničkih i vjerskih manji- gradio zločince i kaznio žrtve, organizirao
Eckernförde 1960. godine . Od 1961. do na i autohtonih naroda. Zülch je, zajedno je Prvi svjetski kongres o genocidu u BiH
1967. Zülch je studirao ekonomiju i po- s Aleksanderom von Sternbergom, vodio (Bon 1995), Prvu međunarodnu konfe-
litiku u Grazu, Heidelbergu i Hamburgu. kampanju protiv njemačkih isporuka renciju o ljudskim pravima u Srebrenici,
Zajedno s Klausom Guerkeom osnovao a inicirao je i internacionalni projekt Stub
Aktion: Biafra Hilfe u Hamburgu koja se srama, koji je imao za cilj pozivanje na od-
borila protiv genocida nad narodom Ibo govornost OUN-a i zemalja članica Vijeća
u Biafri (Istočna Nigerija.) Zülch je, za- sigurnosti OUN-a za nesprečavanje geno-
hvaljujući pomoći aviokompanija kroz cida u Srebrenici i BiH, inicirao je preko
humanitarne letove, bio svjedok geno- Društva za ugrožene narode prikupljanje
cida u ovoj regiji koja je bila zatvorena činjenica o počinjenim ratnim zločinima
i izgladnjivana sa svih strana. Godinu protiv čovječnosti i međunarodnog prava
dana kasnije (1970), Aktion Biafra-Hilfe u BiH, davao podršku Međunarodnom
je prerasla u Društvo za ugrožene narode. sudu u Haagu, s ciljem da se svi zločinci
Deset godina kasnije, 1980. godine, Zül- privedu pravdi, priredio je 16 odgovora
ch je bio suosnivač Zelenih u Göttingenu, evropskih i svjetskih intelektualaca na P.
ali je ubrzo dao ostavku te prestao s po- Handkeovo Zimsko putovanje u Srbiju...
litičkim djelovanjem. Zülch je član žiri- Bosna i Hercegovina se zahvalila (što
ja Weimarske nagrade za ljudska prava od nikad ne bio smio biti završen proces)
1995. godine i jedan od sponzora Centra ovom neumornom borcu za ljudska prava.
protiv progona. Organizacija na čijem je Nosilac je priznanja Potočarska povelja
čelu bio za njegovog mandata dobila je i nagrade Srebrenica juli 1995., zatim pri-
savjetnički status u Ekonomskom i so- znanja koje dodjeljuje Institut za istraži-
cijalnom vijeću Ujedinjenih nacija (od vanje zločina protiv čovječnosti i među-
1993) i u Vijeću Evrope (od 1995). Razvi- narodnog prava, titule Počasnog građanina
la je svoje nacionalne urede u Švicarskoj grada Sarajeva, počasni je član Saveza logo-
(Bern), Austriji (Beč), Italiji (Bozen), Bo- raša Bosne i Hercegovine, dobitnik Nagrade
sni i Hercegovini (Sarajevo i Srebrenica), za ljudska prava Sarajevskog antiratnog
Njemačkoj (Göttingen i Berlin) i u Arbilu centra za slobodu... n

STAV 25/6/2021 47