Page 41 - STAV broj 331

Posebno je uznemirujuće raz-
motriti ove primjedbe nakon či-
tanja knjige koju je napisala bri-
tanska novinarka Christina Lamb
Naša tijela, njihov front: Šta rat čini
ženama. Lamb naglašava kako straš-
nu cijenu žrtve silovanja plaćaju
zbog progovaranja o svojim isku-
stvima, ali objašnjava da se sve
veći broj žena osjeća prisiljenima
razgovarati jer zna da je ženska
šutnja pridonijela previdima sek-
sualnog nasilja u ratovima. “Imena
ovih žena nećete naći u historijskim
knjigama ili na ratnim spomenici-
ma pored kojih prolazimo na našim
željezničkim stanicama i gradskim
središtima”, piše ona, “ali za mene
su oni pravi heroji”.
Seksualno nasilje uobičajeno je u
sukobima, ali rijetko je zabilježeno,
niko ne zna koliko je žena silovano u
ratovima dvadesetog stoljeća, dijelom
zato što je malo žrtava bilo spremno
govoriti o tome. Međunarodni krivični
sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu po-
stao je 1998. godine prvi međunarodni
sud koji je silovanje označio kao ratni
zločin. Iako su neke Hrvatice i Srpki-
nje, te nekoliko muškaraca silovani to-
kom Agresije na Bosnu i Hercegovinu,
ekstremne nacionalističke stavove koje je velika većina žrtava bile su Bošnjakinje. jedinstvenim muškim zločinom, ali jedna
ostavila po strani za vrijeme svog suđe- One s kojima je Lamb razgovarala rekli od osoba optuženih za silovanje u Me-
nja. Najzabrinjavajuće je to što ona su- su joj da je grupno silovanje bilo toliko đunarodnom krivičnom sudu za Ruandu
gerira da su Bošnjakinje koje su silovali često da su neke žene oduzele sebi život. (ICTR) bila je Pauline Nyiramasuhuko,
srpski vojnici bile kurve, a dokaz je da Kćeri su silovane pred roditeljima. Zna- ministrica za porodicu i ženski razvoj.
su bile “napadno našminkane” i da su čajno je da je gotovo polovica muškaraca Tokom genocida ohrabrila je svog sina
javno govorile o onome što im se desi- kojima se sudilo na MKSJ-u bila optuže- Arsènea Shaloma Ntahobalija i njegovu
lo. Bile su to, piše ona, “žene koje nisu na za silovanje. Cilj je, piše Lamb, “bio bandu ubica da siluju Tutsi žene u gradu
doživjele užas silovanja, ali shvatile su da trostruk – poniziti neprijateljske žene, Butare i oko njega.
bi za patriotsku laž mogle zaraditi puno traumatizirati bosansko stanovništvo i Nyiramasuhuko je jedina žena kojoj
novca i vidjeti svijet”. Suprotno tome, prisiliti ih da odu, a također promijeniti je međunarodni sud ikada sudio i osudio
ističu Steflja i Trisko Darden, Plavšić u demografsku ravnotežu”. zbog silovanja kao zločina protiv čovječ-
svojim memoarima tvrdi da su Srpkinje Lamb ističe da su u Ruandi imali nosti i jedina žena koja je ikada osuđe-
koje su bile silovane “legitimne” žrtve, sličan cilj jer su 1994. godine provo- na za genocid. Njezin je slučaj privukao
što dokazuje činjenica da su bile previše dili kampanju silovanja protiv Tutsi- pažnju medija jer je bio šokantan i bez
traumatizirane da bi o tome razgovarale. ja. Seksualno nasilje obično se smatra presedana. Godine 2011. godine Tribu-
nal ju je osudio po sedam optužbi, a i
ona i njezin sin osuđeni su na doživot-
Dvoje političara uključenih u stvaranje Dejtonskog ni zatvor (kasnije im je kazna smanjena
sporazuma, Madeleine Albright, koja je tada bila američka na četrdeset i sedam godina svakome).
U Butareu mi je nekoliko žrtava si-
ambasadorica pri UN-u, i Carl Bildt, tada specijalni lovanja reklo da je organizirala bloka-
predstavnik EU-a, svjedočili su i za tužiteljstvo i za odbranu de cesta na kojima su žene iz plemena
Tutsi odvlačene iz vozila i odvožene na
u Haagu. Željeli su predstaviti Plavšić kao osobu pomirenja, silovanje od strane njezina sina i pri-
vjerujući da bi to pomoglo u održavanju mira u regiji. Složili padnika Hutu milicije. “Nosila je voj-
ničku uniformu i izdavala naredbe”,
su se s argumentacijom odbrane Biljane Plavšić da je ona rekao je jedan od svjedoka. Nakon rata
bila “poslušna i kreposna žena” koja je, iako je obavljala je pobjegla preko granice u Zair (danas
Demokratska Republika Kongo), gdje
niz visokih funkcija i bila pripadnica Vrhovne komande je radila za “Caritas”, dobrotvorno krilo
VRS-a kada je počinjena većina ratnih zločina u Bosni, bila Katoličke crkve, u blizini grada Buka-
vu. Njezin je posao, kako je rekla, bio
prevarena od strane muških kolega koji su to od nje skrivali. čuvati siročad. n

STAV 9/7/2021 41