Page 3 - STAV broj 259
P. 3
UVODNA RIJEČ
Faris Nanić
Ustavna pobuna
JEZIVO ODZVANJA
EHO MILOŠEVIĆEVE
PROPAGANDE
Najozbiljniju političku krizu poslije rata s troje stranaca osigurač je protiv donošenja što njihov stvarni “bos” iz Beograda, poslije
proizvele su reakcije srpskih stranaka na od- odluka koje bi vodile raspadu BiH. Strane konsultacija s Moskvom, pozove na isključivo
luku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji sudije, vlast i opozicija RS-a smatraju pristra- pravne metode borbe.
je, na zahtjev Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda nim Bošnjacima s kojima preglasavaju Srbe i Čović i Dodik najavili su prijedlog izmjene
RS, proglasio neustavnim dijelove Zakona o po- Hrvate u njemu. S tim se slaže najlegitimni- Zakona o Ustavnom sudu, iako znaju da je on u
ljoprivrednom zemljištu i Zakona o unutarnjoj ji Hrvat Dragan Čović, koji je podržao izba- odredbama o zamjeni stranih domaćim sudija-
plovidbi RS. Ustavni sud spriječio je ponovni civanje stranih sudija da bi dobio Dodikovu ma, i to po tri iz svakog “konstitutivnog naro-
pokušaj vladajuće kaste u malom entitetu da podršku izmjenama izbornog zakonodavstva da”, bez promjene Ustava neprimjenjiv, osim
prisvoji javna dobra i imovinu Bosne i Her- po mjeri svoje partije. Zaziva odlazak stranih što neprihvatljivo stvara uvjete za preglasavanje
cegovine. Nakon što je 2010. godine Ustavni sudija, iako je to ustavno neutemeljeno, ali uz Bošnjaka jer se Hrvate i Srbe u Ustavnom sudu
sud ukinuo Zakon o statusu državne imovine konsenzus, znajući koliko su u EU alergični evidentno doživljava kao politički nominirane
na teritoriji malog entiteta, srpski su političari na nepoštivanje sudskih odluka. poslušnike. Ovdje brine Vučićeva sintagma o
pristupili strategiji donošenja niza pojedinačnih Istina, kao i mnogo puta dosad, nije bit- ugroženosti Srba u drugim zemljama, što jezi-
zakona s istim ciljem. Radi toga su bošnjački na. Bitno je stvoriti krizu i time proglasiti BiH vo odzvanja kao eho Miloševićeve propagande
predstavnici u RS-u najavili nove apelacije za “propalom državom”, na što se svodi čitav niz koja je dovela do agresije i genocida.
ukidanje neustavnih odredbi Zakona o uzur- izjava srpskih političara. Istina je da strane su- Reakcije drugih odgovornih za implemen-
pacijama i dobrovoljačkim kompetencijama dije po najvećem broju ustavnih apelacija nisu taciju mira su principijelne u odbrani pravne
te Zakona o stvarnim pravima. s Bošnjacima preglasavale srpske i hrvatske. države i Dejtonskog sporazuma, pravne pozicije
Sve podsjeća na sličnu praksu nakon stva- Takve su izjave sramotne, ponajprije za Srbe i entiteta u odnosu na državu te pozicije Ustav-
ranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kada Hrvate u Ustavnom sudu jer ih prikazuju tek nog suda, ali bez konkretne prijetnje onima
se nizom zakona izmijenila vlasnička struktura kao produženu ruku politika “jedinih legiti- koji taj temelj moderne države ugrožavaju.
nad zemljom, provedena tzv. agrarna reforma, mnih” predstavnika tih dvaju naroda, a ne kao OHR je prozvao sve “strane” zbog nepoštiva-
osiromašili Bošnjaci, zemlja podijeljena srpskim ljude koji donose odluke na temelju poznavanja nja odluka sudova, ne navodeći kako se neke
seljacima, da bi ratni zločinac Karadžić počet- Ustava, zakona i političkog sistema. Naravno, odluke teško provode, ali se ne blokiraju niti
kom agresije na Bosnu i Hercegovinu izjavio one pokušavaju kompromitirati i ugledne stra- ugrožava ustavnopravni poredak i sigurnost,
da Srbi posjeduju 64 posto zemlje, pa im toliko ne ustavne sudije koji odluke donose vođeni kao u ovom i nizu drugih slučajeva generiranih
teritorije i pripada. Tada nije bilo mogućnosti ustavnim i zakonskom odredbama te svojim iz RS-a. Također, kao i u prethodnim slučaje-
pravne zaštite od legalne pljačke, pa je “refor- integritetom. Kao i u nekoliko navrata prije, vima kršenja Ustava i ugrožavanja političkog
ma” provedena. Danas je situacija drukčija, što Narodna skupština RS-a većinom je srpskih uređenja zemlje, nema reakcije pravosudnih
izaziva nervozu jer sprečava ostvarenje istog glasova donijela “zaključke” koji ne mogu niti institucija Bosne i Hercegovine, PIC-a, niti
plana – srbizacije države. Reakcije su jednako će stvarno obavezivati ili stvoriti pravni uči- zemalja svjedoka Dejtonskog sporazuma,
neustavne i protudejtonske te podložne sank- nak. Stvorit će samo uvjete za blokade, zastoje i osim Vučića naravno, u ulozi srpskog vožda
cijama nepoštivanja pravne države, trodiobe ucjene, što je jedini cilj ove “ustavne pobune”. koji provocira krize u svim susjednim zemlja-
vlasti te autoriteta Ustavnog suda. Reakcije bošnjačkih i probosanskih lidera ma, gdje može.
Na zahtjev opozicijskih srpskih partija, i političara, vladajućih i opozicije unisone su i Upozorenje bivšeg Ashdownovog strate-
ponovo u narativu nadmetanja u srpstvu s govore o vladavini prava kao civilizacijskom ga Bassuenera da efikasnih reakcija garanata
Dodikom, vlast u malom entitetu proglasila temelju Bosne i Hercegovine, nemogućnosti provedbe Dejtonskog sporazuma nema jer
je obustavu rada u odlučivanju po pitanjima u da niži nivoi regionalne samouprave potiru nema kapaciteta jeste zabrinjavajuće. Kapa-
nadležnosti države do usvajanja novog zakona odluke pravosudnih, izvršnih i zakonodav- citet proizlazi iz političke volje i konsenzu-
o Ustavnom sudu koji bi iz njega izbacio stra- nih tijela vlasti države, posebno da će se, ako sa, a toga u Trumpovom svijetu alternativnih
ne sudije. To je protuustavno jer bi prvo tre- treba i krajnjim legalnim sredstvima, braniti činjenica i politike kao niza trgovačkih aran-
balo konsenzusom promijeniti Ustav, na što, ustavnopravni poredak. Dodik i njegovi tra- žmana ne može biti, posebno ne u EU, u kojoj
zbog ovakvog ugrožavanja države, građanske i banti koriste ratnu retoriku (okupacijski sud, lideri zemalja Višegradske skupine otvoreno,
bošnjačke stranke, posebno najjača među nji- ugroženost Srba, mržnja prema Srbima, Bosna bez stvarnih posljedica, ne poštuju principe na
ma, nikada neće prihvatiti bez istovremenog kao prostor neslobode za Srbe, raspad države, kojima počiva ustavnopravni poredak Bosne i
dokidanja entitetskog glasanja. Ustavni sud secesija…), koju po potrebi ublažavaju nakon Hercegovine. n
urednik@stav.ba
STAV 20/2/2020 3