Page 17 - STAV broj 363

zahtijeva ne samo samodisciplinu i pozna- rješavaju ama baš sve. Oni su, istina, dopad- Konkretan rezultat takvih izolacioni-
vanje načina na koji funkcionira stvarni i ljivo i pametno zvučali, ali njihove progno- stičkih sklonosti, u ovom slučaju bošnjačke
realni svijet već i prihvatanje limita vlasti- ze i najave imale su malo veze s onim što se inteligencije, jeste njena nesposobnost da
tog razuma i iskustva. Nažalost, takva vr- zaista odigralo u stvarnosti. izađe iz tridesetogodišnjeg začaranog kru-
sta introspektivne samokritičnosti upravo Sve ovo sugerira da je Tetlockova “teo- ga upornog zastupanja uvijek istih ideja,
je ono što često nedostaje onima koji sebe rija dobre prosudbe” suštinski ispravna. Sa- čak i kada su one ili dokazano neizvedive
smatraju javno angažiranim bošnjačkim in- mokritični mislioci daleko lakše prepoznaju i neprovodive ili krajnje štetne za interese
telektualcima pozvanim da savjetuju vlast i kontradiktornu dinamičnost stvarnog života, države, naroda i društva.
usmjeravaju mase. u kojem se situacija vječno mijenja i evoluira,
Takvo odsustvo introspekcije i samokri- pa su stoga manje skloni precjenjivanju svojih INTELEKTUALCI, STRATEGIJA I
tičnosti nije tek neka sporedna karakterna kapaciteta i racionalizaciji počinjenih grešaka PROMIŠLJANJE POLITIKE
osobina pojedinca, već obilježje specifične te spremniji korigirati vlastite zablude. No, Jedna zanimljiva teorija F. Scotta Fitzge-
vrste škole mišljenja, dominantne kod nas, kao što smo već spomenuli, takve su karak- ralda tvrdi kako je kapacitet nekog uma da u
koja je sklona opetovanom donošenju sa- teristike, nažalost, vrlo rijetke kod onih koji isto vrijeme promišlja dvije suprotstavljene
svim pogrešnih zaključaka te, što je još gore, se kod nas nazivaju intelektualcima. ideje te, uprkos tome, zadrži sposobnost za
upornom insistiranju na njima. efektivno i efikasno funkcioniranje odlika
Studija američkog političkog psiholo- ŠTA JE TO BOŠNJAČKA INTELIGENCIJA “prvorazredne inteligencije”.
ga Philipa E. Tetlocka kojom je obuhvaćen No ko se kod nas ubraja u intelektualce Ukoliko uz ovu teoriju prihvatimo i sim-
veliki broj tamošnjih političkih eksperata i šta je to bošnjačka inteligencija? Ako su plificiranu definiciju strategije Arthura F.
i javno angažiranih intelektualaca (27.451 intelektualci individue koje se zanimaju Lykkea, a koja se može izraziti jednostav-
predviđanje u vezi sa svjetskom politikom idejama, i to prije svega njihovom proizvod- nom formulom, gdje je Strategija = Ciljevi
od 284 politička “eksperta” između 1988. i njom, ali ne i ličnim apliciranjem na stvarne (priželjkivano krajnje stanje) + Sredstva (re-
2003. godine) pokušala je ustvrditi koja je probleme, inteligencija je širi pojam u koji sursi i instrumenti koji su potrebni da bi se
to temeljna razlika između intelektualaca se ubrajaju i oni koji se bave širenjem ideja postigli ciljevi) + Načini (dostupne metode
čija su se predviđanja tokom godina doista intelektualaca, tačnije onih ideja na kojima i varijante upotrebe sredstava), onda mora-
ostvarila i onih čije su se prognoze pokazale temelje svoja uvjerenja i svjetonazore. Tu mo prihvatiti i tezu koja kaže da ostvarenje
sasvim netačnim. Indikativno, presudna va- spadaju novinari, profesori, kulturni rad- određenih ciljeva, ispunjavanje zamišljenih
rijabla nije bio ni javni ugled, ni društveni nici, politički komentatori i njima slični. želja ili zadovoljenje partikularnih potreba
status, ni nivo obrazovanja kao ni političko Problem s inteligencijom kao partiku- mora neizbježno uključivati žrtvovanje dru-
usmjerenje već isključivo način rezoniranja. larnom klasom jeste što ona ne priznaje bilo gih ciljeva, želja i potreba.
Dilema izbora u stvarnom životu nije
Većina naših intelektualaca, neborbena i posvećena nimalo jednostavna, jer najčešće se ne od-
lučuje između krajnjeg zla i krajnjeg dobra,
njegovanju sinekura, pokazala se spremnom da šuti i već je izbor između nekoliko dobrih i po-
doslovno hrani šovinističke krokodile pravima i slobodama željnih stvari koje jednostavno ne možemo
imati u isto vrijeme. Većina ljudi ovakve
zajednice u kojoj sama obitava, a sve u nadi kako će ona dileme rješava tako što ih vremenski ras-
poredi, neki ciljevi pokušavaju se ostvariti
biti posljednja koju će krokodil pokušati pojesti. odmah, određene stvari odgađaju se dok se
pojedine ciljeve smatra neostvarivim pa se
njihovo postizanje odgađa na neodređeno
Pokazalo se da su se oni intelektualci kakve standarde osim “suda svojih istomi- vrijeme ili ih se ostavlja u amanet sljede-
čije su prognoze i predviđanja položili test šljenika”. Ne priznaju se nezavisni i objek- ćim generacijama. Ukratko, pravi se kom-
vremena i stvarnih događaja oslanjali na ra- tivni standardi na osnovu kojih bi se mogli promis te se usklađuju htijenja i mogućno-
znolike izvore informacija, a ne na vlastite ocjenjivati ideje koje inteligencija proizvodi, sti i dovode u poravnanje. Takva je realnost
dedukcije i zaključke proistekle iz dogma- reklamira, širi i zagovara. U industriji pro- političkog djelovanja u stvarnome svijetu
tizma ideologije koju baštine. Takvi su inte- izvodnje i marketinga ideja vlada isključivi s kojom se suočava svako ko društveno ili
lektualci politiku tretirali kao haotično po- subjektivizam, snobovska i ideološka zatvo- politički djeluje.
lje podložno hiljadama različitih utjecaja, a renost koja ne priznaje povratne informaci- Nažalost, intelektualci obično zahtijeva-
ne preciznu nauku na koju djeluju navodno je ili arbitražu stvarnosti kao načine empi- ju totalna, dramatična, radikalna i trenutna
racionalni faktori i mjerljivi utjecaji, čije je rijske validacije. rješenja te odbijaju prihvatiti da svako onaj
postulate moguće objasniti zakonitostima, Potencijal širenja i prihvatanja neke ideje ko politički djeluje u stvarnome svijetu mora
naučnom metodom ili snagom vlastitog te većinski konsenzus o njenoj vrijednosti pomiriti dugoročne aspiracije sa svakod-
uvjerenja u neku teoriju. Gotovo svaki od zavisi isključivo od toga je li ona u skladu s nevnim neminovnostima. Izbori s kojima
ovih intelektualaca bio je izuzetno samokri- dominantnim svjetonazorima i stavovima se suočava takav “društveni djelatnik”, bio
tičan te nesklon da javno iznosi bilo kakve intelektualnog kružoka u koji je plasirana. on političar ili ne bio, svakodnevni su, ne-
konačne kvalifikacije ili daje jednostavne To ne znači da takve ideje, ma kako bile na predvidljivi i neminovni. Pritom postavljeni
odgovore na političke dileme dana. prvi pogled apstraktne, marginalne, čak i su- ciljevi moraju odgovarati sredstvima kojima
S druge strane, intelektualci i politički lude, ne mogu utjecati na stvarni svijet, kao se zaista raspolaže, a koja su gotovo uvijek
komentatori čije su se prognoze pokaza- što nam uostalom pokazuju primjeri Lenji- ograničena. Ako to nije slučaj, ne samo da
le uglavnom netačnim, bili su, po pravilu, na, Hitlera, Staljina, Mao Ce-tunga i ostalih se zamišljeno neće ostvariti već će se pretr-
manje skloni introspekciji, neskromni i ne- čije su ideje, ma koliko njihova validnost pjeti šteta i trošak kapitala, bio on politič-
skloni samokritičnosti, zarobljenici vlastitih bila upitna sama po sebi ili u očima većine ki, društveni ili novčani. Ciljevi i sredstva
predrasuda, pristalice agresivnog zastupanja drugih, ipak imale katastrofalan utjecaj na moraju biti u poravnjanju i skladu ako se
“velikih ideja” koje objašnjavaju i konačno živote stotina miliona ljudi. bilo šta želi postići te je stoga neminovno

STAV 18/2/2022 17