Page 37 - STAV broj 171
P. 37

Iraka označila je da je operacija za zauzi-  Napuštanje decenijske (kemalističke) politike nasilne asimilacije
manje Kandila počela.                        i ulaganja u decenijama zapušteni jugoistok, povezujući ga
                                             infrastrukturno s ostatkom zemlje, Vlada Partije pravde i razvoja
    Kandil je dio planinskog vijenca Za-     (AKP) pokazala je i dokazala Kurdima da sukob s PKK-om nije
gros, koji se proteže na tromeđi Turske,     etničke prirode, te da ta kriminalno-teroristička organizacija
Iraka i Irana. To je izuzetno težak teren    zloupotrebljava njihov etnički identitet kao paravan za
sa strmim usponima, dubokim klisura-         održavanje svog terorističko-kriminalnog biznisa
ma i vrhovima od više od 3.000 metara.
Od devedesetih godina prošlog stoljeća       i Obavještajna služba, očišćene od ele-     Isto se može reći za tursku Obavje-
to je utočište i glavni štab PKK-a. Na za-   menata kojima suverenitet zemlje nije       štajnu službu (MIT). Dolaskom Hakana
padnom dijelu planine nalazi se sedam        prioritet. PKK je decenijama bio polu-      Fidana na čelo MIT-a i reorganizacijom
PKK kampova, od kojih je jedan bora-         ga kojom se Turska mogla destabilizirati    službe, ona se oslobodila iz kandži ame-
vište Cemîla Bayika, jednog od osnivača      spolja, ali i iznutra. Određena simbioza    ričke i izraelske službe. Kao digresija i
PKK-a. Na istočnom se nalazi 6 kampo-        spomenutih institucija i PKK-a bila je      ilustracija kako je bilo, može poslužiti
va. Iako je u posljednjih 30 godina bilo     očigledna svakom ko je htio da je vidi.     izjava Fuata Doğua, koji je u dva navrata
prekograničnih akcija turske vojske, a       Turska vojska, koja do prije samo malo      tokom šezdesetih godina prošlog stolje-
bombardiranja turske avijacije bila re-      više od decenije nije bila ni pod formal-   ća bio na čelu MIT-a, data osamdesetih
dovna (i uglavnom beskorisna), PKK           nom kontrolom civila, pravdala je svoj      godina tada mladom novinaru Selçuku
se na Kandilu osjećao sigurno. Toliko        (civilima nepoznat) budžet borbom protiv    Özdağu: “Ja nisam bio šef MIT-a, ja sam
negirane veze čitave serije (tzv. “kurd-     PKK-a. Avni Özgürel, turski novinar, tu     bio šef filijale CIA.”
skih”) političkih partija koje su ulazile    je simbiozu opisao u intervjuu koji je dao  Indikativno je da je sukob države Tur-
u Parlament Turske, a čija je posljednja     oktobra 2003. dnevniku Radikal riječima:    ske s FETÖ počeo da tinja februara 2012.
emanacija Demokratska partija naroda         “Ako vam konflikt s PKK-om garantira        godine pokušajem privođenja / hapšenja
(HDP), s PKK-om najbolje se vide na          neograničeni pristup sigurnim fondovi-      Hakana Fidana od strane FETÖ operati-
fotografijama parlamentaraca i partij-       ma države (...) i ako je jugoistok postao   vaca u pravosuđu i policiji, zbog pregovora
skih zvaničnika na kojima su ovjekovje-      raj za prihode od trgovine narkoticima,     s PKK-om za koje je bio ovlašten, što nas
čeni njihovi izleti na Kandil i susreti sa   to znači da će mnogo balansiranja biti      dovodi do još jednog elementa odgovora
zvaničnicima terorističke organizacije       podržano tim prljavim novcem.”              na pitanje šta je sad drugačije. ­Iskrena
s kojima “nisu” povezani, što je samo                                                    namjera države da se sukob s PKK-om
ilustracija toga koliko se komotno PKK           To objašnjava mnogo, prije svega či-    okonča bila je iznevjerena. Umjesto da
osjećao u svom utočištu.                     njenicu da druga po snazi vojska NATO-a     se razoruža i uđe u legalne političke to-
                                             nije uspjela da se izbori s terorističkom   kove, PKK je cijeli period od 2009. do
    Ako prethodne operacije (i/ili bombar-   gerilom koja NE uživa podršku stanov-       2015. godine iskoristio za naoružavanje,
diranja) nisu uspjele da trajno iskorijene   ništva ili “NE pliva poput ribe u vodi u    mobilizaciju i pripremu infrastrukture
ili izmjeste PKK s Kandila, logično je       njoj”, a i ta besmislena trošenja bombi na  za gradski gerilski rat. “PKK neće nikad
pitanje koje su se okolnosti promijenile,    bombardiranje planina.                      ostaviti oružje”, izjava Durana Kalkana,
šta je izvor samopouzdanja kako civilnog,                                                također jednog od osnivača PKK-a, go-
tako vojnog vrha Turske da će ovog puta      VOJSKA I OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA                vori sve o tome.
operacija biti uspješna?                     VIŠE NE SLUŽE STRANIM SILAMA

    Odgovor na to pitanje višeslojan je,         U međuvremenu je turska vojska
ali neki uopćeni mogao bi glasiti da su      stavljena pod civilnu kontrolu, a poslije
sigurnosne institucije, prije svega armija   15. jula 2016. radikalno je očišćenja od
                                             FETÖ elemenata, koje možemo slobodno
                                             posmatrati kao alat stranih sila.           Napuštanje decenijske (kemalističke)
                                                                                         politike nasilne asimilacije i ulaganja u
                                             Činjenica da je odluka o                    decenijama zapušteni jugoistok, povezu-
                                             operaciji protiv PKK kampova                jući ga infrastrukturno s ostatkom zemlje,
                                             na planini Kandil, glavnog                  Vlada Partije pravde i razvoja (AKP) po-
                                             štaba tog kriminalno-                       kazala je i dokazala Kurdima da sukob
                                             -terorističkog kulta, donesena              s PKK-om nije etničke prirode, te da
                                             na sjednici Savjeta za                      ta kriminalno-teroristička organizacija
                                             nacionalnu sigurnost (MGK)                  zloupotrebljava njihov etnički identitet
                                             davnog (u političkom smislu)                kao paravan za održavanje svog teroristič-
                                             27. novembra prošle godine,                 ko-kriminalnog biznisa od koga upravo
                                             neće razuvjeriti “sveznalice”.              Kurdi imaju najviše štete.
                                             Činjenice redovno gube od                   Najzad, egzistencijalna prijetnja koju
                                             percepcija zasnovanih na                    bi stvaranje PKKistana duž južne granice
                                             prethodno ustanovljenim                     predstavljalo doprinijelo je odlučnosti koja
                                             konceptima i predrasudama                   je prije ove operacije pokazana operacija-
                                                                                         ma “Eufratski štit” i “Maslinova grana”.
                                                                                         “Odlučnost” (Kararlılık) je uostalom na-
                                                                                         ziv ove antiterorističke operacije.
                                                                                         To su sve elementi odgovora na gore
                                                                                         postavljeno pitanje, a na pitanje “zašto
                                                                                         sada”, po mom mišljenju, najbolji odgo-
                                                                                         vor dao je novinar Metin Yarar kontra-
                                                                                         pitanjem: “A kada biste vi željeli da je mi
                                                                                         počnemo?”                           n

                                                                                                                 STAV 14/6/2018 37
   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42