Page 77 - STAV broj 171
P. 77

grafičkih listova rađenih u dubokoj štam-      Kako filozofija života ima važnog udjela u kulturi i umjetnosti,
pi, te uz reprezentativan katalog štampan      utječući presudno na njihov karakter, zanosno potvrđuju i
u Zagrebu 2000. i s pozivom od tadašnjeg       bujni vegetativni horizonti razmaknuti unskim smaragdima od
zamjenika ministra kulture FBiH Asafa          planinskog masiva Plješivice. Sve je to imalo velikog udjela
Džanića, organiziran je prijenos cijele        na formiranje mog stvaralačkog senzibiliteta i izraza koji se
izložbe grafike u Pariz, galerija “Clara       kasnije obogaćivao i oplemenjivao u sarajevskoj i zeničkoj
Bleibtreu”. Vrlo uspješnom koordinaci-         sredini, gdje živim od 1974. godine
jom galeriste prema drugim galerijama
intenziviran je posjet, što me fasciniralo,    Zenica je tih godina u mojoj percepciji          pripada. Reagiranje na umjetničke rezul-
a iste grafike su se reprezentirale s viso-    bila siva, betonska, a ono što sam i prije       tate u svijetu bila je uvijek tipična poja-
kim valorizacionim kvalitetom i u dru-         znao o njoj kao gigantskom centru teške          va s primjesama međusobnih domaćih
gim galerijama. Već sljedeće godine bio        metalurgije pretvorilo se u puninu “lije-        kvaliteta. Jedno od mogućih polazišta
sam uvršten u značajnu selekciju “Salon        posivog”. Figuru čovjeka tada smještam           jeste da za svakog danas koji se ozbiljno
Internacional 2001”, a tih godina su usli-     u urbanije, savremenije arhitektonske            i u cijelosti predaje grafici pojedinačna
jedile dalje samostalne izlagačke aktiv-       prostore-pasaže, koji su uistinu istovre-        štamparska tehnika kao medij ima poseb-
nosti, kao što je ona u povodu primitka        meno baštinili svoje ostatke iz vremena          no i individualno značenje. A u većini je
BiH u Vijeće Evrope, u Galeriji “Palais        prošlog. Upravo mi se tu percepcija za-          slučajeva to veoma oskudna produkcija,
de l’Europe” u Strasbourgu.                    ustavlja jer spoznajem prostore koji su          barem u ovom trenutku, i s aspekta jedin-
STAV: Posebno mjesto u Vašem stva-             baš oni koji svojim stvarnim postojanjem         stvenosti poetike mora se sagledati upra-
ralaštvu zauzima rodna Krajina, koja je        pripadaju izborom mojih personalnih              vo taj kontekst, individualno i ukupno
zastupljena i u slikarstvu (Pejzaž iz Kra-     razmišljanjima o slici. Taj prostor oko          grafičko umjetničko stvaralaštvo koje bi
jine, Krajine varijacije) i grafici (Krajina,  “Papirne” (ostaci tvornice papira), koji         onda odredilo i likovne vrste, kreativne
Uvala, Staza, Između dva brda, Stablo          ima nekakvu raskrivenu patinu, imao je           nivoe, pa i poetike.
kraja), te je taj uzajamni odnos opisan        za mene nekakav čudnovat eho, poetiku
kao “pogled kroz prozor”. Šta, zapravo,        taloga stare prolaznosti vremena. I narav-       STAV: Vi ste i profesor te predavač pred-
za Vas kao umjetnika, slikara i grafičara      no, s takvom arhitektonikom on se vrlo           meta Metodika na nekoliko fakulteta i
predstavlja rodni kraj?                        dobro registrirao u sve pozadine mojih           akademija u Bosni i Hercegovini. Kako
HANDUKIĆ: U godinama moje mla-                 slika, često u prvi plan i kompletnu li-         talentirane studente pripremate na su-
dosti muzika i likovnost, uz univerzalnu       kovnu poetiku. S tim u vezi, u vremeni-          rovost društva u koje dolaze nakon aka-
ljepotu Bihaćke krajine, označili su nu-       ma koja su dolazila nastajao je poveliki         demije, pogotovo u državi u kojoj umjet-
kleus sižea iz koga se razvijao moj umjet-     ciklus ulja kojem sam dao naziv Ljudske          nost nije “na cijeni”?
nički put, jer unakrsna polazišta likovnih     blizine. Interesantno je da, iako sam tada       HANDUKIĆ: U našem akademskom,
stremljenja i muzičkih harmonija imali         radio u skučenom ateljeu, platna su bila u       odgojno-obrazovnom procesu metodiku
su izuzetnu moć, sposobnost da u meni          većim formatima, jer sam očigledno tada          usmjeravam da se neminovno bavi proce-
izazivaju slike. Teorija Hippolytea Tainea     razmišljao u širem opsegu kako bih u li-         som “izlaska iz osjetilnosti” u “spoznajnu
da podneblje ima važnu, odnosno ključ-         kovnom smislu mogao sažeti svoje ideje.          sferu”. Na takvim osnovama i moja pro-
nu ulogu u formiranju osobnosti naročito       STAV: Kakav je danas položaj grafike na          fesionalna stručna uloga jeste da meto-
kad je riječ o umjetničkim individualno-       bh. likovnoj sceni i kako se ona nosi s          diku iskoristimo kako bi sutra pomogla
stima koje su po prirodi stvari osjetljivije   tehnološkom revolucijom i svojevrsnom            studentima da mogu pronalaziti najbolje
za prepoznavanje onog što to podneblje         kompjuterizacijom, tj. da li prati evrop-        situacije u sklopu savremenih zakonito-
čini posebnim uistinu je i za mene tipi-       ske i svjetske trendove?                         sti, ispoljavajući tako svoja nova i svježa
čan neksus. Nadalje, kako filozofija života    HANDUKIĆ: Da se primijetiti kod ne-              saznanja kao postignute rezultate kojih će
ima važnog udjela u kulturi i umjetnosti,      kolicine uvaženih grafičara starije gene-        se pridržavati. Upravo iz stalne likovne
utječući presudno na njihov karakter, za-      racije u BiH istaknuti grafički nerv, vir-       zadaće na ALU, čiji su počeci likovnog
nosno potvrđuju i bujni vegetativni ho-        tuoznost, elegancija i majstorstvo. Ako          stvaranja artefakta studenta, često sam u
rizonti razmaknuti unskim smaragdima           bismo sumirali djelotvornost u kojima ona        propitivanju o nekim konsekvencijama
od planinskog masiva Plješivice. Sve je to     danas egzistira, to je susret dviju škola:       koje redovno moraju nastajati i aksiološki
imalo velikog udjela na formiranje mog         s jedne strane, utjecala je ljubljanska, a s     se mijenjati. Posebno kada sam u susretu s
stvaralačkog senzibiliteta i izraza koji se    druge beogradska, uz vječito miksanje s          tim materijalnim likovnim produktima –
kasnije obogaćivao i oplemenjivao u sa-        onim što je dolazilo iz drugih evropskih         uradcima (vježbama projekata). Npr. ako
rajevskoj i zeničkoj sredini, gdje živim       centara pa sve do Amerike, Japana... Da-         imamo saznanje da je u historiji, procesu,
od 1974. godine.                               našnje smotre grafičke umjetnosti od bi-         likovno umjetničko djelo refleks znanih
STAV: Rođeni ste i odrasli u Bihaću, u         jenala, trijenala i sl., u svijetu, a i zemlja-  i neznanih procesa individualno-psiho-
živopisnoj Bosanskoj krajini. Studije ste      ma u bližem okruženju, često su okrenute         loških, kolektivno-psiholoških, kultur-
završili u Sarajevu, te nastavili stvarati     multimedijalnim projektima. Očigledno            nih, onda njegovo porijeklo i tražim u
svoja djela u Zenici, tj. na “golom betonu”.   je da sofisticirana štamparska tehnologija       osobnosti studenta, radnoj i kulturnoj
Kako je na Vas djelovala ova drastična         udružuje svoju discipliniranost s digital-       atmosferi. Naslućujem tako ponekad, u
promjena i odakle ste crpili inspiraciju?      nim multimedijskim potencijalom. Ovo             potrazi za njihovim individualnim na-
HANDUKIĆ: To je negdje bilo između             se govori da u potrazi za identitetom svog       činom oblikovanja, kako je na pomolu
1975. i 1978. godine, kada sam radio s         doba nije dovoljno biti svoj, nego moraš         poneka umjetnička forma koja rezimira
velikim poletom. To su bile godine kada        biti tuđi ili apsorbirati sve ono što ti ne      i predstavlja budućeg mladog pedagoga
već započinjem čestit umjetnički i peda-                                                        i likovnog umjetnika.   n
goški rad i život, stigavši u lijepu Zenicu.

                                                                                                                         STAV 14/6/2018 77
   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82