Page 27 - STAV broj 280

trošak od 15 milijardi raspoređuje se na
nekoliko godina u zavisnosti od dinamike
provođenja reformi. Četiri godine su rea-
lan vremenski okvir.

STAV: Zašto smatrate da je ovo najbolje
vrijeme za takvu vrstu reforme?
ŠUNJE: Odavno je te reforme trebalo ura-
diti. Sve ove reforme trebalo je provesti
još prije deset godina. Svako kašnjenje i
guranje pod tepih imat će negativan efekt
kasnije. Počelo se s reformom javne upra-
ve pa se stalo, pa se razvlači, postoji nesa-
glasnost partija na vlasti oko tih reformi.

STAV: “Corona 2” set mjera Vlade Federa-
cije BiH, koji je nedavno usvojen, na tra-
gu je onoga što i vi predlažete, posebno
u pogledu oporezivanja.
ŠUNJE: Posebno je važna reforma jav-
ne uprave, kada bi se tu mogao napraviti
rez, napravili bismo dobre uštede, poseb-
no uvođenjem elektronske uprave i digi-
talizacijom poslovanja. Imamo previše
zaposlenih u javnoj upravi, treba povući
rez i otpustiti višak. Moramo imati jasne
standarde koliki broj službenika dolazi na
određeni broj stanovnika, to su standardi
koji postoje. Recimo, Općina Tešanj jedina
je u Bosni i Hercegovini koja je dosegnula
taj standard broja općinskih službenika
na broj stanovnika. Mi, doduše, imamo
Dejtonom definiranu strukturu takvu ka-
kva jeste, ali to ne znači da se racionali-
zacijom ne mogu napraviti znatne uštede o kupovini domaćeg, a to je ipak proces. ŠUNJE: Ima vrlo relevantnih svjetskih
na svim nivoima. Postoji znatan prostor Mi imamo nepovoljnu trgovinsku bilancu ekonomista koji promišljaju na način da
za uštede kroz reformu javne uprave, ali i to bi trebalo biti u fokusu trgovinskih je reakcija država na koronu imala previ-
i državnih preduzeća. Pazite, ta državna komora i privrednih subjekata. še državnog intervencionizma i da se time
preduzeća, kad bi podigla uspješnost, a remeti ona osnovna logika tržišnog djelo-
imamo još uvijek značajna državna pre- STAV: Do sada smo imali pristup Vlade vanja. Ovdje se država previše upliće u sve
duzeća, to bi itekako imalo multiplicira- da pomaže preduzećima tako da sub- to. I ja stojim na stanovištu da je trebalo
juće efekte na cjelokupnu ekonomiju. Tu, vencionira doprinose, no da li pad po- više poticati potražnju. Problem je što nije
prije svega, reforma znači distanciranje tražnje i ekonomske aktivnosti ukazuje postojao obrazac ponašanja. Mi smo kopi-
političke vlasti od državnih preduzeća. da je možda pametniji potez poticanje rali ono što rade razvijenije zemlje, vrije-
Ona moraju funkcionirati kao bilo koja potrošnje? me pokazuje da to nije bila dobra putanja,
druga privatna korporacija s profesional- ali nerealno je očekivati da smo mi mogli
nim menadžmentom, s jasnim očekiva- promijeniti kurs od onoga što je namet-
njima od njih. nuto od okruženja. Korona je na globalnoj
Turizam u Bosni i razini pokazala da je svijet ranjiv. Pokazala
STAV: Zbog pandemije, danas imamo pro- Hercegovini ne participira je da svijet treba radikalnu promjenu. Svi-
blem pada kupovne moći. Koliko i kako jet se s tehnološkog stanovišta globalizi-
će to utjecati na bosanskohercegovačku u bruto društvenom ra, a sa socioinstitucionalnog i političkog
privredu; istina, nemamo pouzdanu sta- proizvodu u onoj mjeri ostaje tako razjedinjen, a traži se mnogo
tistiku pa ne znamo koliki je taj pad, ali veći stepen globalizacije. Ako pogledate,
sigurno je da imamo pad? u kojoj participira u sve nadnacionalne institucije nastale su
ŠUNJE: Vidite da su kafane poluprazne. polovinom četrdesetih godina prošlog
Tražnja pada, a s padom tražnje pada i jednoj Hrvatskoj recimo. stoljeća, a svijet tada i danas je radikalno
privredna aktivnost. To će se vjerovatno Generalno, nije dobro drugačiji, a još se zadržava odnos moći
kasnije osjetiti na padu prihoda u budže- na globalnoj razini iz 1945. godine. Svijet
te. Ono gdje postoji prostor za djelovanje da turizam bude ključna traži radikalno restrukturiranje, ali nema
jeste da se osigura samoodrživost, zato su jasne vizije u kojem smjeru krenuti, riva-
nam bitni poljoprivreda i stočarstvo, te grana, jer turizam je neka liteti između velikih sila sve su izraženiji
osiguranje supstitucije uvoza gdje je god vrsta bibera po pilavu, i na svjetskoj sceni nam treba vizija kako
moguće. Na uvoz vode troše se stotine iskoračiti, kako objektivno svijet tretira-
miliona maraka. Jedino je izlaz u svijesti nešto što je nadogradnja ti kao jedan prostor ili težiti ka tome. n

STAV 16/7/2020 27