Page 9 - 14.02.2016 Faktor 93
P. 9

14.2.2016. I
                                                                                                                             NEDJELJA              I 9

                                                                                                                                         Život



           ZNATE LI PRIČE O SARAJEVSKIM TABIJAMA, BIJELOJ I ŽUTOJ


          s Avaz twist towera il’ SARAJEVO NA                                                                                  šim dolaskom“ - priča mr. Mu-
     PIŠE ASAF BEČIROVIĆ                                                                                                         “Turci su izbezumljeni na-

          aže ko kaže da najljep-
                                                                                                                               amer Hodžić sa Orijentalnog
          ši je pogled na Sarajevo
                                                                                                                               instituta u Sarajevu.
                                                                                                                                 Opet, Enver Imamović, ar-
     razlijeva daleko. I strateški je, VISOKU GLEDU                                                                            nje Bijele tabije, možda, bio
    LBosmal City Centar!                                                                                                       heolog i povjesničar, priča o
                                                                                                                               tome kako je na mjestu sadaš-
     Nigdje veze! Ko je na Saraj’vo
     gledao s Bijele ili Žutije tabije,
                                                                                                                               grad Hodidjed, ali i tvrđave
     zna o čemu govorimo! Pogled
     se sa ovih tabija na Sarajevo
                                                                                                                               koje se spominju u srednjem
     moglo bi se reći! Znaju to oni                                                                                            vijeku. Njih su napravili Turci
                                                                                                                               za svoje posade.
     što su branili, bogami, i osva-                                                                                             Postavlja se pitanje, kaže
     jali šeher. Helem, prvo što sta-                                                                                          Imamović, gdje je taj grad Ho-
     novniku Saraj’va na um pad-                                                                                               didjed bio? Da li se nalazio kod
     ne kad Bijelu tabiju spomene                                                                                              Pala, ili je bio na mjestu gdje
     jesu braća Morići. Udavilo ih                                                                                             se danas nalazi Bijela tabija.
     gore! Bunili se protiv vlasti, pa                                                                                         Arheološkim ispitivanjima
     ih u pjesmi opjevalo! Naime...                                                                                            Bijele tabije, nabraja Imamo-
                                                                                                                               vić, nađeni su ostaci iz austrij-
     Puhnu vjetar                                                                                                              skog, turskog doba, srednjeg
     Godine 1747.  u Bosni, a na-                                                                                              vijeka, bogami i prahistorije
     ročito u Sarajevu, zavladali su                                                                                           što govori da je na tom mjestu
     neredi, pobune. Trajala je ta                                                                                             već bila ilirska gradina, gra-
     anarhija desetak godina. Mula                                                                                             đevina iz predrismkog doba.
     Mustafa Bašeskija zabilježio je                                                                                           Očito je, misli Imamović, Bi-
     da su nerede skrivile paše koje                                                                                           jela tabija bila strateški polo-
     su počele tlačiti siromahe, što                                                                                           žaj i Rimljanima i Turcima i
     je ponukalo sve građane da se                                                                                             Austrougarima.
     suprostave protiv paša. A nije                                                                                              -Prije sedam godina američki
     se, u taj vakat, piše Bašeskija,                                                                                          univerzitet je istraživao rimsku
     poštovao ni paša, ni kadija, čak                                                                                          Ilidžu, i usput sam predložio da
     ni ulema, no su se ajani stali mi-                                                                                        pretraže Bijelu tabiju. Koristi-
     ješati u upravne poslove, tobož                                                                                           li su neke instrumente i vidjeli
     da štite narod od pašinskih na-                                                                                           ispod Bijele tabije neke zidine
     silja, pa su pod krinkom poreza                                                                                           i prosjeke koje spajaju Bijelu
     sakupili u narodu silu novaca.                                                                                            tabiju s Vratnikom, potom i
       -Ali...Došlo je do međusob-                                                                                             do tada nepoznate detalje što
     nih borbi i  prolijevanja krvi.                                                                                           govori o starosti tvrđave. Da
     Oko 150 ljudi platilo je živo-                                                                                            li je to taj Hodidjed o kojem
     tom u  samom Sarajevu. Po pre-                                                                                            pišu naši historičari? Rano je
     daji zavadili su se u Sarajevu                                                                                            o tome govoriti jer istraživa-
     Morići i Halilbašići, a njihove   Na mjestu sadašnje Bijele tabije, možda, bio grad Hodidjed.                             nja nisu provedena do kraja -
     pristaše borili su se  kao dvije                                                                                          siguran je profesor Imamović.
     neprijateljske vojske - zapisao   Arheološkim ispitivanjima nađeni su ostaci iz austrijskog,                                Nejse! Godine 1727. na um
     je Bašeskija.                                                                                                             pade bosanskom namjesniku
       No, dojadiše nemiri Saraj-  turskog doba, srednjeg vijeka, bogme i prahistorije                                         Gazi Ahmed paša Skopljaku
     lijama, naročito trgovcima.                                                                                               da  sagradi zid oko Vratnika.
     Nekoliko njih sporazumješe                                                                                                Zid je završen 1739, za vrijeme
     se sa Mehmedagom, gradskim  šest trgovaca. Građani, koji su  oglašeno Sarajlijama jednim   dvorišta Vekilharčove džami-  datum. Njima bi vječita pogi-  vladavine Hekimoglu Ali-pa-
     zapovjednikom, pa prevarom  se zgražali nad ubistvom  onih  topovskim hicem. Među ovim   je, koja i danas stoji, a natpis  bija 1170.  še. Na kraju bješe pet bastio-
     dozovu u agin konak bašeskiju  trgovaca, sakupe se sutradan i  nesretnicima bila su  i dva bra-  na njoj u prevodu glasi:  Ta tvrđava, Bijela tabija na  na, tri Kapi-Kule i pet vrata u
     desetoga odjela Sari Murata.  pohvataju kolovođe - njih 23  ta Morića: Hadži Mehmedaga   -Braći Morićima, Hadži  kojoj je umoren Ibrahimaga,  zidovima. Jedan od bastiona
     Zatvore ga, pogube.     odvedu u tvrđavu, Bijelu tabiju.  (Pašo) i Ibrahimaga. Time je   Mehmedu i Ibrahimagi, puh-  podignuta je, kažu, na mjestu  sagrađen je na litici Jekovac,
                             U tvrđavi su svi podavljeni. Po  učinjen kraj desetogodišnjoj   nuo je iznenada smrtni i gorki  srednjovjekovne tvrđave sa-  po kojem se zove Jekovački
     Gdje je Hodidjed?       onovremenom običaju svako  anarhiji u Sarajevu, a smrt bra-  vjetar  te obojicu usmrti za čas.  građene oko 1550. Gornji dio  bastion, ali je zbog svoje žu-
     Kada su to čule pristalice Sari  je izvršenje smrtne kazne   će Morića opjevala je narodna    Ostaviše majku punu  žalosti,  Tabije u krupnim kamenim  ćkaste boje kamena dobio ime
     Murata, navale na konak i ubiju                  pjesma. Samo je njima neko   a njima neka Bog učini milost.  blokovima nastao je u austro-  Žuta tabija, za čiju je izgrad-
                                                      uzidao spomen-ploču u zid   S jednim  uzdahom napisa se  ugarskom periodu. Kula je bila  nju Ahmed paša beli unajmio
                                                                                                       od  značaja za odbranu grada  dubrovačke majstore.
                                                                                                       prilikom napada Eugena Sa-
                                                                                                       vojskog u 17. vijeku i austro-  Pade Saraj’vo
                                                                                                       ugarske vojske 1878.      Tišina oružja s Žute tabi-
                                                                                                         -Bošnjaci su se u to doba  je je 1878. označila je poče-
                                                                                                       osjećali nekako sigurnim. Zato  tak austrougarske okupacije
                                                                                                       ih je baš iznenadio napad Au-  Sarajeva i Bosne. Kako god
                                                                                                       strugara i Savojskog. Bijahu  muslimanima je u taj vakat
                                                                                                       Bošnjaci šokirani. Zato je, val-  dozvoljeno pucanje topa za
                                                                                                       jda, Savojski zapisao slijedeće:  vrijeme Ramazana, kao znak
                                                                                                                               kraja posta. Ta praksa je za-
                                                                                                         Bošnjaci su se u      branjena u periodu Jugosla-
                                                                                                         to doba osjećali      vije, ali je obnovljen 1992. i
                                                                                                                               traje dan danile! Ramazanski
                                                                                                         nekako sigurnim.      top na Žutoj tabiji posljednjih
                                                                                                         Zato ih je baš        godina je postao prava atrak-
                                                                                                         iznenadio napad       cija, kako za Sarajlije, tako i
                                                                                                                               za brojne turiste koji dolaze na
                                                                                                         Austrugara i          Žutu tabiju uživati u očarava-
                                                                                                         Savojskog. Bijahu     jućem pogledu na glavni grad
                                                                                                         Bošnjaci šokirani.    BiH i kako bi, uz zvuk topa,
                                                                                                                               prekinuli dnevni post.
                                                                                                         Zato je, valjda,        Valja primjetiti da obje su
                                                                                                         Savojski zapisao      tabije, i Bijela i Žuta, zapušte-
                                                                                                         slijedeće: „Turci su   ne, pune smeća, da po njiho-
                                                                                                                               vim zidovima su “imena luda“.
                                                                                                         izbezumljeni našim    Sramota turiste odvesti gore,
     ŽUTA TABIJA: Hiljade turista svake godine uživaju u pogledu sa tabije na Sarajevo     FOTO: M.ŽIVOJEVIĆ  dolaskom“        sramota ih ne odvesti.
   4   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14