Page 21 - STAV 81 22.009.2016

u SDSM-u, bila je i na čelu nevladine or-
ganizacije Institut za ljudska prava, jedne
od ekspozitura Fondacije “Soros”. Osim
Makedonke Nikolovske, strane su sudije
još Tudor Pantiru, Moldavac koji sada živi
u Rumuniji, te Njemica Constance Reewe.
Isto tako, treba podsjetiti da je i ranije u
Ustavnom sudu BiH bilo sudaca koji su
na te dužnosti došli iz neke od političkih
partija. Podsjetit ćemo na smijenjenog Kr-
stana Simića, visokog dužnosnika Dodi-
kovog SNSD-a, koji je Ustavni sud morao
napustiti nakon pisma u kojem Dodika os-
lovljava sa šefe i izvinjava mu se zbog ne-
povoljnog epiloga jednog sudskog slučaja.
Simić je bio jedan od glavnih kandidata za
dužnost predsjedavajućeg Vijeća minista-
ra BiH. Kada je unutar SNSD-a odlučeno
da ovu funkciju preuzme Nikola Špirić,
Simiću je Ustavni sud BiH ponuđen kao
rezervna varijanta. Njegova smjena bio
je samo jedan od skandala koji su spora-
dično potresali ovu instituciju. Najveći je
bio onaj u čijem je središtu prije nekoliko
godina bio Mato Tadić. Bivši predsjednik
Suda Mato Tadić bio je optužen da je od
braće Lijanović primio 200 hiljada mara-
ka mita. Oslobođen je optužbi.

ukidanje preFiksa “srpski”
Oko stotinu presuda Ustavnog suda
BiH u ovoj zemlji nije provedeno. No,
neke veoma važne ipak jesu. Kada su
procesi slični ovome recentnom u vezi
s referendumom u pitanju, nije zgorega
podsjetiti kako je Ustavni sud BiH donio
nekoliko iznimno važnih odluka. Jedna
od najvažnijih svakako je ona iz 2004. go-
dine kada je naredio da se ukinu prefiksi
“srpski” u nazivima više općina u Bosni i
Hercegovini. Tako su nestali Srpski San-
ski Most, Srpski Mostar, Srpsko Goražde,
Grad Srpsko Sarajevo...
Ustav BiH utemeljen na odredbama
Daytonskog mirovnog sporazuma kaže
da sudije najviše pravosudne institucije
u zemlji trebaju biti “istaknuti pravnici
visokog moralnog ugleda”. Jasni kriteriji
za izbor sudije Ustavnog suda BiH nisu
definirani niti Ustavom ili drugim zako-
nom niti Pravilima Ustavnog suda. To
poslanicima entitetskih parlamenata daje
mogućnost da imenuju politički podobne
osobe. Ustav ne definira pitanje etničke
pripadnosti sudija već propisuje da su
četiri iz FBiH, a dva iz RS-a. U praksi se
parlamenti uvijek opredjeljuju za striktnu
formulu po kojoj osobne kvalifikacije nisu
nužno na prvom mjestu, već nacionalni
ključ. Tako sudije Ustavnog suda BiH u
pravilu čine dva Srbina, dva Hrvata i dva
Bošnjaka, te tri strana državljana. Ni pla-
ća nije nimalo loša. Osnovna je plata su-
dije 4.866 maraka. Uz regrese, naknade i
ostale prinadležnosti. n

STAV 22/9/2016 21