Page 3 - STAV broj 233

UVODNA RIJEČ

Filip Mursel Begović

Bošnjaci i bošnjački krajevi kroz stoljeća

SRPSKI NARODNI

BOŠNJACI I TZV.

ŽELJKO IVANKOVIĆ

Ovih je dana uz srpski Blic, vjerovatno u skla- postojanja bosanske nacije s tri pripadaju- franjevački ljetopisac, što će ga povreme-
du s uređivačkom politikom kontinuiranog ća naroda. Ovu utopiju, naravno, Hrvati i no razotkrivati kao suštog zlonamjernika.
prosvjetljivanja neukog srpskog življa s obi- Srbi ne samo da dočekuju s podsmijehom U poglavlju Kulturno-povijesno naslijeđe iz
ju strana Drine, izašla knjižica Srpska narod- nego je s gnušanjem i ljutnjom odbacuju, osmanskog doba tzv. Ivanković ispisuje re-
na lirika, koju je izdao Zavod za udžbenike i sugerirajući velikobošnjački unitarizam. čenice koje kao da su izašle iz pera kakvog
nastavna sredstva u Beogradu. I to ništa ne Kako god bilo, od integralnog bošnjaštva inkvizitora ili, pak, zloćudnog orijentaliste
bi bilo čudno da nije u poglavlju Ljubavne i bosanstva nema ništa, jer bosanski Hrvati iz perioda romantizma: “Stalno pod snaž-
pesme srpsko narodno ašikovanje ovako opi- i bosanski Srbi neće ni pod kojim uvjeti- nim pritiscima domaćih muhamedanaca,
sano: “Doleti soko iz Bosne, / Ðevojci pade ma na njih pristati. Opsjenari i mjesečari kojima je najčešća manifestacija življenja
na rame, / Pitala ga đevojka: / “Sokole sivi time samo unose dodatni nered i doprino- svoje vjere bila mržnja prema drugoj vjeri,
pernati! / Kakvi je adet u Bosni? / Kakvi su se zbunjivanju Bošnjaka. Uostalom, zašto zbog čega će ih potonji putopisci okarakte-
momci Bošnjaci?” / Ðevojci soko govori: / zbunjivati kada bi bilo koja anketa prove- rizirati najtvrdokornijim muslimanima od
‘Dobar je adet u Bosni; / Dobri su momci dena među Bošnjacima pokazala da oni u svih drugih islamskih naroda...”
Bošnjaci; / Pozdravio te tvoj dragi: / Da mu državotvornom smislu osjećaju svoje bosan- Uz ovu rečenicu, koja nije ničiji citat i
ti ideš na svadbu.’” stvo, a u geografskom smislu jesu Bosan- nije istrgnuta iz konteksta, tzv. Ivanković
Eto, i revnosnim Srbima, bar kad je riječ ci?! Bosanstvo i bošnjaštvo, naime, nikada ističe ulogu franjevaca u “rekristijanizaciji
o nijekanju postojanja Bošnjaka, ponekad se i nije bilo suprotstavljeno jedno drugome. kao obliku čuvanja identiteta” od “susjed-
omakne greška pa sami sebi u usmenu tra- Umjesto opsjenarstva, Bošnjaci se tre- nih inovjernika”. Ovako posloženo ostavlja
diciju i razgoropađena usta ubace pokojeg baju baviti sobom, učvršćivati svoju vla- nas zapitane nad ulogom franjevaca koje su
sokola sivog pernatog. Ovdje nije zgoreg po- stitost i nadoknađivati zakašnjele spozna- i Bošnjaci muslimani prihvatili na dobro
novo citirati bošnjačkog narodnog preporo- je o svojoj autentičnoj i specifičnoj kulturi. ime prijatelja i čuvara “andrićevske” Bosne.
ditelja Safvet-bega Bašagića, koji je u pjesmi Da je tome tako, dokazuje i nedavno izašla Nisu li franjevci misionari po poslanju i je
Bošnjaku (objavljena u listu Bošnjak, 1891) monografija književnika Željka Ivankovića li ta njihova uloga uopće prestala? No, tzv.
ovako pjevao: “Znaš, Bošnjače, nije davno pod naslovom Vareš i vareški kraj kroz stolje- Ivanković ima pravo pisati što hoće u ime
bilo / Sveg’ mi sv’jeta nema petnaest ljeta / ća, u izdanju HKD “Napredak”, podružni- hrvatskih nacionalnih udruženja pa i bosan-
Kad u našoj Bosni ponositoj / I junačkoj ze- ca Vareš. U oči upada raskošno opremljena sku historiografiju ispisivati iz hrvatsko-ka-
mlji Hercegovoj / Od Trebinja to Brodskijeh monografija o gradu u kojem se bivstvuje toličkog rakursa. Živimo u demokratiji, zar
vrata / Nije bilo Srba ni Hrvata / A danas se bez posla i na rubu egzistencije. Lokalna ne? Ali Bošnjaci nemaju pravo da i sami ne
kroz svoje hire / Oba stranca ko u svome šire historiografija u izdanju “Napretkove” po- ispisuju stranice iste te bosanske historije. Za
/ Oba su nas gosta saletila / Da nam otmu družnice ipak se ubrzo razotkriva kao am- sada u tome podbacuju i izlažu se opasnosti
najsvetije blago / Naše ima ponosno i drago.” biciozno djelo kojem cilj nije Vareš, nego da im vjersko-nacionalni identitet opisuje
Iako ovo nije novum i bezbroj je slič- njegova okolina, odnosno Bobovac. Riječ tzv. Ivanković, koji se na kraju monografije u
nih primjera kroz historiju BiH, u današ- je, bez sumnje, o pokušaju da se preimenuje leksikonu uglednih Varešana usudio uvrstiti
nje vrijeme samo mjesečari (iz hira, op- bosansko srednjovjekovlje u ekskluzivno hr- tek dva Bošnjaka, barem porijeklom. Jednom
sjenarstva ili prevelike upućenosti u svoj vatsko-katolički prostor. Naime, Ivanković je ime Slavenko i svoj je radni vijek proveo
grandiozni ego) pokušavaju uvjeriti Hr- će pravilno ustvrditi da bogumila ustvari u Beogradu, sin je komunističkog moćnika
vate i Srbe da su ustvari Bošnjaci. Hrvati i nikada nije bilo u Bosni, ali pritom Crkvu Rešada Saletovića i vjerovatno se deklarira
Srbi, koji su svoja nacionalna imenovanja bosansku imenuje kao “takozvanu”, a stećak kao Srbin. Ako nije tako, neka nas Slaven-
i identitetarna zaokruživanja izvršili još kao materijalnu baštinu srednjovjekovnih ko žustro demantira, te ćemo mu demanti
u 19. stoljeću, ovakva tumačenja vlastitog žitelja Bosne smješta, nimalo bezazleno, objaviti uz duboki naklon i ispriku.
identiteta dočekuju s krajnjim podsmije- uz crkvu, odnosno pokušava pokatoličiti Dakle, pojačana svijest o sebi najbolji
hom. U inačici historijske činjenice da su bosansko srednjovjekovlje i Hrvatima pru- je odgovor hrvatsko-srpskim posvajanjima.
nekad svi bili Bošnjaci pojavila se kod op- žiti tzv. “tapiju na Bosnu”. Tzv. Ivanković, Tzv. Ivanković bi to nazvao “rebošnjakizaci-
sjenara dodatna potreba da Hrvate i Srbe iako vrlo oprezan u svojim invektivama i ja kao oblik čuvanja identiteta od susjednih
upućuju u integralno bosanstvo, u smislu ideologemima, umislio je da je ovovremeni inovjernika”. n
urednik@stav.ba

STAV 22/8/2019 3