Page 6 - STAV broj 233

TETRIS

Bajram prošao, sramota ostala

PRIBLIŽAVA LI KURBAN LJUDE

BOGU ILI IH OD NJEGA UDALJAVA

a li nas kurban približava Bogu ili od Nje- niti podučava šta i kako trebaju raditi. Islam- Allahu, trebaju nama, da nahranimo one koji
Dga udaljava? Neka svako prosudi za sebe, ska zajednica nijednom riječju u zvaničnim nemaju, da otvorimo na Bajram vrata komšijama
ali poslije ovog Kurban-bajrama mogli smo se saopćenjima nije osudila ovaj bahati odnos i prijateljima, da se potrudimo da saznamo ko su
uvjeriti da smo kao društvo, kao zajednica mu- prema kurbanu. A ni hutbe imama na džuma- siromasi u našem okruženju pa da ih na Bajram
slimana, dotakli dno. Istina, to dno smo dav- ma i bajram-namazima često nisu posvećene obradujemo. Iz tih razloga preporučeno je da
no dotakli, samo o tome ne pričamo naglas. aktuelnim problemima, nego se temi kurbana se kurbansko meso dijeli na tri dijela – jedan
Kontejneri za smeće bili su zatrpani ostacima pristupa najčešće prepričavanjem kur’anskih za potrebe porodice, drugi siromašnim, a treći
zaklanih životinja, iznutricama, kožicama... Vru- ajeta i hadisa. Čak ni od imamskih zvijezdi na komšijama i prijateljima. U našoj tradiciji ova
ćina je dodatno “popravila dojam” pa se kon- Facebooku sarajevske čaršije nismo mogli čuti preporuka dovedena je do nivoa obaveze jer
tejnerima nije moglo prići od smrada. ni riječ o ovom problemu; više lajkova dobije su se naši prethodnici strogo držali ove for-
Postavlja se pitanje šta nama znači kurban? se pričajući o turistima i sličnim nebitnim stva- mule. Danas se više ni toga ne držimo. Danas
Vjerski obred koji izvršavamo zato što je od rima. Naravno, niko ne može kriviti Islamsku se uvodi nova praksa. Uplati se kurban u nekoj
Boga naređen – doduše, nije stroga obaveza, zajednicu što su ljudi bahati, ali je Islamska humanitarnoj instituciji ili instituciji koja brine
nego je dobro da to uradimo ako imamo mo- zajednica ta koja mora objašnjavati islamske o siromašnim i nemoćnim i cijeli se ostavi za
gućnost i za koji se nadamo nagradi od Allaha, propise i dobru islamsku praksu. Jer članovi potrebe te institucije, ili eventualno onaj ko je
dž. š.; ili je kurban “tradicija”, nešto što su naši zajednice njeno su ogledalo, a članovi Islam- uplatio kurban uzme samo dio koji bi trebao
dede radili pa i mi trebamo, ali nam nije pozna- ske zajednice svi su muslimani. biti za potrebe porodice, što se i ne može na-
ta svrha; ili je to neki trend, statusni simbol, ili Jedina institucija koja je upozorila na ovu prak- zvati lošom praksom. Ima i to svojih prednosti.
šta je već. Možda bi konačno ljudima trebalo su jeste Kantonalna uprava za inspekcijske Međutim, dešava se da su humanitarne insti-
objasniti da ne moraju zaklati kurban ako to poslove Kantona Sarajevo, koja je prije Kur- tucije za Bajram pretrpane kurbanima, pa se
ne rade u ime Allaha, jer klanje životinje i ba- ban-bajrama obavljala kontrolu zdravlja životinja. dogodi da vam, kada donesete kurban, onaj
canje njenih dijelova u kontejnere ugrožavajući “Veoma je važno da se izbjegne odlaganje dio koji ste namijenili siromašnim, kažu: “Ne
zdravlje drugih prestaje biti kurban, a postaje nusproizvoda klanja u kontejnere komunalnog primamo kurbane danas, krečimo kuhinju”,
bespotrebno ubijanje životinja. otpada, odbacivanje u okoliš i slično, već ih kao što se dešavalo u Narodnoj kuhinji “Stari
Stoljećima su se muslimani u Bosni i Herce- treba propisno zakopati na imanju porijekla uz Grad Sarajevo”.
govini s velikom pažnjom odnosili prema kur- obaveznu brigu o nivou podzemnih voda, tipu S druge strane, u nekim bosanskim selima
banu. Oni stariji sjetit će se da se nije smjelo zemljišta, dimenzijama mjesta za zakopavanje, uvedena je nova “tradicija”. Ako se zadesite u
desiti da se kost od kurbanskog mesa baci – te sprečavanje pristupa drugim životinjama. njima u vrijeme Bajrama, nećete vidjeti djecu da
kosti su se ostavljale i poslije spaljivale. Kada Kože kurbana nakon klanja nužno je konzervi- dijele kurbane, kako to obično biva. Na pitanje
se kolje kurban, iskopa se rupa pa se nad njom rati soljenjem, po mogućnosti hlađenjem, te u kako to da niko ne dijeli kurbane, kažu da su
kolje životinja kako krv ne bi tekla okolo; u tu što kraćem roku predati sakupljaču, koji mora se mještani dogovorili da ne dijele kurbansko
se rupu stave ostaci pa se na kraju zagrnu. osigurati odgovarajuće mjesto i hladni režim meso. Budući da svako kolje kurban, nema
U bosanskim avlijama uvijek je bio jedan veći za sakupljanje i dalji prijevoz koža”, saopćili su smisla da razmjenjuju meso, pa je najbolje da
kamen, koji se stavljao nad mjesto na kojem iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove. svako sebi ostavi onaj dio koji je imao namjeru
su zakopani ostaci kurbana kako životinje ne Nažalost, pojam kurbana među Bošnjacima podijeliti. S obzirom na to da podjela kurban-
bi izrovile i raznosile ostatke. sve više gubi onu ibadetsku, vjersku dimenziju skog mesa nije jasno definirana, i to je moguće.
Ali nije najgore u svemu ovome što ljudi ba- i shvata se kao neka vrsta tradicije. U islamu Imajući u vidu uvođenje novih praksi, neophod-
caju ostatke kurbana u kontejnere, u rijeke, je kurban prinošenje žrtve radi približavanja no je objašnjavati propise, duh i smisao kurbana,
na livade..., gore je to što ih niko niti osuđuje Allahu, dž. š. Krv i meso kurbana ne trebaju jer očito se sve polahko otima kontroli. /J. S./

6 22/8/2019 STAV