Page 87 - STAV broj 299

ostvaren je kao niz ispovijesti koje pisac izroni na dnevnu svjetlost i da mu do- romanu Cross-Road Blues ne vidimo jasno
povjerava naratoru. Knjiga je za vrlo krat- dijeli funkciju iskustvenog mišljenja i Bihać, ali ga prepoznajemo po likovima, u
ko vrijeme doživjela nekoliko izdanja u drukčijeg senzibiliteta. ambijentu i događajima. U romanu nema
regionu, te je ovjenčana književnom na- Cvijetić je pažnju privukao i roma- pucanja. Sve se dešava u gradu, dešava se
gradom “Fric” / Miroslav Krleža. U Sc- nom Što na podu spavaš?, knjigom posve čovjeku, dešava se ljudima. Ova je knjiga
hindlerovom liftu Cvijetić predočava sudbi- hibridne strukture. To je još jedan od po- neobična i po tome što nudi neobičnu an-
ne stanovnika crvenog, trinaestospratnog kušaja prikaza bosanskog rata 1992–1995, tiratnu sliku.
solitera u Prijedoru, vješto ih ispreplićući a spominje se i Drugi svjetski rat. Govori U romanu Slika od million dolara Bise-
s društvenom hronikom od useljenja, pa se o spaljivanju u logorima, ubijanju, mal- ra Suljić Boškailo istražuje tamne stra-
ratnih godina, do poslijeratnog perioda tretiranju. Knjiga o nasilju i boli. Sasvim ne ljudske prirode u fantazmagoričnoj
koji živimo. je logično da su se ljudi našli zbunjeni, situaciji potrage za dokazima da glavna
U opisivanju svojih protagonista manje je logično kako su se lahko i brzo junakinja posjeduje sliku vrijednu mili-
Darko Cvijetić služi se raznim tehnika- odnosi između ljudi promijenili. Što na on dolara. U potrazi za dokazima da je
ma, od taksativnog nabrajanja tragičnih podu spavaš? je roman o teškim vreme- slika originalni rad Egona Šilea, glavna
imena, tragičnih događaja, crnohumor- nima i malim ljudima koji su bili nečiji junakinja romana, Bibi, nailazi na brojne
nih anegdota, do poetiziranih slika so- susjedi, nečije obitelji, a koji su za / zbog prepreke i razočarenja, što je navodi na
cijalne ekspanzije sedamdesetih godi- nečije ideologije ubijali i ginuli. brojna preispitivanja, ali i jačanje vlasti-
na prošlog vijeka, te razorno preciznih Početak romana Tamo neko leži Nure tog duha, što rezultira istrajnošću, upor-
opisa stanovnika solitera / vertikalnog Bazdulj-Hubijar obećava izrazito napetu i nošću i samouvjerenošću. Neizvjesnost
sela, koji je postao groblje svekolikoj duboko emocionalnu priču o ljudima koje koju spisateljica forsira od početka pa do
različitosti u ratnom vihoru u kome ve- je historija primorala da žrtvuju veze sa samog kraja knjige daje poseban naboj i
ćina tlači manjinu, u kome mitomanija svojim bližnjima i izgube sami sebe spa- draži znatiželju pa se roman, i pored pri-
postane normalnost. Devedeset sedam šavajući se od smrti. S osjećajem gorke lične obimnosti, čita gotovo u dahu. Cilj
stranica “Schindlerovog lifta” ulijeva nelagode, ovaj roman postavlja pitanje o je naratora dokazati vlastitu realističnost,
stanoviti optimizam (ne i lagodu) i nadu tome šta je ustvari čovjekov identitet? Da tj. istost vlastitog promatranja sa stvar-
da se bosanskohercegovački roman ne li smo to što jesmo po rođenju ili su ipak nošću, a to ostvaruje dosljednim ukazi-
boji vremenskih i prostornih dimen- okolnosti pod kojima smo živjeli to što vanjem na nerealističnost Bibine roman-
zija, da se ne boji najproblematičnijih nas oblikuje i stvara, te, konačno, treba tične vizije stvarnosti. Priča se kritički
tema naše nedavne prošlosti. U Cvije- li nam uopće istina s kojom nećemo znati odnosi prema doživljaju realnog svijeta
tićevom romanu teče život, ali se smrt živjeti? Sa takvim pitanjima stoje jedan i stalno upućuje na diferenciju između
ne zaobilazi. Roman je to u kome se ne drugome beskrajno blizu i istovremeno pukog pripovijedanja i pripovijedane
nude iznenađenja. Sve teče po slijedu beskrajno daleko Daniel Maestro, otac koji zbilje, a pritom se odnosi čas na jedno,
koji je koliko logičan toliko i motiviran to nije bio, i Isak Maestro, sin koji to ne čas na drugo. Ili, sistemsko-teorijski re-
onim pokretačima kojima Cvijetić daje može biti, a jedino što djeluje nadrealnije čeno, pripovijedanje se u svom samood-
poseban status, a ipak riječ je o neoče- od samog zapleta ove priče jeste činjenica nosu prebacuje između autoreferencije
kivanom i neobičnom djelu koje se ne da je bazirana na stvarnim događajima. i heteroreferencije tamo-amo, pa se, uz
zadovoljava samo aparatnom pozicijom Husein Dervišević u romanu Cro- pomoć te diferencije, i potvrđuje.
i distancom spram dogođenog. Romano- ss-Road Blues na veoma originalan način Ljubica Ostojić se u knjizi priča
pisac uranja u tamnu vodu, ali ne da bi koketira s postmodernizmom, avangar- Vještičija posla kreće po drastično mini-
zaboravio, nego, naprotiv, da zatamnjeno dom, dekonstrukcijom. U autobiografskom miziranom prostoru ljudskosti – nove

STAV 26/11/2020 87