Page 88 - STAV broj 299

25. NOVEMBAR – DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

osjećajnosti i totalne ontičke iscrplje- autora, o “slijepim mrljama” ideološkog briga za elementarnu egzistenciju, kao i
nosti pojedinca svedenog na karikaturu polja moći i proizvođenju “stvarnosti” neki drugi važni, gotovo ritualni elementi
opstojnosti u svijetu koji ni po čemu nije kao mjesta egzercira totalizirajuće au- koji formiraju jedinstvenost ovog fantaz-
njegov. Pune razmjere dehumanizacije i toritarne političke volje. magoričnog i metaforičkog pripovjednog
alijenacije mogu se, izgleda, najbolje sa- Roman Almina Kaplana Meho pri- svijeta i prostora, iskustvom koje jezik i
vladati i izraziti u medijumu “preživlje- vukao je iznimnu pažnju čitalaca, kako priča cijede iz vremena kroz formu no-
nosti vlastitog života” – čemu je ambijent u Bosni i Hercegovini, tako i Hrvatskoj. vosagledane dijalektike trajanja karakte-
samoće i svođenja računa kud i kamo bliži Priča je to o poslijeratnoj svakodnevici ristike su Kaplanovog narativa.
nego buka i bijes aktualnog okruženja. bošnjačkih povratnika na Dubravsku Roman Izvedeni iz kičmi Amile Kahro-
Roman Emine Smailbegović Via appia visoravan između Stoca i Čapljine. Ta vić-Posavljak ljubavna je priča u ambi-
ne povlađuje ni jednoj od savremenih ide- je svakodnevica gorka i teretli jer je is- jentu devastiranog poratnog Sarajeva. To
oloških niti književnih moda, koje su li- punjavaju sjećanja na rat i progonstvo je pripovijest o svijetu utonulom u bes-
teraturu ugušile efikasnije nego što je to te egzistencijalna muka koja zahtijeva perspektivnost, sumornost, turobnost,
uspjela bilo koja totalitarna ideologija. Via mnoge kompromise. zatvorenost, a koji je uvijek spreman da
Appia nije roman o ratu, iako se u određe- Riječi moraš da ispuniš svojim bi- surovo kazni one koji pokušavaju da iz
nim segmentima dotiče teme rata i oponi- ćem: inače nisu. U izvjesnom smislu, to njega izađu.
ra mišljenju da mlade generacije koje nisu je suština knjige Dubravske priče Almina Roman Isijavanje Namika Kabila
proživjele to iskustvo rat nije dotaknuo. U Kaplana. To je svojevrsna hronografija priča je o čovjeku, povratniku, koji želi
dobu u kome su virtuelni svijet i površnost u kojoj je vrijeme špiglo u kome se ogle- prodati kuću, a kuća mu ne da da to uči-
doživjeli svoj trijumf teško je ali i bitno pro- daju prizori iz života, poput bljeskova ni. Emigrant Besim vraća se iz Švedske
naći sebe. Sve je naizgled transparentno, epifanijskih slika što ih vidimo i prepo- u rodnu Hercegovinu, u scenografiju
a u toj posvemašnjoj vidljivosti ostajemo znajemo samo ako signaliziraju nešto davnih uspomena za koje vjeruje da mu
bez onog najintimnijeg. Roman Via appia skriveno, odsutno, uklonjeno. Te su sli- više ne mogu ništa. Kuća je na mjestu i
je samorefleksivan i parodijski narativ, a ke poput ožiljaka, jer upućuju na udarce čitava, ali isijava kao da je zgarište. Ta
ipak sebe pokušava da ukorijeni u onome i oruđa koja su ih izazvala, vrijeme kao žerava nema veze s vatrom koju je mo-
što se s refleksivnošću i parodijom nalazi metafora postojanja, kao dokaz trajanja, guće ugasiti, nego s onom neugasivom
u kratkom spoju: u historijskom svijetu. kao presjecište individualne spoznaje i – vatrom pripadnosti i vlastitog postan-
Tradicija je dovedena u pitanje, naše vrije- kolektivnog iskustva, kao činjenica ne- ka – koja tinja uvijek na istom mjestu,
me u budućnost ne gleda, a dijalog s proš- ovisna o našem izboru. tamo odakle su čovjeka iščupali da bi ga
lošću odbija. A sve to dešava se u geografskom presadili drugdje. Kuća se zbog naraslog
Dramski tekst Ničji i svačiji Zlat- prostoru Dubravske visoravni kroz pri- čempresa Besimu čini manjom nego pri-
ka Topčića ovjenčala je nagrada “Alija če o različitim događajima, stvarnim i je, a svaka od ostavljenih ljubavi sada
Isaković”. To je drama otvorene poli- fiktivnim ličnostima koje u njima sudje- se čini još većom: i ljubav prema majci,
perspektivne strukture, u kojoj odnos luju, kroz etape burne, specifične, reklo koja se iz progonstva nije vratila za ži-
između likova postaje sve složeniji, a bi se, i egzotične historije ove regije, ali vota, i nekoć zabranjena ljubav prema
komunikacija između autora i recipi- i sadašnjice, svakodnevice. Jedna od do- ženi koja nosi crninu zbog brata stra-
jenta sve indirektnija. Topčić rafinirano minantnijih tema ovih priča je život po- dalog u ratu, i sve one manje ali jedna-
otvara pitanja o složenim odnosima iz- vratnika. Nasilno izgnanstvo i dobrovolj- ko neugasive ljubavi prema pejzažima,
među fikcije, stvarnosti i čitaoca / gleda- ni povratak definiraju okvir u kome žive mirisima, okusima i drugim osjetilnim
oca, autobiografije, govorećeg subjekta i junaci ovih priča. Svakodnevna borba i kodovima zavičaja i odrastanja. Namik

88 26/11/2020 STAV