Page 25 - STAV broj 315

po njegovoj mjeri i mjeri njegove politič-
ke stranke nije pravo, kao što ni zahtjev
Iredentiste (Milorada Dodika) za nošenjem
na opancima polovine Bosne u drugu dr-
žavu, Srbiju, nije pravo. Ti zahtjevi ne-
maju nikakvu osnovu ni razlog da budu
obaveza tzv. Unitaristi da im omogući da
dobiju treći blentitet, odnosno pripoje tuđu
teritoriju drugoj državi.
Iredentist (Milorad Dodik), dok se za-
laže za pravo Srba u RS-u na samoopre-
djeljenje, ne zalaže se za isto takvo pravo
Bošnjaka i Hrvata u RS-u za svoj izlazak
iz totalitarne, etnički neravnopravne RS
stvorene na Genocidu i etničkom čišće-
nju očeva, djedova, majki, sestara njiho-
vih današnjih potomaka i ostataka. Dok
zagovara pravo Srba u RS-u za prisaje-
dinjenje RS-a sa Srbijom, nema u vidu
isto pravo Bošnjaka u Sandžaku za prisa-
jedinjenje s Bosnom. Svo iredentističko
arlaukanje o prisajedinjenju Srba RS-a s
maticom Srbijom ima za cilj: (1) da ušutka
nekom drugom omogući da ostvarim to odnosa u jednoj državi, na bilo kojem zahtjev Srebreničana, potomaka srpskog
pravo. Nečije pravo takvog tipa takvo je dijelu teritorije BiH u odnosu na dru- genocida u Srebrenici, za formiranjem
da ne proizvodi obavezu drugog da ono ge etničke zajednice i građane. Legitimni Distrikta Srebrenica, (2) da spriječi i bu-
bude i ostvareno. Takva su prava Hrvata (Dragan Čović) se ne zalaže niti za tzv. kom o otcjepljenju RS-a onemogući da
na treći entitet o kojem govori Legitimni jednakopravnost niti za ravnopravnost, se u zapošljavanju, ulaganjima u razvoj
i prava Srba na samoopredjeljenje o ko- već obrnuto, za hrvatsku etničku suprema- Srednjeg Podrinja, a posebno u politič-
jima govori Iredentista. ciju, nejednakopravnost i hegemonizam. kim izborima za lokalnu vlast u Srebre-
Legitimni (Dragan Čović) u ostvarenju Drugi primjer prava jeste moje ili ne- nici, Bratuncu, Prijedoru uvede princip
“svog prava” ne traži ostvarenje istog pra- čije polaganje prava na to da ne bude ubi- afirmativne akcije za Bošnjake kako bi se
va Drugog (Bošnjaka i Srba) na prostoru jen. Odgovor na pitanje imam li pravo na nadomjestio broj predstavničkih mjesta u
projicirane Herceg-Bosne, ne zalaže se za to da ne budem ubijen potvrdan je, imam njihovim lokalnim parlamentima za onaj
to da Bošnjaci i Srbi imaju ista politička pravo na to da ne budem ubijen. Razlog broj bošnjačkih glasova koji je ubijen u
i druga prava na teritoriji gdje su većina za to da imam pravo da ne budem ubi- genocidu u Srebrenici, (3) da onemogu-
Hrvati, npr. u Livnu, Posušju, Čapljini jen i da je drugi dužan i obavezan da mi ći izvlačenje potomaka žrtava genocida u
itd., kako se zalaže za Hrvate na nivou omogući ostvarenje tog mog prava jeste Srebrenici iz čeljusti genocidne tvorevi-
BiH. On traži samo i isključivo legitimi- u tome što ono “u tolikoj mjeri doprino- ne, njene vlasti i žandarmerije.
tet Hrvata Herceg-Bosne u državi BiH. si mojoj dobrobiti da opravdava obavezu Pitamo se na kraju: Da li su zahtjevi
Nije problem zastupiti princip afirma- drugih da me ne ubiju”. Dakle, neko ima za trećim entitetom, odnosno za tzv. pri-
tivne akcije za sve etničke grupe na cijeloj pravo na nešto ako i samo ako (to) pravo sajedinjenje pola države drugoj državi
teritoriji BiH, od mikro do makro političke drugog sadrži dovoljan razlog da bude do- dovoljni da Drugi imaju obavezu da to
zajednice, za Bošnjake i Hrvate u Banjoj brobitna obaveza i za druge. Insistiranje omoguće? To zavisi ne samo od toga ko-
Luci, Bijeljini, Trebinju, za Srbe i Hrva- na uzajamnosti mog prava i dobrobitne liki je interes i dobrobit samo onih koji
te u Sarajevu, Tuzli, Zenici, za Bošnjake obaveze Drugog zajednička je karakteri- takve zahtjeve postavljaju kao svoja prava,
u Srebrenici, Bratuncu, Prijedoru, ali je stika kako savremenih liberala, tako i ko- već i od toga koliko ti zahtjevi koji se pot-
sam po sebi problem politički zahtjev da munitarista. U savremenoj političkoj filo- puno neosnovano imenuju svojim pravi-
se princip afirmativne akcije provodi samo zofiji, kada se govori o pravima, vlastitim, ma nanose štetu drugim ljudima, drugim
za jednu etničku zajednicu ili pojedinca na individualnim ili kolektivnim, pravima političkim i etničkim zajednicama. Ti za-
samo jednom nivou političke vlasti po in- individue ili kolektiviteta, govori se isto- htjevi kao tzv. legitimna prava koliko su,
sistiranju ne samo Legitimnog ili bilo kog vremeno o njihovim pravima i obaveza- teorijski pretpostavimo, korisna za jedne,
drugog Nelegitimnog. Takvo je zalaganje ma svih subjekata prava i obaveza. “Pra- štetna su i opasna za prava Drugih. Nji-
protivno političkom principu i standardu va i obaveze mogu ići samo zajedno ili ih hova dobrobit nije opća. Ona ne povla-
afirmativne akcije. Ono ne doprinosi ni uopšte nema”, kako onda kada je njihov či i ne sadrži, ne samo nužno, već čak ni
jednakopravnosti ni ravnopravnosti niti subjekt samo jedan tako i onda kada se dovoljno obavezu Drugih da ih omoguće.
etničkih grupa niti građana, već, napro- radi o više njihovih subjekata? Ta tzv. legitimna prava ne samo da ne sa-
tiv, uspostavi političkog hegemonizma, Generalno i sasvim konkretno, mnogi drže obavezu Drugih da ih omoguće već
etničkoj supremaciji i građanskoj nejed- ljudi suviše lahko izmišljaju svoja i nova nužno zahtijevaju svaku vrstu njihovog
nakosti i nejednakopravnosti. Stoga je prava. Bolje kazano, ljudi ne razlikuju sprečavanja. Njihove štetne posljedice za
neprihvatljiv i politički vrlo opasan bilo šta znači imati pravo i zato svoje zahtjeve Druge očite su bez bilo kakvih dodatnih
kakav zahtjev za bilo kakvim etničkim proglašavaju i nazivaju pravom. Mnoga dokaza. Moramo učiniti sve da svi posta-
hegemonizmom bilo na nivou međudr- prava u svakodnevnoj praksi širom svije- nemo svjesni kolika je šteta tih zahtjeva
žavnih, bilo na nivou unutarnjih etnič- ta nisu prava, već zahtjevi. Zahtjev Legiti- za dobrobit svih ljudi, ne samo u Bosni
kih i građanskih društvenih i političkih mnog (Dragana Čovića) za izborni zakon već i mnogo šire. n

STAV 19/3/2021 25