Page 29 - STAV broj 314
P. 29
Hercegovine, šume i šumska zemljišta od Prema mišljenju šumarskih
državnog su značaja i njihov vlasnik može
biti samo država. Drugi problem nalazi se stručnjaka iz Bosanskog
u činjenici da je zemljište predviđeno za Petrovca, izgradnja
izgradnju solarne elektrane najvećim dije-
lom obraslo šumom. Od ukupne površine planiranog solarnog parka
od 150 hektara, 130 hektara otpada na šume uzrokovala bi ništa drugo
i šumsko zemljište.
U slučaju da dođe do planirane izgrad- nego ekocid, koji će za
nje solarne elektrane, moralo bi se pristupi- posljedicu imati poremećaj
ti goloj sječi šume, a što je zakonom zabra-
njeno. Prema tvrdnjama nekih zaposlenih vodosnabdijevanja,
u “Šumariji” u Bosanskom Petrovcu, u poremećaj kvaliteta zraka,
slučaju da dođe do gole sječe na ovom po-
dručju, uklonilo bi se hiljade stabala čija a na koncu i ekološku
bi ukupna masa iznosila više hiljada ku- katastrofu. Čista sječa šume
bika šumskih drvnih sortimenata. Prema
mišljenju šumarskih stručnjaka iz Bosan- na površini od 1.300 dunuma
skog Petrovca, izgradnja planiranog solar- nije viđena u bližoj prošlosti
nog parka uzrokovala bi ništa drugo nego
ekocid, koji će za posljedicu imati poreme- na tlu Evrope.
ćaj vodosnabdijevanja, poremećaj kvaliteta
zraka, a na koncu i ekološku katastrofu. Či- smo Udruženje šumarskih inžinjera i teh- Nema projekta, nema saglasnosti, nema
sta sječa šume na površini od 1.300 dunuma ničara Unsko-sanskog kantona (UŠIT mišljenja. Šuma se treba posjeći, a u kon-
nije viđena u bližoj prošlosti na tlu Evrope. USK-a), koji su nam uputili sljedeći odgo- cesioni posjed dati državno zemljište, od-
Dogodila se, doduše, nekad davno u brazil- vor: “Postavlja se pitanje kakvi su interesi u nosno šuma, čiji vlasnik nije niti Opština
skim prašumama. pitanju ako se, pored tolike zemlje koja je u niti Kanton. Zašto u budžetu nisu plani-
Cijela priča o dodjeli koncesije za izgrad- vlasništvu kantona i općine, pod koncesiju rana sredstva od te pompezno najavljivane
nju solarne elektrane obavijena je velom taj- daje šuma čiji je vlasnik Federacija Bosne i koncesije? U Opštini ne daju odgovore za
ne. Krije se ime investitora, a vijećnicima Hercegovine, a koju niko nije konsultirao nadležnost nad zemljom i šumom, možda
nisu bili dostupni nikakvi materijali: idej- o ovom problemu. Bosanski Petrovac ras- svjesni da su otišli predaleko i da podrivaju
ni, projekti, prethodne saglasnosti, mišlje- polaže ogromnim neplodnim površinama Ustav. Nadamo se da su svjesni da je u tom
nja pravobranilaštava kantona i Federacije koje nisu obrasle šumom, a koje itekako pogledu strog Krivični zakon i da bi neko
niti najvažnija mišljenja, a to su mišljenja odgovaraju izgradnji i instaliranju takvih mogao odgovarati. Glavni im je argument
resornih ministarstava šumarstva Kantona vrsta postrojenja. Nama se nameće logičan kako tu nema nikako šume, posebno one
i Federacije. Kompletna priča o investici- odgovor, a to je da neko želi da se posije- kvalitetne, što nikom slučaju nije tačno. Ov-
ji vrijednoj 180 miliona maraka stala je na če sva drvna masa sa tog područja i da se dje je u pitanju velika površina gdje ima i
jedan list papira, što je nekim vijećnicima prodajom iste dođe do enormno velikog kvalitetne i vrijedne šume. Vrijednost šume
bilo dovoljno da daju pozitivno mišljenje. finansijskog benefita. Kakva je korist op- ne ogleda se samo u kvalitetu drvne mase
Stoga je i opravdana sumnja da su ovakvim ćine koja nije u budžetu planirala niti jed- već i u općekorisnim funkcijama šuma, gdje
postupkom neki bosanskopetrovački vijeć- nu marku od ove koncesije? Ko ima koristi spada regulacija voda, pročišćivanje zraka,
nici protuustavno djelovali, a što se najstro- od ovog? Očigledno mala grupa ljudi koja zaštita od erozija i slično. Ovom prilikom
žije kažnjava Krivičnim zakonom Federa- želi malverzacijama da se dočepa šume i da pozivamo nadležna ministarstva šumarstva,
cije BiH i Zakonom o krivičnom postupku. izazove ekološku katastrofu. Zakonom je kao i pravobranilaštva da se očituju o ovom
Kako na sve ovo gledaju šumarski struč- strogo zabranjena gola sječa kao i krčenje pitanju. Pozivamo i istražne organe da pro-
njaci iz Bosanskog Petrovca, kontaktirali šuma. Puno je pitanja, a malo odgovora. vjere o čemu se ovdje zapravo radi. Možda
će nakon toga mnogima biti sve mnogo ja-
snije, kao i akterima ove priče u pokušaju,
da je podrivanje Usta-
va i zakona ove države
strogo kažnjivo.”
Zaista, kada pa-
žljivo razmotrimo sve
navode informativnih
portala koji su se ba-
vili ovim problemom,
bosanskopetrovačkih
šumarskih stručnja-
ka i nekih općinskih
vijećnika, nameće se
spoznaja da se u ovoj
ionako nerazvijenoj
općini sprema pljačka
kakva ovdje nije viđena
u novijoj historiji. n
STAV 12/3/2021 29