Page 33 - STAV broj 314

Piše: Faris NANIĆ

astupom Bidenove administra- ekonomiju, čak 50 posto od predviđenih agregatne potrošnje domaćih dobara i
cije, čini se, počinje zaokret i 300 milijardi dolara. Tzv. zelena ekono- usluga, između ostaloga, podizanjem
u američkoj ekonomskoj poli- mija, koju je kao prioritet usvojila i EU, minimalnih nadnica. Dakle, jasno je
Ntici. Prvi je prioritet, kako je u energetskom području upitna sa staja- da nova administracija neće odustati
najavljivao u predizbornoj kampanji, lišta osiguranja dovoljnih količina ener- od dijela Trumpovog programa America,
suočavanje s pandemijom u javnozdrav- gije za potrebe industrijaliziranih naci- first, kojim je pokušao vratiti američku
stvenom sistemu i mjerama, a drugi je ja, još više onih u razvoju, proizvest će proizvodnju na američko tlo, odnosno
sanacija šteta od krize njome uzroko- novi val špekulacija, pa će se investicije, u američki porezni sistem. Analitiča-
vane, i to znatnijim oslanjanjem na ak- baš kao i za vrijeme ere Busha i Obame ri se slažu da Biden neće napraviti ra-
tivnu ulogu države, promocijom ulaga- i budžetskih injekcija, pretočiti u finan- dikalan zaokret u ekonomskoj politici
nja u infrastrukturu i tzv. zelenim new sijski, a znatno manje u realan sektor. To u odnosu na Trumpa. Nije niti Trump
dealom, odnosno zaokretom investicija znači da pravog oporavka i trajnog rasta uradio ništa revolucionarno što bi pro-
prema ekonomiji baziranoj na obnov- standarda stanovništva neće biti. Zahvati mijenilo paradigmu odnosa finansijskog
ljivim izvorima energije te “poslovima koje Biden najavljuje u poreznom i si- i realnog sektora kako je to uspjelo Ro-
budućnosti”, prvenstveno u IT sektoru. stemu socijalne skrbi, kao i paket mje- oseveltu. Još u vrijeme Obame ponovo
To bi trebalo značiti i povratak SAD-a ra pomoći firmama i građanima koje je pokrenut svemirski program, baziran
u globalne sporazume, inicijative i tije- korona kriza najteže pogodila, doduše, na istraživanjima Marsa, kako je i bilo
la, od Pariškog klimatskog sporazuma ukazuju da stimuliranje oporavka potra- predviđeno još u vrijeme Kennedyjeve
do Svjetske zdravstvene organizacije te, žnje u još uvijek najsnažnijoj ekonomiji administracije, nastavit će se nesma-
vrlo uvjetovano, nuklearnog sporazuma svijeta ima visok prioritet. njenim intenzitetom, posebno zbog sve
s Iranom. Dakle, u sve iz kojih je Trum- Bidenov pristup očito se sviđa finan- veće konkurencije iz Kine. Izgledno je
pova administracija jednostrano povu- sijskoj “zajednici”. Analitičari Goldman da će budžetski deficit (4,6 posto BDP
kla SAD. Najviši prioritet ima borba sa Sachsa objavili su da drugi put u ovoj go- 2019) nastaviti postojan rast kao i javni
zdravstvenim posljedicama pandemije, dini povećavaju izglede rasta u SAD-u. dug od 80 posto BDP-a. Neki smatra-
od organizacije brze i što efikasnije vak- Dosad su, naime, očekivali rast američ- ju da bi, zbog pojačanog nadmetanja s
cinacije do ulaganja u bolničke i istraži- kog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Kinom, SAD mogle do sredine stoljeća
vačke kapacitete za suočavanje s ovom i ovoj godini od 6,4 posto, a sada računaju svoj javni dug povećati na čak 202 po-
budućim pandemijama sličnog intenzite- na stopu rasta od 6,6 posto. Kao razloge sto BDP-a. Taj udio duga u BDP-u vrlo
ta, što je Trumpova administracija isprva povećanja prognoza navode Bidenov plan je upitno održiv.
negirala kao potrebu, a poslije haotično oporavka američke ekonomije i ostale mje-
odgovorila na pandemiju. re usmjerene na suzbijanje virusa korona. ZANIMLJIVA POREĐENJA
Prema posljednjim prognozama Stvarne promjene očekuju se na de-
NEĆE BITI VELIKIH RAZLIKA MMF-a, američka bi ekonomija u 2020. montaži protekcionističke politike kakvu
No, unatoč ovim deklariranim smjer- godini trebala potonuti 4,3 posto, iako se je kreirao njegov prethodnik i koja nije
nicama, koje odstupaju od Trumpova uni- kvartalni podaci podosta razlikuju, mo- polučila neke ozbiljne rezultate u pove-
lateralizma i nametanja novih uvjeta za guće su promjene, ovisno o stanju pan- ćanju zaposlenosti, odnosno smanjenju
već postignute sporazume, Biden se oko demije. Goldman Sachs, ne treba zabo- nezaposlenosti – od 4,7 posto posljednje
nabave cjepiva ponaša baš kao Trump. raviti, jedna od finansijskih korporacija godine drugog Obaminog mandata, u
America, first kao ne samo slogan već koje su se itekako okoristile budžetskim prve tri godine Trumpovog smanjena je
princip u nabavi cjepiva, gomilanjem za- injekcijama nakon krize 2008. godine na 3,6 posto. Ovdje treba naglasiti da se
liha i skretanjem tokova prodaje drugim kojoj su svojim ponašanjem doprinije- zaposlenost u SAD-u računa puno “li-
zemljama. Nakon toga, kada se pojave le, prognozu rasta BDP-a argumentiraju beralnije” nego u dobrom dijelu svijeta,
viškovi, s jedne će se strane “humani- većim rastom raspoloživog dohotka i po- pa svaki honorarni ili posao na ograni-
tarno” dijeliti cjepiva drugima, a s dru- trošnje države. To državno stimuliranje čeno vrijeme povećava zaposlenost, iako
ge zauzvrat tražiti političke, ekonomske, ekonomije, smatraju neki makroekono- je riječ o kratkoročnim efektima. Trump
pa i vojne ustupke. Konačno, obistinila misti, predstavlja povratak na tzv. kejn- je najavljivao radikalne zaokrete u sje-
su se upozorenja da će prvi pravi među- zijanski model (po britanskom ekono- vernoameričkom sporazumu o slobod-
narodni potez Bidenove administracije mistu Johnu Maynardu Keynesu), koji noj trgovini (NAFTA), prijetio Kanadi
biti – rat ili barem neka vojna akcija za je primijenio F. D. Roosevelt u suočava- i Meksiku, podizao zidove, a rezultat je
bildanje mišića i traženje izgovora za nju s finansijski generiranom krizom iz tek nešto izmijenjen sporazum iz 1994.
nastavak apsurdnih sankcija Iranu, te 1929. godine. Međutim, taj model imao godine, samo pod potpuno novim na-
izmišljanja novih uvjeta za povratak u je znatno više poluga i mehanizama od zivom USMCA (akronim naziva triju
nuklearni sporazum. Bidenovog, posebno u sferi ograničava- država koje ga čine), koji je stupio na
Biden je u kampanji najavljivao vla- nja špekulacija te prelijevanja kapitala snagu prošle godine. Meksiko je iona-
stiti new deal u kojem bi važna poluga iz realnog u finansijski sektor. Ne uspije ko od toga imao samo seljenje jednog
bila 1,3 biliona američkih dolara težak li Biden u obuzdavanju nekontroliranih manjeg dijela američkih proizvodnih
plan ulaganja u infrastrukturu – od mo- špekulacija, rezultati njegovih politika kapaciteta na svoj sjever u kojima je ra-
dernizacije škola, preko izgradnje sao- bit će znatno manji od Rooseveltovih. dila potplaćena domaća radna snaga, a
braćajnica i investicija u IT sektor, pa Dio plana se indikativno zove nije bilo niti transfera tehnologije, dok
do ulaganja u inovacije i novu, “zelenu” Buy American. Odnosi se na poticanje su američki radnici ostajali bez posla.

STAV 12/3/2021 33