Page 37 - STAV broj 314
P. 37
ELEMENTARNO NEZNANJE
Brojni primjeri neupućenosti autorice
u islam mogu se prepoznati na nekoliko
razina. Osnovna je nedovoljno poznava-
nje historije islama, učenja i pokreta koje
je on iznjedrio, a koji ponajbolje svje-
doče o njegovom pluralizmu. Nekad je
riječ i o elementarnom neznanju. Tako,
naprimjer, Hirsi Ali već pri prvom spo-
menu “Muslimanskog bratstva” u knjizi
Nevjernica ističe da je to “propovedač-
ka sekta snažno potpomognuta naftnim
bogatstvom Saudijske Arabije i beso-
mučnom iranskom propagandom”. U
poglavlju “Sumnja i prkos”, u kojem se
autorica detaljnije bavi “Muslimanskim
bratstvom”, iznenada se prestaje spomi-
njati utjecaj iranske propagande, ali ne
i saudijskog naftnog bogatstva, iako au-
torica nijednom riječju ne argumentira
svoje tvrdnje. Umjesto njih, Hirsi Ali
nudi etikete, označavajući “Bratstvo”
kao sveislamsku, sunijsko-šiijsku ali-
jansu ujedinjenu u propagiranju teroriz-
ma. Autorica nerijetko griješi i na razini
čiste teologije. Ona očito brka različite
religijske tradicije kad tvrdi da je pre-
ma islamskom učenju Sotona bio jedan
od anđela, što jeste blisko judeo-kršćan-
skoj. Temeljito neupućena u teologiju i
historiju islama, Hirsi Ali propovijeda o
teološkoj utemeljenosti historijske pri-
jetnje islama.
Nije djelo Hirsi Ali problematično
zbog toga što “Muslimanskom brat-
stvu” učitava saudijski novac i iransku
propagandu, što tvrdi kako je Kur’an
zapisan 150 godina nakon Poslanikovog
univerzalnosti kur’anske poruke, te da preseljenja, što miješa judeo-kršćansku
zapale vatru prosvjetiteljstva po uzoru Hirsi Ali piše da je islam i islamsku teologiju, niti zato što teo-
na kršćanski svijet s kraja srednjeg vije- mračan, autoritaran, loškim argumentima objašnjava kultu-
ka. Naravno, Hirsi prešućuje činjenicu rološke fenomene. Time tek pokazuje
da se prosvjetiteljstvo u vrijednosnom iracionalan, surov, širinu repertoara vlastitog neznanja
smislu oslanja na ideje renesanse koje i metodološku nedosljednost. Njeni
su u Evropu stigle baš preko islamskih netolerantan, a zapad stavovi problematični su jer na teme-
mislilaca a da pritom nisu utjecale na prosvijetljen, demokratičan, ljima izmišljotina – za koje neki vole
njihovo odbacivanje islama. Te su ideje vjerovati da su argumenti – propagiraju
obogatile arabesku islamskog intelektu- slobodan i otvoren – što kako rigidna normativnost islama ne
alnog naslijeđa i razvijane su, gle čuda, dopušta osvajanja širokih polja slobo-
pod okriljem islamskih teokratija koje je isticano i kroz intervju de, negirajući pritom pluralnost savre-
nisu gušile njihov razvoj. S druge strane, u “Jutarnjem”. Ako se mene islamske misli i muslimanskih
evropska renesansa utemeljena je upravo zajednica širom svijeta. Sloboda, kao
kao subverzija dominantnog religijskog muslimani žele civilizirati, vrijednost, smatra Hirsi Ali, moguća
diskursa. Očito je da islamska vlast nije je tek u demokratskim društvima, a
ustuknula pred idejama velikih grčkih smatra Hirsi Ali, potrebno demokratija je suprotstavljena islamu.
klasika, što nije bio slučaj s kršćanskim je da preispitaju narativ o Tako shvaćena, sloboda, kao univerzal-
teokratijama s kraja srednjeg vijeka, na kategorija, može oplemeniti musli-
oličenoj u spaljivanju Đordana Bruna. univerzalnosti kur’anske mane samo ako se oni odreknu islama.
Teolozi bi u ovoj činjenici prepoznali Time Hirsi Ali legitimira islamofobi-
argument za tvrdnju kako je islam kao poruke, te da zapale vatru ju i kulturni imperijalizam. Napokon,
takav superioran. Međutim, ako nas iče- prosvjetiteljstva po uzoru kakva je razlika između propovjednika
mu poučava traumatično iskustvo Hir- koji pozivaju na sveti rat protiv zapad-
si Ali, onda je to lekcija o nesuvislosti na kršćanski svijet s kraja nih nevjernika i Hirsi Ali, koja poziva
teoloških argumenata u razumijevanju na demokratsku dužnost oslobođenja
kulturološkim temama. srednjeg vijeka. muslimana od islama? n
STAV 12/3/2021 37
