Page 15 - STAV 82 29.09.2016

STAJALIŠTA

KRAJAc POVIJESTI
(Ne)hrvatski nacionalizam

nijeMac, jeHuDija, srbin,

slovenac i grk nosioci su

Hrvatske nacionalne Misli

Piše:
Faris nanić Do današnjih dana korifeji ultrahrvatstva u svojim imenima i
prezimenima, pa i porijeklu, ne nose ništa hrvatsko, osim plama
opijajuće ideje

osioci nacionalističkih ideologija ostalim južnoslavenskim krajevima u sa- na čitavu Bosnu (tadašnja je uključivala
u Hrvatskoj i među Hrvatima od stavu Habsburške monarhije i male auto- Novopazarski sandžak s nekoliko nahija
samog su početka uglavnom bili nomne kneževine Srbije s velikim preten- na današnjem Kosovu), dijelove tadašnjih
Nne-Hrvati. Naime, oni Hrvati od zijama na teritorije braće Južnih Slavena osmanskih provincija na Jadranu, Crnu
17. do 19. stoljeća, koji se danas smatraju do Jadrana i Egeja, preko Dunava i Drine. Goru i mađarsku “srpsku” Vojvodinu. Glav-
prvacima nacionalne misli, poput Junija Imena prvaka Ilirskog pokreta, pokre- na poluga te legitimizacije bila je alternaci-
Palmotića ili Bartula Kašića, nisu niti u ta za ujedinjenje Južnih Slavena, poteklog ja južnoslavenskog koncepta ujedinjenja u
primislima nosili ideju “hrvatstva”, već su iz dijela današnje Hrvatske, tada poluauto- državni hrvatski koncept jedinstva Hrvata
samo tražili instrument rekristijanizacije nomne oblasti Mađarske, mnogo otkriva- “svih vjera” na velikim područjima Južnih
pokorenih i osvojenih krajeva Like, Dalma- ju. Naziv ilirski vlasti su ubrzo zabranile, Slavena. Osnivač te ekstrahrvatske stranke
cije i Slavonije, nad onim muslimanskim pa je usvojena hrvatska nominacija i u hr- Ante Starčević bio je sin srpske majke, a
pukom Bosanskog pašaluka koji nije ubijen vatskoj se mitologiji Ilirski pokret smatra njegov nasljednik, čija je politika dovela
ili protjeran već je pristao na asimilaciju, hrvatskim nacionalnim pokretom, tzv. hr- do prve i očito trajne podjele te stranke te
prije svega prevjeravanje. I našli ga u “po- vatskim narodnim preporodom kojim za- ideoloških prijepora koji traju do danas,
sudbi” baš njihova jezika kojim se govorilo počinje politička povijest, osnivanje prvih Josip Frank bio je Jehudija. On je redu-
širom Bosne još od Stjepana Kotromana, u stranaka i borba protiv mađarske domina- cirao državno hrvatstvo katolika, pravo-
čijem su sastavu bili stoljećima, sve do po- cije. Osniva se Hrvatska narodna stranka slavnih i muslimana na samo katolike i
raza Osmanlija u Velikom ratu, i nekoliko biskupa Strossmayera, Ilirca, prosvjetitelja muslimane i neizravno proizveo kasniji
mirovnih sporazuma koji su rezultirali teri- i osnivača Jugoslavenske akademije znano- najgori derivat ove nakaradne i osvajač-
torijalnim dobicima Venecije i Habsburga, sti i umjetnosti. Vlasti su naziv ilirski za- ke političke ideologije – ustaštvo. Tu su
odnosno Mađara. Ili Andrije Kačića Mio- branile jer je realno bio puno opasniji od redukciju, iz ne baš posve jasnih razloga,
šića iz Zaostroga, franjevačkog manastira hrvatskog, koji se tada smatrao regional- preuzeli neki nosivi stupovi bošnjačkog
Bosne Srebrene, koji je pisao kako je naš nom odrednicom, nešto poput današnjeg kulturnog preporoda i pripomogli, baš
najljepši jezik bosanski. Da ne spominje- istarskog regionalizma koji se iz Zagreba, poput Franka, nesvjesno, učešću dijela
mo drugog bosanskog fratra iz 16. stolje- posebno onog desnije orijentiranog, gleda Bošnjaka u ustaškim tvorbama, različitih
ća – Matiju Divkovića, za koga i danas ne s podozrenjem. Uzgred, Istra doista nika- stepena toksičnosti i smrtnosti.
mogu slagati da je pisao i govorio jezikom da, baš kao ni Dubrovnik, nije bila u sa- I tako do današnjih dana. Korifeji ul-
kojega je sam nazivao bosanskim. stavu nikakve, pa ni politički reducirane trahrvatstva u svojim imenima i prezime-
Sve se njih u hrvatskom nacionalnom Hrvatske kao mađarske pokrajine. Sve do nima, pa i porijeklu, ne nose ništa hrvat-
imaginariju i panteonu kao i nacionali- partizana. Dakle, Josip Juraj Strossmayer, sko, osim plama opijajuće ideje. Zlatko
stičkoj ideologiji bez ostatka smatra “na- Ljudevit Gaj (pravim imenom: Ludwig Hasanbegović, neka Bruna Esih (njem.
cionalno” ili barem etnički Hrvatima, bez Gay), Vatroslav Lisinski (Ignatius Fuchs), essig – sirće), najnovija ikona hrvatske de-
obzira na to što je Kašić napisao Rječnik Petar Preradović, Stanko Vraz, Dimitri- snice potekla iz istog Jurčevićevog legla.
latinsko-ilirski, a ne latinsko-hrvatski, što je Demetar, dakle dva Nijemca, Jehudija, Josip Jurčević istraživač je na Institutu
je Kačić Miošić na pijedestal uzdizao bo- Srbin, Slovenac i Grk nosioci su, naravno, “Ivo Pilar”, bio je savjetnik skandaloznog
sanski jezik, što je Junije Palmotić sanjao o primarno južnoslavenske ujediniteljske ministra Crnoje. Ima toga još, ali je, barem
ujedinjenju Južnih Slavena, koje je uzgred misli, ali i hrvatske nacionalne u njezinu zasada, nebitno. Istim žarom, riječju i dje-
nazivao Ilirima, kao i njihov jezik, pod sve- sklopu, koja je kasnije evoluirala u malo lom bore se za svete ideale hrvatske nacije
tom materom (katoličkom) Crkvom. Baš manje oduševljeno jugoslavenstvo. No, i države, istom gorljivošću podupiru stare
taj “ilirski” jezik kasnije je, krađom bosan- ove su “ljuti Hrvati”, nepomirljivi s bilo i nove hrvatske mitove, istim metodama
skog i nekim alternacijama iz crnogorskog kakvom idejom ujedinjenja, odnosno po- nastoje uvesti reda u hrvatskoj kulturi,
i dubrovačkog, postao umjetan i nikada slušnosti političkim centrima izvan onoga biti njezinim kulturtregerima. Kultur-
postojeći srpsko-hrvatski jezik, tamo od (a to je bilo jako veliko) što su smatrali Hr- ni i narodni prosvjetitelji, Ilirci novoga
slavističkog kongresa u Beču 1850. i dogo- vatskom, prezirali, pa su osnovali Hrvatsku doba, frankovci, ali s narodnjačkom ori-
vora hrvatskih i srpskih nacionalista (Vuk stranku prava s neutemeljenom i opasno jentacijom HDZ-a (sic!). Zanimljiv neki
Karadžić i Vatroslav Jagić) o formiranju za- glupom ideologijom hrvatskog državnog mentalni sklop nacionalno osviještenog
jedničkog jezika za ujedinjenje Hrvatske s prava, kojom se “legitimirala” pretenzija birača u Hrvatskoj. n

STAV 29/9/2016 15