Page 9 - 05.06.2016 Faktor 203

5.6.2016. I
NEDJELJA I 9

Teme

ENERGETIKA BALKAN OSTAJE OVISAN O UGLJU

BiH gradi četiri

termoelektrane,

vjetroparkovi

ni u naznakama

Sa ove četiri elektrane BiH bi stigla na čelo balkanske liste najvećih proizvođača električne energije,
ali bi u isto vrijeme ostala daleko od ispunjenja plana za povećanje učešća “zelene energije“

PIŠE ALMIR ŠEĆKANOVIĆ izgradnju novih energetskih 1.166 megavata, čija je vrijed- Termoelektrane u Tuzli, koji bi CILJEVI ENERGETSKE ZAJEDNICE
postrojenja baziranih na po- nost oko 1,89 milijardi eura. nakon okončanja radova trebao ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE
ve zemlje regiona, trošnji uglja. Najveći projekti izgradnje imati 450 megavata. DO 2020. GODINE
među kojima i Bosna Naime, vlade zemalja Za- termoelektrana vezani su za Sa ove četiri elektrane BiH
i Hercegovina, obave- padnog Balkana planiraju iz- Bosnu i Hercegovinu. Trenut- bi stigla na čelo balkanske
Szale su se da u nared- gradnju novih termoelektrana no su u fazi gradnje ili plani- liste najvećih proizvođača 40 posto energije u BiH mora
nih nekoliko godina naprave na ugalj ukupne snage 2.800 ranja četiri velika energetska električne energije, ali bi u
potpuni energetski zaokret. kubnih megavata, istražuje objekta, koja će značajno po- isto vrijeme ostala daleko od dolaziti iz obnovljivih izvora
To prije svega znači povećanje Bankwatch, asocijacija evrop- većati nacionalnu proizvodnju ispunjenja evropskog plana za
proizvodnje energije iz obnov- skih organizacija koje brinu zasnovanu na uglju. Tako je u povećanje učešća takozvane
nira gradnja Bloka 3 koji bi u značajniji projekat izgrad- 38
ljivih izvora, a smanjenje one o zaštiti okoliša. Ukupna vri- Stanarima kod Doboja izgra- “zelene energije“. Naime,
koja se dobija iz termoelektra- jednost ovih projekata iznosi đena termoleketrana snage 300 naša zemlja još uvijek nije posto energije u Albaniji
na koristeći kao sirovinu ugalj. najmanje 4,5 milijardi eura, megavata, u Ugljeviku se pla- uspjela realizirati ni jedan do 2020. godine mora biti
ne računajući prateće projek- “zeleno“
55 megavata te poput proširenja kapacite- konačnici trebao imati snagu nje vjetroparkova, iz kojih se
Energetske zajednice imajući iste zemlje planiraju da izgrade elektrana u Banovićima snage temeljac za vjetropark Mesi- 22 posto energije na Kosovu
No, koliko je zaista realno da ta rudnika, izgradnje novih dva puta po 300 megavata. crpi najveći broj megavata za
odlagališta šljake i pepela, te Dva velika projekta u Bosni i kvotu iz obnovljivih izvora.
Bosna i Hercegovina, ali i osta-
le zemlje regiona ispune oba-
troškove raseljavanja dijela Hercegovini realizuje i Elek-
Elektroprivreda HZ BH je pri-
iz obnovljivih izvora poput
je šest godina položila kamen
veze iz Ugovora o osnivanju stanovništva. S druge strane, troprivreda BiH. Prvi je termo-
u vidu nacionalne planove za vjetroelektrane ukupne snage 350 megavata, a drugi Blok 7 hovina, snage 55 megavata, vjetra ili solarnih panela
ali do danas taj projekat nije
realizovan. Slično je i sa osta- posto energije u Makedoniji
lim projektima koje su nacio- 28
nalne kompanije prezentovale treba da dolazi iz obnovlji-
u prošlosti. Naša zemlja do vih izvora
2020. godine mora imati 40
posto energije iz obnovljivih
izvora, što je deset posto više 33 posto energije u Crnoj Gori
negoli danas ima. do 2020. godine mora biti
Ništa drugačije nije ni u su-
sjedstvu. Kosovo je u fazi grad- iz obnovljivih izvora
nje termoelektrane Kosova e
Re, snage 500 megavata. Crna
Gora će u Pljevljima izgraditi 27 posto ukupno proizvedene
novi blok of 254 megavata, a energije u Srbiji mora biti
Srbija blok vrijedan 350 mega- “zeleno“
vata u termoelektrani Kostolac
na sjeveroistoku te zemlje. I te
zemlje, baš kao i BiH, nemaju parku Možura. Međutim, nije pomake u izgradnji vjetropar-
kapacitete za povećanje “zele- izgledno da li će ta zemlja do kova. Samo jedan je počeo sa
Bosna i Hercegovina do 2020. godine mora imati 40 posto energije iz obnovljivih izvora FOTO: EPA ne energije“. Kosovo se činilo 2020. godine uspjeti ispuniti radom. Riječ je o vjetropar-
kao lider u regionu, no nakon svoju kvotu od 33 posto “ze- ku Kula, snage 9,9 megava-
Elektroprivreda HZ BH je prije šest godina položila kamen temeljac za što su 2009. godine izgradili lene energije“. ta. Koliko je jedan vjetropark
samo “kap u moru“ pokazuje
tri vjetroparka došlo je do za-
vjetropark Mesihovina, snage 55 megavata, ali do danas taj projekat nije stoja koji još uvijek nije pre- Kap u moru i činjenica da Srbija do 2020.
realizovan. Slično je i sa ostalim projektima koje su nacionalne kompanije vaziđen. Vjetropark Krnovo u Potencijal Vojvodine je nešto godine planira izgraditi objekte
prezentovale u prošlosti. Naša zemlja do 2020. godine mora imati 40 posto blizini Nikšića je u izgradnji, a što bi Srbiju moglo izdvojiti u ukupne snage 500 megavata,
što je pedeset puta više nego
Crna Gora užurbano radi i na odnosu na druge zemlje regio-
energije iz obnovljivih izvora, što je deset posto više negoli danas ima pripremi za početak radova u na, ali ni ona ne čini značajne što danas ima.