Page 23 - STAV broj 422

Političkim strankama nametnuti savjetodavnu ulogu

O OBAVEZI (PRO)POLITIČKOG

DJELOVANJA PROFESORA

U javnosti je prisutno mnijenje kako u BiH postoje dobre i loše političke stranke, pri čemu su dobre
(barem po sloganima) lijevo, a loše desno orijentirane. To je također nametnuta dogma. Čak se
ide dotle da se intelektualac poistovjećuje s lijevom političkom orijentacijom, dok su na drugoj
strani “nacionalisti”, “fundamentalisti”, “šovinisti” i tako dalje. Svjedočim o tome svojim primjerom.

kao jedan od temelja države. Nadalje, u jav- za aktuelnim društvenim kretanjima, te
nosti je također prisutno mnijenje kako u načina njihove elaboracije), tako bi mo-
BiH postoje dobre i loše političke stranke, rao imati znatno veću dozu zanimanja za
pri čemu su dobre (barem po sloganima) društvene dinamizme u vremenu u kojem
Piše: lijevo, a loše desno orijentirane. To je ta- djeluje. Zanimanje bi, posljedično tome,
Prof. dr. sc. kođer nametnuta dogma. Čak se ide dotle trebalo rezultirati (i) društvenim angažma-
Spahija KOZLIĆ da se intelektualac poistovjećuje s lijevom nom budući da se profesori u svom poslu
političkom orijentacijom, dok su na dru- trebaju rukovoditi socijalnom odgovor-
ožda će me neki, čitajući na- goj strani “nacionalisti”, “fundamentali- nošću za društvo u kojem žive. Čak bi se
slov, prijekim putem osuditi sti”, “šovinisti” i tako dalje. Svjedočim o trebali nametnuti kao avangarda (vodilja)
ili, pak, stigmatizirati kao pro- tome svojim primjerom. društvenih promjena. Situacija danas nije
Mmotora stranačkog uključiva- Naime, nakon odbrane doktorske di- takva. Jer, analiza društvenih procesa pre-
nja nastavnog osoblja u politiku. Pokušat sertacije iz filozofije i dobijanja zvanja do- puštena je takozvanim analitičarima vrlo
ću da na startu objasnim šta mislim pod centa, kasnije vanrednog profesora, 2016. upitnog znanja i kompetencija, javnost se
političkim djelovanjem. Naime, stojim na godine sam se aktivno uključio u politiku putem medija o dešavanjima i društvenim
Aristotelovom stanovištu da je svaki vid kao član Stranke demokratske akcije. Usli- pitanjima sve češće obavještava kroz pera
činidbe u zajednici po svojoj suštini poli- jedile su, naravno, reakcije nekih kolega. priučenih novinara i ideološki ostrašćenih
tički, jer je narav čovjeka takva, odnosno Jedna od njih je izrečena u formi konster- urednika (čast izuzecima), dok je u parla-
nezamisliv je on kao vandruštveno, to jest niranog pitanja “otkud ti u zatvorenoj kul- mentarnim klupama sve više makijaveli-
vanpolitičko biće. Sreća pojedinca dobra je turi?”. Druga je svojom žestinom bila još sta, epigona i analfabeta.
i poželjna, ali je sreća zajednice još bolja, frapantnija jer, tobože, neko ko predaje U pitanju je, rekao bih, okupacija i
reći će tim povodom Aristotel. Ergo, pitanje etiku nipošto ne smije biti u Stranci de- vrijednosna devalvacija javnog prostora.
je samo forme, to jest da li u zajednici mokratske akcije, te da zbog toga nisam A profesori uglavnom šute i osluškuju
dominantno djelovati samostalno, kroz “moralno-politički podoban”. Poruka je da onu znamenitu i nimalo bezazlenu poli-
političku stranku, putem neke (ne)vladine je nespojivo biti filozof i član narodnjačke tičku prijetnju “dolazimo po vas!”. Šta bi,
organizacije ili bilo kojeg kolektiviteta. stranke. Naslijeđeni je to anahroni nara- onda, trebalo činiti? Akademska zajednica
S druge strane, valja imati na umu tiv koji se u bitnom oslanja na prethodni u prvom redu mora unutar sebe uvažava-
mnijenje da je bavljenje politikom neča- ideološki koncept “poštene inteligenci- ti različito “čitanje” društvene zbilje bez
sna rabota, a politička stranka prostor laži, je”. No, vratimo se na naslov teksta s pi- ideološkog prikrivanja i/li bijega od istine,
ličnih interesa, korupcije, nepotizma... Taj tanjem zašto su profesori obavezni (pro) različito političko (i svako drugo) uvjere-
je narativ u javnosti itekako prisutan i on, politički djelovati? nje i djelovanje ukoliko je ono u funkciji
kao fenomen, svakako treba biti detaljno Dilemu forme smo pri tome otklonili, uvažavanja i pluralizma s jedne strane i,
istražen. Pri tome treba imati na umu mo- jer nije nužno (niti kontraproduktivno) s druge, državnog jedinstva kao brige za
žebitnu namjeru da se različitim mehaniz- da oni budu članovi i aktivisti neke po- dobrobit zajednice. Potom, jasno stavi-
mima degradacije “politika depolitizira”, litičke stranke. Boraviti u “akademskim ti do znanja da Bosna i Hercegovina (uz
konkretnije da se poluge upravljanja za- ćelijama”, odnosno u kabinetima i u uči- svoje specifikume i (multi)kulturološke
jednicom smjeste negdje drugdje, izme- onicama nije danas dovoljno, niti za pro- vrijednosti) neće pristati na etničke podje-
đu ostalog i u neke prikrivene totalitarne ces obrazovanja, a pogotovo ne za učešće le, budući da se time uništava njena bit i
centre moći. Ili da se, naprosto, uruče u u društvenim procesima. Vrijeme i okru- najveća vrijednost. Dalje, profesori se mo-
ruke neukim i nesposobnim. ženje u kojem živimo bitno su drugačiji u raju političkim strankama nametnuti kao
Ovo što se trenutno dešava u procesi- posljednjim desetljećima, te je nužna pri- svojevrsni savjetnici, kreatori normi, pa i
ma uspostave vlasti u našoj zemlji itekako lagodba bilo kojeg društvenog djelovanja. izvršioci u pojedinim poljima izvršne vla-
ima obrise vaninstitucionalnog poništava- Jednako kao što profesor prilikom pripre- sti. To su neki od bitnih uslova opstanka
nja demokratske volje birača i miješanja me predavanja i/li istraživanja (posebno u države i (podrazumijeva se) univerziteta,
faktora koji to nipošto ne bi smjeli činiti društvenim i humanističkim disciplinama) Jer, zanemariti društvo znači marginali-
(OHR, ambasade, susjedne države...). Time treba osluškivati zajednicu i studente ko- zirati univerzitet i njegovu misiju. A to
se najdirektnije degradira politički sistem jima predaje (u pogledu njihovih interesa profesori ne bi smjeli. n

STAV 7/4/2023 23