Page 27 - STAV broj 422
P. 27
dedolarizaciji međunarodne trgovine. Rast a centralne banke su u njima držale najviše NACIONALNA ILI NADNACIONALNA
prisutnosti američkog dolara u svjetskoj eko- deviznih rezervi. Od početka ovog milenija REZERVNA VALUTA?
nomiji koji je rezultirao njegovom domina- udio zajedničke evropske valute eura počinje Juan nije potpuno konvertibilan kao dolar
cijom počeo je nakon Prvog svjetskog rata rasti i zauzima oko 20 posto svih deviznih i euro, pa i jen i funta. Neki analitičari sma-
i stvarne američke pobjede nakon uključe- rezervi centralnih banaka. Danas se u ame- traju da se, u uvjetima relativno slobodne tr-
nja na strani Antante 1917. Evropske, iako ričkim dolarima nalazi 59 posto deviznih re- govine novcem, juanu globalno slabo vjeruje.
još uvijek kolonijalno-pljačkaške ekonomi- zervi centralnih banaka, cca 10 posto manje Na Forex valutnom tržištu juan sudjeluje s
je bile su uništene tim ratom, međusobnim nego prije dvadeset godina. To povjerenje u manje od 3 posto, dok je dolar zastupljen s
zvjerskim klanjem oko tuđih i vlastitih teri- „siguran“ dolar nagoni trgovce i spekulante preko 70. Naime, da bi se vjerovalo kineskoj
torija i resursa, te kreditima koje su plaćale da pažljivo prate saopćenja američkih Fede- valuti, država treba olabaviti brojne mone-
i zlatom, ovisne o američkoj. Dolarska do- ralnih rezervi o eskontnim stopama jer one tarne i finansijske kontrole, a Komunistič-
minacija formalno je priznata pomenutim diktiraju odnos ponude i potražnje novca, ka partija Kine teško se odriče mehanizama
sporazumom iz Bretton Woodsa 1944, kojim plutajuće tečajeve valuta, kreditnu politiku kojima može direktno upravljati nacional-
je odlučeno da, za potrebe obnove potpuno međunarodnih banaka, i u dobrom dijelu nom valutom, što je iz današnje perspektive
razrušene Evrope u još jednom njenom kolo- svijeta utječu na balans vanjskotrgovinskog problematično, ali niti globalnom zapadu to
nijalističkom klanju, sve valute imaju fiksan i platnog bilansa. Bolno svjedočanstvo tog nije bilo neobično prije pedesetak godina.
tečaj prema dolaru i da se po njemu mogu utjecaja (u ovom slučaju negativnog) jeste di- Zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija,
zamijeniti za dolare, a američki dolar će se zanje stope Federalnih rezervi za 15 postot- Kina i Južna Afrika) su od prvog samita 2009.
moći mijenjati za zlato, po tečaju 35 dolara nih poena 1979, što je izazvalo krizu otplate u Jekaterinburgu pozivale na uspostavu novog
za finu uncu zlata, čime je posredno održan kredita tzv. trećeg svijeta, odnosno tadašnjih svjetskog monetarnog sistema. Već sljedeće go-
sistem zlatne rezerve za međunarodna pla- zemalja u razvoju, pa i bivše Jugoslavije, čime dine na samitu u Brazilu otvoreno se kritizira-
ćanja. Time je i rasla potražnja za dolarima su generirane ekonomske krize širokih raz- la dominacija dolara. Članice BRICS-a nisu u
i njegovo daljnje nametanje ostatku svijeta, mjera, a mnoge su države potonule u politički ovih petnaestak godina iznjedrile alternativu.
jer su i svi razvojni krediti Svjetske banke i haos. Treća najjača svjetska rezervna valuta Dominantan koncept bio je stvaranje posebne
MMF-a (također institucija iz Bretton Wood- jeste japanski jen, a četvrta britanska funta, međunarodne valute, koju neće kontrolirati ni-
sa) bili nominirani u dolarima. Taj sistem je koja je prije Prvog svjetskog rata i u razdoblju jedna država pojedinačno. Nešto slično Gadafi-
postao problematičan zbog dva procesa. Eko- između dva svjetska rata bila najzastupljenija jevom prijedlogu. Rusija u deviznoj tranziciji
nomije Japana i zapadne Evrope su se nakon svjetska valuta. Sve ostale valute čine 10 posto prednjači jer se od početka agresije na Ukrajinu
dvadesetak godina oporavile od posljedica svjetskih deviznih rezervi, a među njima je do danas trećina plaćanja ruskog izvoza pove-
Drugog svjetskog rata, a zbog porasta život- vodeći kineski juan (renminbi) s 2.76 posto. ćala s 10 na 33 posto. Nakon sve strožijih eko-
nog standarda i prihoda, te inflacije, rasle su Udio plaćanja dolarom u međunarodnoj nomskih i finansijskih sankcija Rusija je bila
težnje za liberalizacijom finansijskog tržišta trgovini iznosio je 45.4 posto, a eurom 33.34 prisiljena uvesti brojne kontrole da bi održala
i dekriminalizacijom spekulacija. posto. Treća valuta kojom se najviše plaća u stabilan tečaj prema dolaru i euru. U tome je
Tako je Nixonova administracija 1971. svijetu, britanska funta, sudjeluje s manje djelimično uspjela, ali se zatvorila za strane in-
godine ukinula tzv. konvertibilnost dolara u od 5 posto. Slijede japanski jen (4.26 posto), vesticije i prihode te ih zamijenila izvozom u
zlato, odnosno fiksan tečaj dolara prema zla- kanadski dolar (2.23 posto), švicarski franak druge zemlje koje nisu proglasile sankcije s pla-
tu, čime je napušteno sidro svjetskog finan- (1.57 posto), australijski dolar (1.37 posto) i ćanjima mimo dvije glavne rezervne i platežne
sijskog i monetarnog sistema i postepeno su, tek onda kineski juan s 1.33 posto udjela u valute, po nižim cijenama, naravno. Kina, kako
do 1974. uvedeni tzv. plutajući tečajevi valuta svjetskim transakcijama preko SWIFT-a, kaže ekonomski komentator Branimir Perko-
i uspostavljen sistem trgovine novcem i nje- koji koristi većina finansijskih institucija u vić, može koristiti svoju valutu da bi „namje-
govim derivativima. Napušten je definitivno SAD-u, EU i Kini, iz kojeg je Rusija izbače- stila“ bolje uvjete trgovine s Rusijom. Rusija je
standard zlatne rezerve kojim su se vršila me- na nakon agresije na Ukrajinu. Kako ne ko- prihvatila da njezin rubalj ne može biti „jači“
đunarodna poravnanja, odnosno plaćali de- riste sve institucije SWIFT jer ne žele biti u odmjeravanju valutnih snaga, pogotovo zbog
ficiti platnih bilansa. To je, od tada do danas centralno kontrolirane, procjenjuje se udio strogih kapitalnih kontrola uspostavljenih da
proizvelo čitav niz manjih i većih finansijskih svjetskih plaćanja kineskom valutom, kada se zaustavi pad tečaja rublje. Iako je čak trećina
kriza koje su rezultirale prelijevanjem speku- se transakcijama koje se evidentiraju preko ruskih plaćanja u juanima, s obzirom na nevelik
lantskih dugova iz privatnog na javni sektor, SWIFT-a dodaju one koje ga ne koriste, iznosi udio Rusije u svjetskom obujmu uvoza i izvoza,
odnos iz finansijskog na realni ekonomski oko 3 posto. Zanimljivo je da Kina više ko- 2,21 i 1,35 posto (izvor WTO, Izvještaj za 2022),
sektor. Međutim, zbog tadašnje snage ame- risti dolare i eure u međunarodnoj trgovini to ne ubrzava globalnu tranziciju na juan. Ali,
ričke ekonomije i njezine dominacije najveći nego juan, iako udio nacionalne valute raste, pokazuje trend i primjer je drugim zemljama,
dio trgovačkih i drugih transakcija, posebno posebno širenjem programa Put i pojas u Afri- nezadovoljnim ili američkim politikama (pre-
naftnih i kreditnih, odvijao se u dolarima, ku i Aziju te neke zemlje Evrope. ma Palestini, mnogim zemljama Južne Ameri-
ke i Azije) ili koje su zbog dolarske dominacije
O dedolarizaciji svjetske i nacionalnih ekonomija raspravlja se na neto gubitku ili koje vide šta se upravo sada
događa s razvijenim evropskim realnim eko-
desetljećima. Dominaciju američke valute međunarodnoj trgovini nomijama (masovni štrajkovi u Francuskoj,
mnogi vide kao manifestaciju unipolarnosti, činjenice da su SAD Njemačkoj, Danskoj, Nizozemskoj, Britaniji)
kao rezultatu najnovije sistemske krize u ban-
dominantna ekonomska sila. Prva rusko-kineska ekonomska karskom sektoru, bez obzira na moguće uplive
inicijativa, zasnovana u dobroj mjeri na idejama turskog lidera izvana (iz Rusije, konkretno) u smislu radikali-
zacije protesta i političke destabilizacije. Kojim
Necmettina Erbakana, jeste Šangajski forum, odnosno još će se tempom ova globalna monetarna tranzici-
nedovoljno formalizirana ekonomska euroazijska zajednica koja je ja događati, nemoguće je predviđati, ali će ona
biti u funkciji trenda multipolarizacije svijeta,
prva inicirala aktivnost na dedolarizaciji međunarodne trgovine. odnosno svjetskog poretka. Ili haosa. n
STAV 7/4/2023 27