Page 27 - STAV broj 422
P. 27

dedolarizaciji međunarodne trgovine. Rast   a centralne banke su u njima držale najviše   NACIONALNA ILI NADNACIONALNA
          prisutnosti američkog dolara u svjetskoj eko-  deviznih rezervi. Od početka ovog milenija   REZERVNA VALUTA?
          nomiji koji je rezultirao njegovom domina-  udio zajedničke evropske valute eura počinje   Juan nije potpuno konvertibilan kao dolar
          cijom počeo je nakon Prvog svjetskog rata   rasti i zauzima oko 20 posto svih deviznih   i euro, pa i jen i funta. Neki analitičari sma-
          i stvarne američke pobjede nakon uključe-  rezervi centralnih banaka. Danas se u ame-  traju da se, u uvjetima relativno slobodne tr-
          nja na strani Antante 1917. Evropske, iako   ričkim dolarima nalazi 59 posto deviznih re-  govine novcem, juanu globalno slabo vjeruje.
          još uvijek kolonijalno-pljačkaške ekonomi-  zervi centralnih banaka, cca 10 posto manje   Na Forex valutnom tržištu juan sudjeluje s
          je bile su uništene tim ratom, međusobnim   nego prije dvadeset godina. To povjerenje u   manje od 3 posto, dok je dolar zastupljen s
          zvjerskim klanjem oko tuđih i vlastitih teri-  „siguran“ dolar nagoni trgovce i spekulante   preko 70. Naime, da bi se vjerovalo kineskoj
          torija i resursa, te kreditima koje su plaćale   da pažljivo prate saopćenja američkih Fede-  valuti, država treba olabaviti brojne mone-
          i zlatom, ovisne o američkoj. Dolarska do-  ralnih rezervi o eskontnim stopama jer one   tarne i finansijske kontrole, a Komunistič-
          minacija formalno je priznata pomenutim   diktiraju odnos ponude i potražnje novca,   ka partija Kine teško se odriče mehanizama
          sporazumom iz Bretton Woodsa 1944, kojim   plutajuće tečajeve valuta, kreditnu politiku   kojima može direktno upravljati nacional-
          je odlučeno da, za potrebe obnove potpuno   međunarodnih banaka, i u dobrom dijelu   nom valutom, što je iz današnje perspektive
          razrušene Evrope u još jednom njenom kolo-  svijeta utječu na balans vanjskotrgovinskog   problematično, ali niti globalnom zapadu to
          nijalističkom klanju, sve valute imaju fiksan   i platnog bilansa. Bolno svjedočanstvo tog   nije bilo neobično prije pedesetak godina.
          tečaj prema dolaru i da se po njemu mogu   utjecaja (u ovom slučaju negativnog) jeste di-  Zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija,
          zamijeniti za dolare, a američki dolar će se   zanje stope Federalnih rezervi za 15 postot-  Kina i Južna Afrika) su od prvog samita 2009.
          moći mijenjati za zlato, po tečaju 35 dolara   nih poena 1979, što je izazvalo krizu otplate   u Jekaterinburgu pozivale na uspostavu novog
          za finu uncu zlata, čime je posredno održan   kredita tzv. trećeg svijeta, odnosno tadašnjih   svjetskog monetarnog sistema. Već sljedeće go-
          sistem zlatne rezerve za međunarodna pla-  zemalja u razvoju, pa i bivše Jugoslavije, čime   dine na samitu u Brazilu otvoreno se kritizira-
          ćanja. Time je i rasla potražnja za dolarima   su generirane ekonomske krize širokih raz-  la dominacija dolara. Članice BRICS-a nisu u
          i njegovo daljnje nametanje ostatku svijeta,   mjera, a mnoge su države potonule u politički   ovih petnaestak godina iznjedrile alternativu.
          jer su i svi razvojni krediti Svjetske banke i   haos. Treća najjača svjetska rezervna valuta   Dominantan koncept bio je stvaranje posebne
          MMF-a (također institucija iz Bretton Wood-  jeste japanski jen, a četvrta britanska funta,   međunarodne valute, koju neće kontrolirati ni-
          sa) bili nominirani u dolarima. Taj sistem je   koja je prije Prvog svjetskog rata i u razdoblju   jedna država pojedinačno. Nešto slično Gadafi-
          postao problematičan zbog dva procesa. Eko-  između dva svjetska rata bila najzastupljenija   jevom prijedlogu. Rusija u deviznoj tranziciji
          nomije Japana i zapadne Evrope su se nakon   svjetska valuta. Sve ostale valute čine 10 posto   prednjači jer se od početka agresije na Ukrajinu
          dvadesetak godina oporavile od posljedica   svjetskih deviznih rezervi, a među njima je   do danas trećina plaćanja ruskog izvoza pove-
          Drugog svjetskog rata, a zbog porasta život-  vodeći kineski juan (renminbi) s 2.76 posto.   ćala s 10 na 33 posto. Nakon sve strožijih eko-
          nog standarda i prihoda, te inflacije, rasle su   Udio plaćanja dolarom u međunarodnoj   nomskih i finansijskih sankcija Rusija je bila
          težnje za liberalizacijom finansijskog tržišta   trgovini iznosio je 45.4 posto, a eurom 33.34   prisiljena uvesti brojne kontrole da bi održala
          i dekriminalizacijom spekulacija.   posto. Treća valuta kojom se najviše plaća u   stabilan tečaj prema dolaru i euru. U tome je
            Tako je Nixonova administracija 1971.   svijetu, britanska funta, sudjeluje s manje   djelimično uspjela, ali se zatvorila za strane in-
          godine ukinula tzv. konvertibilnost dolara u   od 5 posto. Slijede japanski jen (4.26 posto),   vesticije i prihode te ih zamijenila izvozom u
          zlato, odnosno fiksan tečaj dolara prema zla-  kanadski dolar (2.23 posto), švicarski franak   druge zemlje koje nisu proglasile sankcije s pla-
          tu, čime je napušteno sidro svjetskog finan-  (1.57 posto), australijski dolar (1.37 posto) i   ćanjima mimo dvije glavne rezervne i platežne
          sijskog i monetarnog sistema i postepeno su,   tek onda kineski juan s 1.33 posto udjela u   valute, po nižim cijenama, naravno. Kina, kako
          do 1974. uvedeni tzv. plutajući tečajevi valuta   svjetskim transakcijama preko SWIFT-a,   kaže ekonomski komentator Branimir Perko-
          i uspostavljen sistem trgovine novcem i nje-  koji koristi većina finansijskih institucija u   vić, može koristiti svoju valutu da bi „namje-
          govim derivativima. Napušten je definitivno   SAD-u, EU i Kini, iz kojeg je Rusija izbače-  stila“ bolje uvjete trgovine s Rusijom. Rusija je
          standard zlatne rezerve kojim su se vršila me-  na nakon agresije na Ukrajinu. Kako ne ko-  prihvatila da njezin rubalj ne može biti „jači“
          đunarodna poravnanja, odnosno plaćali de-  riste sve institucije SWIFT jer ne žele biti   u odmjeravanju valutnih snaga, pogotovo zbog
          ficiti platnih bilansa. To je, od tada do danas   centralno kontrolirane, procjenjuje se  udio   strogih kapitalnih kontrola uspostavljenih da
          proizvelo čitav niz manjih i većih finansijskih   svjetskih plaćanja kineskom valutom, kada   se zaustavi pad tečaja rublje. Iako je čak trećina
          kriza koje su rezultirale prelijevanjem speku-  se transakcijama koje se evidentiraju preko   ruskih plaćanja u juanima, s obzirom na nevelik
          lantskih dugova iz privatnog na javni sektor,   SWIFT-a dodaju one koje ga ne koriste, iznosi   udio Rusije u svjetskom obujmu uvoza i izvoza,
          odnos iz finansijskog na realni ekonomski   oko 3 posto. Zanimljivo je da Kina više ko-  2,21 i 1,35 posto (izvor WTO, Izvještaj za 2022),
          sektor. Međutim, zbog tadašnje snage ame-  risti dolare i eure u međunarodnoj trgovini   to ne ubrzava globalnu tranziciju na juan. Ali,
          ričke ekonomije i njezine dominacije najveći   nego juan, iako udio nacionalne valute raste,   pokazuje trend i primjer je drugim zemljama,
          dio trgovačkih i drugih transakcija, posebno   posebno širenjem programa Put i pojas u Afri-  nezadovoljnim ili američkim politikama (pre-
          naftnih i kreditnih, odvijao se u dolarima,   ku i Aziju te neke zemlje Evrope.  ma Palestini, mnogim zemljama Južne Ameri-
                                                                               ke i Azije) ili koje su zbog dolarske dominacije
          O dedolarizaciji svjetske i nacionalnih ekonomija raspravlja se      na neto gubitku ili koje vide šta se upravo sada
                                                                               događa s razvijenim evropskim realnim eko-
          desetljećima. Dominaciju američke valute međunarodnoj trgovini       nomijama (masovni štrajkovi u Francuskoj,
          mnogi vide kao manifestaciju unipolarnosti, činjenice da su SAD      Njemačkoj, Danskoj, Nizozemskoj, Britaniji)
                                                                               kao rezultatu najnovije sistemske krize u ban-
          dominantna ekonomska sila. Prva rusko-kineska ekonomska              karskom sektoru, bez obzira na moguće uplive
          inicijativa, zasnovana u dobroj mjeri na idejama turskog lidera      izvana (iz Rusije, konkretno) u smislu radikali-
                                                                               zacije protesta i političke destabilizacije. Kojim
          Necmettina Erbakana, jeste Šangajski forum, odnosno još              će se tempom ova globalna monetarna tranzici-
          nedovoljno formalizirana ekonomska euroazijska zajednica koja je     ja događati, nemoguće je predviđati, ali će ona
                                                                               biti u funkciji trenda multipolarizacije svijeta,
          prva inicirala aktivnost na dedolarizaciji međunarodne trgovine.     odnosno svjetskog poretka. Ili haosa.     n



                                                                                                    STAV 7/4/2023 27
   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32