Page 15 - STAV broj 239
P. 15

platforma na kojoj će se Bošnjaci, ma gdje
          bili, moći okupiti. “Na sve vas računamo
          u ovim projektima. Vi ćete govoriti o Boš-
          njacima na Kosovu, Sandžaku, Hrvatskoj,
          Sloveniji... Stoga je od izuzetne važnosti
          da se okupljamo oko projekta i mislimo
          cjelinu našeg naroda”, poručio je Kodrić.
            Generalni projekt-menadžer Filip Mur-
          sel Begović dodao je planirani rad na anto-
          logijama bošnjačke književnosti, organizira-
          nje festivala folklora, festivala književnosti
          i druge projekte, istaknuvši da “Preporod”
          mora artikulirati kulturu od akademskog
          do folklornog nivoa. Posebno je istaknuo
          projekt ljetne škole bosanskog jezika i boš-
          njačke kulture koji je planiran već od na-
          redne godine i podrazumijeva organizira-
          nje ljetne nastave prije svega za učenike iz
          manjeg bh. entiteta, domovinskih zemalja
          i dijaspore. To bi, kako je rekao, trebala biti
          jedna od sržnih tačaka za uvezivanje Boš-
          njaka ma gdje se nalazili. Begović je spo-
          menuo i izradu udžbenika bosanskog jezi-  studije sa sjedištem u Tutinu, Selma Ri-  u društvo, ali nemamo tako izraženu svi-
          ka za dijasporu, te je riječ prepustio Alenu   zvanović-Mandal ispred organizacije   jest o bitnosti bosanskog jezika. Mi smo
          Kalajdžiji, direktoru Instituta za jezik, koji   “EduNisa” iz Makedonije i drugi gosti.   ove godine čak dobili rješenje da se po-
          je o tome opširnije govorio.         Učesnici okruglog stola predstavili su   krene škola na bosanskom jeziku, ali su
            Okruglom stolu prisustvovali su pred-  bošnjačke zajednice u zemljama iz kojih   to Bošnjaci odbili. Naprosto nisu htjeli.
          stavnici političkih i kulturnih organiza-  dolaze, govorili o stepenu njihove organi-  Organizirali smo i tribinu da vidimo zbog
          cija Bošnjaka u domovinskim zemljama.   ziranosti, političkog statusu i kulturnom   čega to neće. Tu smo saznali da naši Boš-
          Među njima su bili i Ahmedin Škrijelj,   aktivizmu. Prisutni su imali priliku čuti   njaci osjećaju vezu s bosanskim jezikom,
          generalni sekretar Stranke demokratske   s kakvim se izazovima susreću Bošnjaci u   ali da nemaju povjerenje u institucional-
          akcije Sandžaka, Suljo Mustafić, politički   regiji. Neki od nisu nimalo ohrabrujući.   nu podršku kada je u pitanju nastava na
          direktor Bošnjake stranke u Crnoj Gori,   Naprimjer, Selma Rizvanović-Mandal kaza-  bosanskom jeziku, tj. nemaju povjerenje
          Armin Hodžić ispred Bošnjačkog naci-  la je da bošnjačka omladina u Makedoniji,   u Bosnu i Hercegovinu”, kazala je Rizva-
          onalnog vijeća u Republici Hrvatskoj,   u kojoj živi 1-2% Bošnjaka, sve više podli-  nović-Mandal, istaknuvši da je poseban
          Nihad Biševac, gradonačelnik Novog   ježe procesima asimilacije i zaboravlja na   problem činjenica da Bošnjaci u Make-
          Pazara, Hazbo Mujović, gradonačelnik   vlastitu kulturu i korijene. S obzirom na   doniji nemaju jaku političku partiju koja
          Sjenice, Kerim Dizdar, predsjednik Boš-  to, ona je kazala da im je najveća pomoć   bi štitila njihove interese.
          njačkog kulturnog saveza Slovenije, Esad   potrebna u sferi obrazovanja. “Mi smo   Kerim Dizdar, predsjednik Bošnjačkog
          Džudžo, direktor Centra za bošnjačke   ekonomski jaki i dobro smo integrirani   kulturnog saveza Slovenije, iskazao je po-
                                                                               trebu za educiranjem Bošnjaka o njihovom
                                                                               identitetu u domovinskim zemljama. Pre-
                                                                               ma posljednjem popisu u Sloveniji, pola
                                                                               Bošnjaka su se izjasnili kao Muslimani.
                                                                               Sličan problem istaknuo je i Suljo Mustafić
                                                                               iz Crne Gore, istaknuvši da je u toj zemlji
                                                                               realno prisutno 15% Bošnjaka u odnosu
                                                                               na ukupan broj stanovnika, ali se njih 6%
                                                                               izjasnilo kao Muslimani. Na su taj način,
                                                                               primijetili su Mustafić i Dizdar, Bošnja-
                                                                               ci sami sebi ograničili i učinili politički
                                                                               manje prisutnim i vidljivim. Stoga se na
                                                                               okruglom stolu razgovaralo i o modelima
                                                                               emancipacije Bošnjaka u domovinskim ze-
                                                                               mljama i načinima njihovog educiranja o
                                                                               vlastitom identitetu. Svi prisutni iskazali
                                                                               su radost što je došlo do jednog ovakvog
                                                                               skupa, a posebno zbog toga što je njegov
                                                                               organizator “Preporod”. Prema riječima
                                                                               Mustafića, samo ime “Preporoda” garan-
                                                                               tira ozbiljnost u pristupu i djelima, te je
                                                                               stoga posebna sreća što se upravo “Pre-
                                                                               porod”, kao najstarija institucija kulture
                                                                               svih Bošnjaka, aktivirao kako bi okupio
                                                                               Bošnjake u regiji.             n


                                                                                                   STAV 3/10/2019  15
   10   11   12   13   14   15   16   17   18   19   20