Page 12 - STAV broj 239

POLITIKA

Bošnjački sabor održan 27. i 28. sep-
tembra 1993. godine, podsjetio je u svom
govoru i član Predsjedništva Bosne i Her-
cegovine Šefik Džaferović, nastao je iz
nesumnjive potrebe i osjećaja odgovor-
nosti bošnjačkog naroda, ne samo prema
sebi već prije svega državi BiH i njenoj
opstojnosti. “Bošnjački sabor je nesum-
njivo jedan od najznačajnijih događaja za
Bošnjake u njihovoj historiji jer su odlu-
kom sabornika vratili svoje ime. Bošnja-
ci su dakako postojali i prije Bošnjačkog
sabora. Mi nismo nastali prije 26 godina.
Tu smo otkako je i države BiH. Od nas su
svi koji su se vjekovima borili za ovu ze-
mlju i njene ljude”, poručio je Džaferović. podjela BiH i nastavljena borba za njenu nam moći ništa ako budemo uza se imali
Kazao je da su Bošnjaci i BiH odu- cjelovitost i ravnopravnost svih naših na- naše bosanske ljude. “Ubijali su naše žene
vijek sudbinski povezani te da su tokom roda i građana. Osim što je nastavljena i djecu, rušili naše džamije, a mi nećemo
gotovo cijelog 20. stoljeća bila prisutna borba za cjelovitu državu, istovremeno da ubijamo žene i djecu, nećemo da rušimo
osporavanja Bošnjaka i države BiH, a da je nastavljena i afirmacija identiteta boš- crkve i druge bogomolje. Mi to nećemo
je vrhunac toga bio period agresije. “Cilj njačkog naroda”, izjavio je Džaferović. jer to nije naš put. I mi ćemo pobijediti
je uvijek bio isti, ugasiti prvo Bošnjake, Podsjetio je Džaferović na izjavu rah- što poštujemo i tuđu vjeru, i tuđu naci-
Bosance, a potom ugasiti i Bosnu. Upravo metli predsjednika RBiH Alije Izetbego- ju i drugo političko uvjerenje i što poku-
je Bošnjački sabor u tim najtežim vreme- vića nekoliko mjeseci nakon održavanja šavamo da budemo u ovoj teškoj nevolji
nima artikulirao odnos Bošnjaka i pre- Bošnjačkog sabora, koji je kazao da, kada ljudi”, potcrtao je Džaferović riječi Alije
ma državi BiH i prema sebi. Odbijena je bi se skupili svi đavoli ovog svijeta, neće Izetbegovića. n
Prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK “Preporod”

DAN BOŠNJAKA SLAVIMO PRVENSTVENO KULTUROM

Dan Bošnjaka kao svečani, praznični dan nije, međutim, nikakva no- prirodna prava koja su s ovim u vezi. Tako je to i u bošnjačkoj di-
vina. On se već godinama praznuje među Bošnjacima izvan Bosne i jaspori, u domovinskim zemljama, ali tako je to i u matici, u Bosni i
Hercegovine – u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Hrvatskoj i drugdje, Hercegovini, i to ne samo u bosanskohercegovačkom entitetu koji
dakle na granicama i marginama bošnjačkog naroda. Lično vjerujem se zove “Republika Srpska”, gdje se čak i djeci uskraćuje elemen-
da je vrijeme da se to, napokon, desi i u centru – u Sarajevu, gdje tarno pravo na maternji, bosanski jezik, i to u 21. stoljeću. Tako je
je već jednom, 2017. godine, upriličena svečana akademija ovim to, uostalom, i u nama samima, jer mnogi Bošnjaci, čak i onda kad
povodom, ali nažalost bez kontinuiteta. Jer, nerijetko se upravo na to ne žele, svoj identitet doživljavaju i dalje krhko i nesigurno, a što
margini osjeti ono što je stvarno stanje i ono što su stvarne potre- ne treba čuditi niti osuđivati jer je u pitanju tek jedna od dugotraj-
be jednog naroda ili bilo koje druge zajednice kao cjeline, a koje nih posljedica višedesetljetnih procesa zabranjivanja i poricanja
nisu uvijek i nužno onakve kakvima se na prvi pogled čine (samo bošnjaštva, kao i bošnjačke identitetske mimikrije i nekoć nužnog
čine!) iz centra i svega onog što su prednosti centralne perspek- življenja u tuđim predstavama o sebi. Dobro to znamo, i lično to u
tive, kako nas to na brojnim sličnim primjerima može podučiti kul- mnogim prilikama osjećamo, ali često nismo toga dovoljno svjesni,
turna i društvena historija i Bošnjaka i drugih naroda. a nekad nemamo hrabrosti da na to javno ukažemo.
Iako su na Prvom bošnjačkom saboru povratili svoje stvarno ime Bošnjaci su, dakle, i dalje narod čiji se identitet negira i margi-
i tako simbolički označili svoje identitetsko oslobođenje, Bošnja- nalizira, i u Bosni i Hercegovini i izvan zemlje, odnosno Bošnjaci
ci još uvijek u praksi nisu doživjeli punu identitetsku slobodu i sva se još uvijek bore za pravo svojeg identiteta u životnoj stvarnosti.
Bošnjaci, zato, i u matici trebaju svoj dan – Dan Bošnjaka, između
ostalog i kao dan prisjećanja na jedan od najznačajnijih trenuta-
ka u svojoj povijesti, posebno novijoj, ali i kao dan i dalje potrebne
(re)afirmacije vlastitog identiteta. Također, Danom Bošnjaka Bošnjaci
iz matice povezuju se s Bošnjacima iz domovinskih zemalja i dijas-
pore i tako grade i održavaju svijest o jedinstvenom narodnom biću.
Identitet jednog naroda jeste prije svega u njegovoj kulturi. To
kazuju i savremene kulturalne i društvene teorije, a to dokazuje i
povijest Bošnjaka. Jer, upravo kroz kulturu kao suštinsku sadrži-
nu identiteta jednog naroda Bošnjaci su uspjeli preživjeti i održati
se kao narod čak i onda kad su bili dokraja ideološki negirani i u
potpunosti društveno-politički marginalizirani. Zato Dan Bošnja-
ka slavimo prvenstveno kulturom – upravo nas kultura uvezuje u
jedinstvenu narodnu cjelinu, ali, isto tako, kultura nas povezuje
sa svima drugima, s drugim ljudima i drugim narodima, i u Bosni
i Hercegovini i širom svijeta.

12 3/10/2019 STAV