Page 26 - STAV broj 250

DRUŠTVO

Amira Redžić, šef Odsjeka za kulturu u Ministarstvu civilnih

poslova Bosne i Hercegovine

STEĆCI I NA UNESCO LISTI

SVJEDOČE POVIJESNU

TRAGIKU BOSNE

Proglašavanjem kulture stećaka svačijom i ničijom, njihovim
“trganjem” odande gdje izvorno pripadaju, savršeno je oslikana
Razgovarao: Hamza RIDŽAL
aktuelna zbilja politički fragmentirane Bosne i Hercegovine,
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ ali i dat značajan doprinos daljnjoj destrukciji njenog kulturnog
i historijskog identiteta

mira Redžić šef je Odsjeka za odnosa države spram kulture općenito, a preplitanja i sažimanja, ima šta pokazati
kulturu u Ministarstvu civil- posebno u pitanju brige i odnosa prema svijetu, ali i nama samima ako držimo do
nih poslova Bosne i Hercego- kulturnom naslijeđu. Kao članica Vijeća sebe. Ako ne znamo otkud smo, kako ćemo
Avine i član Državne komisije za Evrope, Bosna i Hercegovina ima obave- znati kuda ćemo?! Ili, kako to slikovito
saradnju s UNESCO-om. Diplomirala je zu osigurati zakonski okvir za sistemsku američki spisatelj John Steinbeck davno
na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Ma- zaštitu kulturnog naslijeđa, da kulturnu zapisa: “Kako ćemo, bez naše prošlosti,
gistrirala je na političkom marketingu, a baštinu afirmira kao faktor održivog druš- znati da smo to mi!?”
doktorirala 2014. godine na temu Politička tvenog i ekonomskog razvoja; da se ade- Pitanje je kako mi zaista doživljavamo tu
komunikacija i demokratija u BiH od 1996. kvatnim zakonskim intervencijama uklo- našu baštinu i u kojoj je mjeri doživljava-
do 2006. godine. Za Stav govori o stanju u ne paralelizmi i ojačaju institucije zaštite mo kao nešto živo. Pomislim zato da i nas,
bosanskohercegovačkoj kulturi, problemu naslijeđa, te da se napravi harmonizacija “prolaznike” ovih vjekovnih bosanskih
finansiranja temeljnih institucija kulture, domaćeg zakonodavstva u oblasti kulture s krajolika, Paul Valéry, recimo, doziva s
o “otuđivanju” stećaka i potrebi zaštite sev- međunarodnim konvencijama, standardima pročelja Muzeja čovjeka (Musée de l’hom-
dalinke i njenog uvrštavanja na UNESCO Vijeća Evrope i Evropske unije. me) u Parizu i kaže: “O tebi ovisi jesam li
Listu svjetske kulturne baštine. U tom smislu, jedan od prioritetnih zada- grob ili riznica, da li govorim ili šutim...”
taka, a koji još nije ispunjen, jeste zakon- Na nama je, dakle, to kako ćemo, hoće-
STAV: Kako Vi, s pozicije na kojoj trenut- sko definiranje oblasti kulturnih dobara i mo li sačuvati sjećanje o sebi, da znamo
no radite u Ministarstvu civilnih poslova kulturnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini otkud smo i, na osnovu toga, kuda nam
BiH, gledate na brigu države o kulturi i na državnom nivou. Nije realno očekivati je ići... Kad zaniječemo, kad zanemarimo
kulturnom naslijeđu? Ulažu li institucije poboljšanje ukupnog stanja u oblasti kul- i zaboravimo, pa ako se poslije i budemo
Bosne i Hercegovine dovoljno u kulturu? ture bez prethodno rečenog i bez sistem- htjeli sjetiti, biva kasno, pa nam uzalud
REDŽIĆ: Na Vaša pitanja pokušat ću ski osmišljene institucionalne podrške od onda sjećanje. Lekcija napretek imamo!
odgovoriti u svoje ime i iz ugla vlastitog svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Na našem je rasuđivanju i poimanju tog
viđenja, a ne u ime Ministarstva civilnih S druge strane, imamo problem nedo- odnosa prema samom sebi, jer baština je
poslova BiH. Gledajući ukupni ambijent voljno razvijene svijesti o kulturi uopće, sveukupnost našeg postojanja i historij-
u kojem živimo, nije teško zaključiti da je a osobito njezinoj snazi i važnosti u kon- skog naslijeđa, koja nas prati kroz život
sektor kulture u Bosni i Hercegovini, u od- tekstu transformacije i izgradnje društva, i oblikuje nas.
nosu na druge sektore, još znatno margi- te značajnijem iskoraku BiH na međuna- Antički Grci tu su sveukupnost zvali ta
naliziran, a institucije kulture limitirane rodnom planu. patria, što je ujedno i sinonim za domovi-
teškim materijalnim, kadrovskim i orga- Bosna i Hercegovina, sa svojim autentič- nu. Otud, valjda, i riječi njihova filozofa
nizacionim stanjem, što zahtijeva odlučni- nim i bogatim kulturnim materijalnim i Simonida, koji kaže da je čovjek u pot-
ju i znatniju intervenciju institucija vlasti. nematerijalnim naslijeđem, svojevrsnim punosti sretan samo ako se može ponositi
Svakako je vidljiv i izostanak neophodne jedinstvom kulturnih različitosti, obliko- svojom državom. Rimljani su preuzeli po-
legislativne aktivnosti, koja bi doprini- vanom tradicijom i pamćenjem višestoljet- jam u istom značenju i trudili se živjeti u
jela popravljanju stanja, “uozbiljavanju” nog postojanja, te kulturno-civilizacijskog skladu s običajima predaka (mos maiorum),

26 19/12/2019 STAV