Page 29 - STAV broj 250

o promjeni paradigme bosanskohercego- i ugodnog slušateljskog susreta s malim
vačke kulture pamćenja. Ovakvim koncep- dijelom bogate, raznovrsne i višeslojne
tom stvoren je novi ideološki konstrukt bošnjačke i bosanskohercegovačke knji-
koji dovodi u pitanje jedan od temeljnih ževne tradicije.
simbola nadetničkog bosanskohercegovač-
kog identiteta koji bi mogao nadrasti po- STAV: Doktorirali ste na temi Politička ko-
jedinačne etnohistoriografije, a u funkciji munikacija i demokratija u BiH od 1996.
avnojevsko-dejtonskog kompromisa triju do 2006. godine. Do kakvih ste zaključaka
međusobno suprotstavljenih etnonacional- došli? Kako se naša država sa skromnom
nih identiteta, od čega su dva neraskidivo demokratskom tradicijom “snašla” u pe-
vezani s narativima susjednih država i tre- riodu tranzicije?
ći kojeg bi se pošto-poto htjelo svesti na REDŽIĆ: Bosna i Hercegovina je svoje-
status vjerske manjine ili, pak, onda kad vremeno, kao i ostale zemlje na bivšem ju-
zatreba, uzdignutog na položaj temeljnog goslavenskom prostoru, pa i šire, činilo se,
naroda koji je uvijek “odgovoran” i zbog voljno i spremno zakoračila u proces demo-
nečega uvijek kriv. Proglašavanjem kul- kratizacije. Taj proces započeo je uvođenjem
ture stećaka svačijom i ničijom, njihovim višestranačja i održavanjem prvih demokrat-
“trganjem” odande gdje izvorno pripadaju skih izbora u BiH 1990. godine. Agresijom
savršeno je oslikana aktuelna zbilja poli- na Bosnu i Hercegovinu, četverogodišnjim
tički fragmentirane BiH, ali i značajan do- ratom, taj proces je zaustavljen, da bi nakon
prinos daljoj destrukciji njenog kulturnog potpisivanja Mirovnog sporazuma započeo
i historijskog identiteta. proces uspostave mira i kakve-takve norma-
lizacije stanja, uz snažno prisustvo i podršku
STAV: Nedavno ste završili rad na projektu međunarodne zajednice i njezino intenziv-
snimanja audiozapisa prijevoda Kur’ana. no nastojanje na nastavku tzv. demokratskih
REDŽIĆ: Riječ je o projektu “Kazivanje procesa u BiH. Iako nisu bili osigurani niti
Kur’ana Časnog na bosanskom jeziku”, koji elementarni uvjeti, već u septembru 1996, a
će uskoro, ako Bog da, biti promoviran ov- u organizaciji OSCE-a, održani su prvi po-
dašnjoj i široj javnosti. U pitanju je govore- stratni izbori, koji su imali samo legitimizi-
nje Prijevoda Kur’ana Besima Korkuta (VIII rati postojeće politike, pa i one koje su bile u
izdanje) na specifičniji način transponiranja direktnoj službi agresorskih politika. Od tada
Dakle, određena je radost građana BiH kur’anskog sadržaja do slušaoca i prvi put do danas naša je društvena i politička zbilja
i moja, naravno, uvrštavanjem stećaka ženskim glasom u ovoj formi. Moj nijet je formalno zaodjenuta “plaštom demokratije”,
uopće na Listu svjetske baštine UNES- da doprinesem koliko zerru toj plemenitosti a svi procesi uokvireni dejtonskim teritori-
CO-a, jer su se posve osnovano uvrstili u kazivanja vječnog i živog govora, objave koja jalnim i etničkim razdjelnicama. Ne može
vrijednu riznicu baštine čovječanstva. Ta neprekidno teče i pomno ispisuje ajete svje- se reći da pomaka nije bilo, ali, prije svega,
radost itekako je okrnjena jer, eto, stećci tla koje srca naša traže. Nijet je da se i ovako zahvaljujući angažmanu i nekad snažnom
i na ovaj način kazuju povijesnu tragiku oslušne ta svekolika jedinstvena ljepota Riječi prisustvu međunarodne zajednice. Danas to
Bosne, kojoj se oduvijek uzimalo, oduzi- Uzvišenog Gospodara, koja nas vraća Istini nije slučaj. Fragmentirana domaća politič-
malo, svojatalo i potiralo. U literaturi o i opominje na sedždu pokornosti i ljubavi. ka scena jeste arena u kojoj se kontinuirano
stećcima uvijek je naglašeno barem grubo Audiozapis je snimljen u studiju Bibliote- vodi tek puka borba za vlast, a umornom,
podudaranje prostiranja stećaka, kamenih ke za slijepa i slabovida lica BiH. Izdava- traumatiziranom i duboko podijeljenom
nadgrobnih spomenika koji pripadaju bo- či su KZB “Preporod” i TV Hayat, a re- bh. društvu adresiraju se uvijek iste ili slič-
sanskom srednjovjekovlju, s teritorijem cenzenti prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. ne poruke manje-više isprazne retorike. No,
bosanske srednjovjekovne države, jednako Džemaludin Latić i prof. dr. Elvir Musić. odgovornost počiva na svima podjednako.
kao što autentično svjedoče o razvoju te dr- Projekt se realizira uz saglasnost Rijaseta I na onima koji bivaju izabrani, ali i na oni-
žave. Iz određenih razloga, ovakva odred- Islamske zajednice u BiH. ma koji biraju, ali se odgovornost kod nas,
nica izostala je i u samim nominacijskim posebno politička, ne spominje. Kao što ne
dokumentima. Ne sporeći da se određen STAV: Dio ste projekta ozvučivanja Bo- postoji politička volja za temeljnim postu-
broj nekropola nalazi i izvan Bosne i Her- sanske akcenatske čitanke. Prije neko- latom politike: kompromisom koji će biti u
cegovine, činjenica jeste da je. bh teritorij liko dana počeo je drugi ciklus snimanja korist zemlje, njezinog općeg dobra i građana
matični prostor ovih spomenika. O tome 100 kratkih književnih tekstova. Koji je čijom su voljom zadobili legitimitet vlasti.
jasno govore sljedeći podaci: od 70.000 značaj ovog projekta? Ali, kod nas ni to “opće dobro” ne postoji.
evidentiranih stećaka na 3.300 lokaliteta, REDŽIĆ: Riječ je o projektu Instituta za Otud Bosna i Hercegovina već duže vri-
u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60.000, jezik. S glumcem Mirzom Mušijom anga- jeme “tapka” u mjestu i pred nama je dug
u Hrvatskoj 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 žirana sam na interpretaciji i tzv. ozvučava- i neizvjestan tranzicijski put. Ako se želi
i u Srbiji oko 4.100. Time što su izostavlje- nju 100 književnih tekstova iz BiH, a čiji značajniji pomak i demokratski iskorak,
ne precizne odrednice kulturne tradicije je izbor sačinio dr. Jasmin Hodžić, koji je taj put bi morao voditi prema evropskim
čije svjedočanstvo predstavljaju, stećci su i autor projekta. Taj posao smo završili, a integracijama, a uz neophodnu pomoć me-
ostali bez svog autentičnog identiteta, pa snimljeni materijal je u fazi preslušavanja đunarodne zajednice. Oni koji vole Bosnu
je u cijeloj ovoj priči ostalo nejasno, ako i tehničke obrade. Mislim da će Bosanska i Hercegovinu neće odustati i vjerujem
je sve to već tako, šta je to što sepulkralnu akcenatska čitanka predstavljati vrijedan da neće posustati, pogotovo kad znamo i
kulturu stećaka čini jedinstvenim i jasno uradak namijenjen izučavanju bosan- svakodnevno vidimo da od svojih nakana
izdiferenciranim kulturnim fenomenom. skog jezika, njegovanju jezičke tradicije i neće odustati ni oni koji je ne vole. Blago
Ovdje nije riječ o nečemu bezazlenom, nego odnosa prema jeziku kojim govorimo, ali rečeno. n

STAV 19/12/2019 29