Page 40 - STAV broj 250

DRUŠTVO

već itekako dobro osmišljen, organiziran
i realiziran uz učešće političke vlasti, voj- DŽEMAIL HALILAGIĆ, BORAC ZA PRAVA
ske, policije i svih drugih struktura Srbi- SANDŽAČKIH BOŠNJAKA
je i Crne Gore koje su bile neophodne u
realizaciji državnog terora nad vlastitim
građanima.
Džemail Halilagić, rodom iz Priboja
i stalno nastanjen u Priboju, novinar, pu-
blicista, aktivista civilnog sektora u zaštiti
ljudskih prava, u nekom vremenu i politički
aktivista SDA Sandžaka, nedavno je u Sa-
rajevu objavio knjigu Sandžak bez Bošnjaka
– Velikosrpski zločinački plan. Halilagić je
u pet poglavlja knjige obradio dešavanja
devedesetih godina prošlog stoljeća u tri
sandžačka grada: u Priboju, Pljevljima i
Prijepolju. Prvo poglavlje donosi hronolo-
giju zla u Priboju od 1990. do 2000. godine
uz svjedočenja. Drugo poglavlje posveće-
no je Prijepolju i tamošnjim dešavanjima
uglavnom u periodu od 1992. do 1996, uz
svjedočenja te hronologije zla. U trećem
poglavlju zabilježena je hronologija zla u
Pljevljima, potkrijepljena također svjedo-
čenjima. U četvrtom su poglavlju svjedoče-
nja o zločinima počinjenim u pribojskim
selima, a u petom kazivanja porodica žr-
tava iz Sjeverina i Štrbaca. Da bi pokazao
kontinuitet zločina nad Bošnjacima Pri-
boja, Pljevalja i Prijepolja, Halilagić je u
knjigu uvrstio i svjedočenja iz Drugog
svjetskog rata, kao i kraću historiju Pri-
boja i Prijepolja.

HRONOLOGIJA ZLA
Priboj, Pljevlja i Prijepolje tri su san-
džačka grada koja gravitiraju istočnoj
Bosni, a Priboj i Pljevlja graniče s bosan-
skim gradovima Višegrad, Rudo, Čajniče i
Foča. Upravo se u ova dva sandžačka gra-
da i desio najveći teror i zločin nad Boš-
njacima devedesetih godina prošlog sto-
ljeća, a najviše tokom agresije na Bosnu
i Hercegovinu. Plan političkog, vojnog i
policijskog sistema Srbije i Crne Gore, u
ratno vrijeme Savezne Republike Jugo-
slavije, bio je da se u Priboju i Pljevljima
etnički očisti od Bošnjaka širi prostor uz
granicu prema Bosni i Hercegovini, i to
kroz otvoreni teror, ubijanje, protjeriva-
nje, paljenje imovine, a da se raznim vr- Džemail Halilagić rodio se 1950. godine u selu Dragovići, u sandžačkoj općini Priboj, u
stama pritisaka, poput otpuštanja s po- neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom. Peti stepen obrazovanja stekao je
sla, prijetnji, zastrašivanja, povremenih u Priboju, a radni vijek proveo u Fabrici automobila “Priboj”. Ima dva sina i četvero unučadi.
premlaćivanja, selektivnim paljenjem Pokretu u borbi za očuvanje i afirmaciju bošnjačke osobenosti priključio se 1992. godi-
imovine, izvrši pritisak na šire bošnjač- ne, a iste godine, nakon srpsko-crnogorsko-hrvatske agresije na Bosnu i Hercegovinu i
ko stanovništvo u ovim općinama kako državnog terora Srbije i Crne Gore nad bošnjačkim stanovništvom u pograničnim kraje-
bi napustili svoja ognjišta. Dobrim su di- vima Priboja, Pljevalja i Prijepolja, bavio se istraživačkim novinarstvom, istražujući kršenje
jelom u tome i uspjeli. osnovnih ljudskih prava i sloboda.
U Priboju je prepolovljen broj Boš- Godine 2002. osnovao je nevladinu organizaciju Odbor za ljudska prava i humanitar-
njaka od 1991. do 2002. godine. Naime, nu djelatnost. Kao aktivist civilnog sektora, Halilagić je sarađivao s brojnim domaćim i
na popisu 1991. godine bilo je 33% Boš- međunarodnim organizacijama za ljudska prava, kao i s diplomatskim predstavništvima.
njaka (koji su se izjasnili uglavnom kao Bavio se humanitarnim radom.
Muslimani), a na popisu 2002. godine Zbog svojih aktivnosti, bio je kontinuirano izložen policijskoj represiji i sudskom progonu
bilo ih je 15%, što je za oko 7.000 ljudi te trostrukom pokušaju ubistva.
manje. Približno dvadeset sela i zaseoka

40 19/12/2019 STAV