Page 33 - STAV broj 242

Džamije Toleda nekim crkvama Toleda možete pronaći mu-

slimansku prošlost, ali da “crkva nije sama
džamija, već samo njen minaret. Kule uvijek
nalikuju jedna drugoj, zato ne treba genera-
lizirati kome pripada toranj.”
Džamije su islamsko mjesto štovanja, gdje
se muslimani mole, ali se koriste i za druge
funkcije, kao mjesto okupljanja ili čak od-
mora. Uvijek se kaže da se one okreću ka
Meki, međutim, arheolog je zaključio da u
Toledu nije bilo tako. Smatra da je to zbog
odlomaka iz Kur’ana u kojima stoji da se
hramovi trebaju okrenuti Bogu, ali ne go-
vore o Meki. “Nijedan nije bio orijentiran na
Meku. U ovom trenutku nisu nam poznata
adekvatna sredstva koja su određivala nji-
hovu orijentaciju”, kaže.
Crkva San Ginés, crkva San Lorenza ili San
oledo je “živi priručnik arhitekture, u Madridu (UCM ) Arturo Ruiz Taboada u Sebastián, kao i današnja katedrala Toledo
Tumjetnosti i historije arheologije“, grad radu pod nazivom Džamije u Toledu: izme- primjeri su kršćanskih građevina koje su mo-
s ogromnim bogatstvom koji u sebi čuva đu preživljavanja i zaborava. gle biti izgrađene na džamijama. Na isti su
spomenike raznolikog kulturnog porijekla i “Tulaytula, što je arapsko ime za Toledo, za- način i ove muslimanske građevine mogle
simbolike. U svom repertoaru prijestolnica država dio svoje muslimanske prošlosti iako biti izgrađene i na vizigotskim crkvama. Još
Castille ima brojne džamije koje su dio ona nije nekad ispravno protumačena”, kaže jedna od atribucija ovih džamija njihova je
muslimanske ostavštine ovog grada, a koje Ruiz Taboada. “Nažalost, ljudska bića ima- funkcija “propagande moći”. “One su sim-
je u srednjem vijeku kršćanstvo izmijenilo. ju tendenciju izmišljanja vlastite povijesti. bol propagande, oni prodaju snagu. Zato
O trenutnom stanju očuvanosti, njegovoj Pretpostavlja se da su neke sadašnje župe su ukrasi kakvi jesu, preslika Córdobe. To
historiji ili arheološkim radovima koji su nastale na džamijama, ali to nije uvijek slu- je model i oni su zainteresirani za prodaju
izvedeni u tim džamijama, onome što se čaj”, kaže taj arheolog koji crkvu Santiago svog proizvoda”, rekao je arheolog koji će
od tih hramova čuva u drugim zgradama ili del Arrabal daje kao primjer. Arheolog, koji nastaviti raditi u Torneríasu kako bi osvije-
katoličkim crkvama ovih je dana pisao ar- je provodio razne projekte iskopavanja u To- tlio ove spomenike koji još uvijek kriju puno
heolog i profesor Sveučilišta Complutense ledu, kao i u gradu Torneríasu, ističe da u podataka o povijesti Toleda.
Otopljavanje Uzbekistana

urizam je danas simbol otvaranja koje je Uzbekistan započeo nakon soma, što je nešto manje od 160 eura, a privatnim iznajmljivačima po-
Tsmrti prvog predsjednika Islama Karímova 2016. godine. Bio je au- maže i EU plaćenim kursevima. Prošle godine Uzbekistan je posjetilo
toritarni i represivni vođa koji je, iz straha od političkih i islamističkih pro- 5,4 miliona posjetilaca. Očekuje se da će promjene u zemlji privući Uz-
tivnika, otvarao brojne zatvore u toj centralnoazijskoj zemlji koja je posta- bekistance koji su napustili domovinu. Od 2,3 miliona emigranata rasutih
la neovisna 1991. godine nakon raspada Sovjetskog Saveza. Shavkat širom svijeta, dva miliona ih je bilo u Rusiji, a prošle su godine u zemlju
Mirziyóyev pobijedio je na predsjedničkim izborima u decembru 2016. i poslali četiri milijarde dolara.
krenuo u otvaranje zemlje. Pustio je iz zatvora hiljade ljudi koje je zatvo- Taškent, Samarkand i Buhara turistički su centri povezani vlakovima kom-
rio Karimov režim, ukinute su ulazne vize u zemlju, porezni se sistem re- panije “Talgo”, koji maksimalnom brzinom prelaze starim sovjetskim ruta-
formira, normaliziraju odnosi sa susjedima, sve što je u Karimovo doba ma. Obnavljanje infrastrukture, gradnja aerodroma i cesta dovela je do
bilo jako loše. Jedno od velikih postignuća jeste čišćenje mina kojima je toga da je dug zemlje narastao na 17,3 milijarde dolara. Ipak, postoje i
prvi uzbekistanski predsjednik zasijao granice s Tadžikistanom i Kirgizi- oni koji se boje da bi Mirziyóeva tolerancija prema vjeri i slobodi izraža-
stanom. Rezultat je nove politike vidljiv. Nestaje straha u društvu, veća vanja mogla proizvesti ponovni rast ekstremnih struja.
je sloboda izražavanja u najmnogoljudnijoj zemlji u Srednjoj Aziji, koja Mirziyóev ne samo da je oslobodio islamiste već i podržava tradicionalni
broji više od 33 miliona stanovnika. U povijesnom središtu Buhare, koja umjereni islam. Džamije su otvorene pod njegovim mandatom i trenutno
je proglašena UNESCO svjetskom baštinom, uz pomoć države obnav- se gradi Islamski centar za civilizaciju u Taškentu, ogromni kompleks koji
ljaju se porodične kuće u tradicionalnom stilu u kojima se turistima kre- finansira država. Da bi se osigurala sigurnost posjetilaca, organizirana je
vet iznajmljuje za deset dolara. Prosječna je penzija u zemlji 1,6 miliona “turistička policija” koja patrolira pored džamija.
“U Uzbekistanu radikalnim islamistima sada nema mjesta jer su refor-
me otvorile nove puteve za poslovanje”, kaže Aleksej Malašenko, glavni
istraživač u Institutu za dijalog civilizacija (DOC) u Moskvi. Malašenko se
ne boji uspona radikalnog islama u Uzbekistanu u bliskoj budućnosti. “U
devedesetima je radikalni islam bio prava opozicijska snaga, ali Karimov
ga je srušio. Sada je puno manje opasnosti. Mirziyóev ne pritišće, otvo-
reniji je, dopušta druga mišljenja, ne bori se protiv radikala, već ih poku-
šava uvjeriti”, kaže on. “Danas je Uzbekistan najtiše mjesto u središnjoj
Aziji”, kaže on. Problem bi, zaključuje, mogao nastati u budućnosti ako
reforme ne budu djelovale.

STAV 24/10/2019 33