Page 14 - STAV broj 343
P. 14
POLITIKA
Prva zabilježena sevdalinka, prema prof. dr. Munibu
Maglajliću, jeste priča o nesretnoj ljubavi između mladića
Adila iz Klisa i Splićanke Mare Vornić. Mi otad govorimo
o interkulturalnim prožimanjima i srodnostima, a nakon
Drugog svjetskog rata možemo govoriti o tome da su se
Bošnjaci doslovno ugradili u hrvatsko društvo. Primjer tome
su mnogobrojni Bošnjaci iz kulture, sporta, nauke te drugih
oblasti. Zbog svega toga Bošnjaci u Hrvatskoj za sebe često
govore da su lojalni građani Republike Hrvatske. Međutim,
smatram da ta teza nije baš najbolje postavljena, jer lojalan
može biti i pas, a Bošnjaci nisu nikome nikad bili niti robovi
niti psi. Puno je bolje isticati da Bošnjaci vole Hrvatsku, da
vole državu u kojoj žive, što također često napominju.
Begović je u svom govoru objasnio Mustafe ef. Cerića, te vojnog vrha Re-
zbog čega se na ovaj dan obilježava publike Bosne i Hercegovine. Također,
Dan Bošnjaka, koji se tada 28. septem- povratak nacionalnog imena Bošnjak
bra 1993. godine održao u nemogućim imao je podršku od intelektualaca od
uvjetima, uvjetima dvostruke opsade kojih smo istakli značajnu ulogu Alije
Sarajeva, međubošnjačkog sukoba koji Isakovića. Podršku povratku nacional-
je izazvao izdajnik Fikret Abdić, boš- nog imena iskazali su i naši prijatelji
njačkog i hrvatskog sukoba i u trenu- među Srbima i Hrvatima koji su osta-
cima kada na svim frontovima djeluje li lojalni legalnim institucijama države
velikosrpski agresor. Bosne i Hercegovine. Ono što je bitno
“To su nemogući uvjeti, ali bez ob- jeste da je na Bošnjačkom saboru odbi- je samo vraćeno u upotrebu. Ono što
zira na njih, mi imamo konsenzus, od jen Owen-Stoltenbergov plan o podjeli je bitno u vezi pomenutog plana jeste
kompletne bošnjačke intelektualne Bosne i Hercegovine, te vraćeno naci- da nije bilo riječ o odluci koja se odbi-
elite koju tada predvodi Alija Izetbe- onalno ime Bošnjak. Znači, historijko la na Saboru, već je Sabor preporučio
gović, od vjerske elite pod vodstvom ime nije izmišljeno 1993. godine već Skupštini Bosne i Hercegovine da od-
luku odbije, što govori da se Bošnjaci
ponašaju tokom čitavog rata legalistič-
ki, poštujući zvanične državne institu-
cije”, podsjeća Begović.
Također se osvrnuo i na dijalošku
perspektivu između Hrvatske i Bosne
i Hercegovine, te Hrvata i Bošnjaka,
kroz ono što predstavlja kulturna pro-
žimanja dva naroda od samog početka.
“Prva zabilježena sevdalinka, prema
prof. dr. Munibu Maglajliću, jeste pri-
ča o nesretnoj ljubavi između mladića
Adila iz Klisa i Splićanke Mare Vornić.
Mi otad govorimo o interkulturalnim
prožimanjima i srodnostima, a nakon
Drugog svjetskog rata možemo govoriti
o tome da su se Bošnjaci doslovno ugra-
dili u hrvatsko društvo. Primjer tome
su mnogobrojni Bošnjaci iz kulture,
sporta, nauke te drugih oblasti. Zbog
svega toga Bošnjaci u Hrvatskoj za sebe
često govore da su lojalni građani Repu-
blike Hrvatske. Međutim, smatram da
ta teza nije baš najbolje postavljena, jer
lojalan može biti i pas, a Bošnjaci nisu
nikome nikad bili niti robovi niti psi.
Puno je bolje isticati da Bošnjaci vole
Hrvatsku, da vole državu u kojoj žive,
što također često napominju. Bošnjaci
14 1/10/2021 STAV