Page 20 - STAV broj 343
P. 20
POLITIKA
Bošnjačka pamet zarobljena u “rupi”
MUSLIMANSKE REZOLUCIJE
PRIČA SU O ZATIRANJU
BOŠNJAČKOG UDJELA U
OTPORU NACIZMU I FAŠIZMU
Doista, kad je ova tematika u pitanju, nužna je veća samosvijest
Bošnjaka, posebno unutar naučnih institucija, ali i političara, medija,
akademske zajednice... Prevladava izvjesna “autističnost” u pristupu,
Piše: Sanadin VOLODER
odnosno bivstvovanje u zatvorenom mikrokosmosu, nasuprot nužnosti
razmišljanja i djelovanja, koje prostorno ne da mora obuhvatati
povratnike nego i Bošnjake u domovinskim zemljama i dijaspori.
ekuća godina puna je godišnjica koje ekstremistima. Ostali građani, musliman- oslikavaju onu poznatu maksimu “Pobjed-
su izuzetno bitne za noviju histori- ske i hrvatske nacionalnosti, moraju na nici pišu historiju”.
ju Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave Bošnjaci su moralni pobjednici i u Dru-
T Početak Drugog svjetskog rata na i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, gom i u zadnjem ratu, samo je do nas što
području Jugoslavije, tzv. Ustanak naroda, snosit će teške posljedice.” u miru nismo nastavili tu borbu jer “i po-
muslimanske rezolucije, historijski popis Teško se oteti dojmu da u okolnostima slije rata je rat”.
stanovništva 1971. godine, 30 godina od po- vraćanja fašizma na evropsko tlo zadnjih de- Nažalost, Bošnjaci su prednost dali op-
četka Agresije na Republiku Bosnu i Her- cenija i američko u mandatu Trumpa nismo ćinskoj/kantonalnoj problematici, među-
cegovinu, odnosno razaranje Ravnog itd. dovoljno javnosti približili muslimanske sobnim obračunima i ličnim interesima, a
Najveću težinu od pomenutih događa- rezolucije, spašavanje Jevreja, Roma, Srba, zapostavili državotvornu politiku.
ja za nas svakako ima godišnjica objavlji- ulogu istaknutih bošnjačkih intelektualaca Doista, kad je ova tematika u pitanju,
vanja muslimanskih rezolucija. Ne samo i uposlenika Islamske zajednice u Narod- nužna je veća samosvijest Bošnjaka, posebno
zbog veličine tog podviga kao prvog na- no-oslobodilačkom pokretu. unutar naučnih institucija, ali i političara,
rodnog otpora Trećem rajhu 1941. godine Godine 1971. dr. Muhamed Hadžijahić medija, akademske zajednice... Prevladava
nego više zbog zatiranja njihovog znača- piše da je u “politološkoj literaturi dosta izvjesna “autističnost” u pristupu, odnosno
ja u prošlom sistemu i nesnalaženja nas malo pažnje obraćano tzv. muslimanskim bivstvovanje u zatvorenom mikrokosmosu,
u slobodi da afirmiramo antifašističku rezolucijama iz 1941. godine”, što je samo nasuprot nužnosti razmišljanja i djelova-
borbu Bošnjaka koja u isto vrijeme nije jedan u nizu primjera zatiranja bošnjačkog nja, koje prostorno ne da mora obuhvatati
bila i prokomunistička. udjela u otporu nacizmu i fašizmu u okvi-
ru Jugoslavije.
MUSLIMANSKE REZOLUCIJE I PRIJEDOR Prekretnicu u objektivnijem razumije-
Jedna usporedba bit će dovoljna da vi- vanju uloge Bošnjaka u Drugom svjetskom
dimo šta smo propustili, ali i šta možemo ratu označila je knjiga britanskog histori-
sustići ako se probudimo. Prva u nizu mu- čara dr. Marka Attile Hoarea Bosanski mu-
slimanskih rezolucija objavljena je u Pri- slimani u Drugom svjetskom ratu, što najviše
jedoru 23. septembra 1941. godine, koju je govori o samopouzdanju naših historičara
potpisalo 100 istaknutih Bošnjaka. Samo i istraživača, njihovoj (ne)spremnosti za
51 godinu poslije potomci onih u čiju su propitivanje “nepobitnih činjenica”, ali
odbranu ustali Bošnjaci su nad nesrbima i okrutnosti “nezavisnih analitičara”, pa
ovog grada primijenili nacistički obrazac dobrim dijelom i naučnika i novinara “li-
obilježavanja osoba i imovine – bijele trake. jeve” orijentacije. Takvom pritisku mogao
Ovako je glasio poziv upućen preko Ra- je samo odoljeti strani naučni radnik koji
dija Prijedor 31. maja 1992. godine: je “operisan” od ustaljenih “nepisanih pra-
“Građani srpske nacionalnosti, pridru- vila”, tj. neprovjerenih i nedokazanih na-
žite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za rativa o našoj “zajedničkoj” prošlosti koji Jama Čavkarica
20 1/10/2021 STAV