Page 13 - BROJ 58 14.04.2016.

prije podsjećaju na linije fronta nego na
elektroenergetske cjeline. U ratu su na- Ispust otpadnih voda iz pogona ‘’Separacije’’
rudnika Đurđevik (mart 2013. godine)
stala i tri elektroprijenosa. Njihove nad- Iz studije “Spasimo akumulaciju Modrac“
ležnosti prenesene su s entiteta na nivo
BiH 2004. godine. Jedinstvena kompa-
nija, Elektroprijenos BiH, sa sjedištem u
Banjoj Luci, formirana je 2006. godine.
Zbog opstrukcija iz RS-a, Valentin Inzko
nametnuo je 2009. godine zakone kojima
se regulira njen rad. Elektroprijenos ima
četiri operativna područja: Banja Luka
(Banja Luka i Bihać), Mostar (Mostar i
Trebinje), Tuzla (Tuzla i Doboj) i Sara-
jevo (Sarajevo, Zenica i Višegrad). Ova
područja spominju se i kao optimalno
teritorijalno ustrojstvo BiH u budućno-
sti, a oni koji bi htjeli tri entiteta mogu
slijediti granice elektroprivreda.

STRUKTURA PROIZVODNJE
ELEKTRIČNE ENERGIJE
Prema podacima Državne regulatorne
agencije za električnu energiju (DERK)
za 2013. godinu, ukupni kapacitet proi-
zvodnih objekata u BiH iznosio je 3.978
MW, od čega u većim hidroelektranama nam je za to “samo” 20 godina poslije Još je lošija situacija s korištenjem vje-
2.048 MW, a u termoelektranama 1.765 rata. Naša država, naše rijeke, naša elek- troenergije, koja je drugi po veličini ne-
MW. Male hidroelektrane, vjetro i solar- troprivreda, naši parlamenti, naše vlade, iskorišteni potencijal obnovljivih izvora
ne elektrane, u BiH imaju 73,63 MW, dok ali ni makac dvadeset godina. Nije mnogo energije u BiH. Pomalo je presedan ono
je 91,23 MW instalirano u industrijskim bolje ni u RS-u, koja ima udio hidroener- što je 2009. godine uradio ambasador
elektranama. Treba dodati i termoelektra- gije 38%, ali koristi tek četvrtinu svojih Njemačke u BiH Joachim Schmidt kada
nu Stanari od 300 MW, čiji bi komercijal- hidropotencijala. Jedino EP HZHB svu je Vijeću ministara BiH poklonio CD s
ni rad trebao početi u maju ove godine. struju proizvodi hidroenergijom. elektronskim atlasom vjetrova u BiH i
Trenutno je u BiH udio obnovlji- Prema dokumentu Izgradnja elektroe- obavijestio nas da je ukupni potencijal
vih izvora električne energije 2.121 MW nergetskih objekata u Federaciji BiH – Pri- energije vjetra u BiH oko 2.000 MW. EP
(49,6%), dok je udio termoelektrana 2.156 oriteti iz 2010. godine, osim HE Vranduk, HZHB u sklopu projekta vjetroelektra-
MW (50,4%) predviđena je gradnja HE Ustikolina (63,6 ne Mesihovina planira postavljanje 22
EP BiH ima kapacitet od 1.682 MW, MW, početak 2011. godine), HE Unac kod vjetroturbine po 2,5 MW, ukupne snage
od čega su dvije termoelektrane (Tuzla i Bihaća (73,6 MW), HE Kruševo (12 MW, 55 MW. EP BiH je dobila prethodne sa-
Kakanj) ukupne snage 1.165 MW (69%) 2011/2012. godina), na Sani HE Vrhpolje glasnosti za izgradnju tri vjetroparka u
i tri hidroelektrane (Jablanica, Grabovi- (79,4 MW) i HE Čaplje (snage 12 MW, po- Hercegovini – Podveležje 48 MW, De-
ca i Salakovac) ukupne snage 517 MW četak 2012. godine), na Vrbasu HE Vinac belo Brdo 54 MW i Jelovača od 36 MW.
(31%). Udio hidroenergije u proizvodnji (11,5 MW) i HE Babino Selo (11,5 MW, EP RS planira gradnju vjetroelektrane u
EP BiH kreće se od 16% do 30%, ovisno početak 2012. godine). Šest godina posli- Berkovićima od 48 MW.
o hidrološkim prilikama. Kapaciteti EP je, gradi se samo HE Vranduk. EP BiH, Ako bi se “prioriteti” iz 2010. godi-
HZHB iznose 762 MW i u potpunosti se dakle, planira gradnju novih 283,04 MW ne realizirali, udio obnovljivih izvora na
odnose na hidroelektrane (Jajce I, Jajce hidroelektrana, dok se po istom dokumen- nivou BiH pao bi s trenutnih 49,6% na
II, Rama, Mostar, Peć Mlini, Mostarsko tu predviđa izgradnja novih termobloko- samo 34%, što je, bez sumnje, korak u
blato i Čapljina). Kapaciteti EP RS iznose va od 1.150 MW, što je zabrinjavajuće jer pogrešnom smjeru.
1.675 MW, od čega termoelektrane proi- će se tako zadržati učešće hidroenergije u
zvode 62% (Rudnik/termoelektrana Gac- proizvodnji struje od samo 25%. RUDNICI I TERMOELEKTRANE
ko, Ugljevik i nova TE Stanari), a hidro- Za EP HZHB u istom dokumentu Ugalj, kao primarni energetski resurs,
elektrane 38% (hidroeletrane na Drini, predviđena je izgradnja novih 150,6 MW u BiH ima stratešku i trenutno nezamje-
Trebišnjici i Vrbasu). hidroelektrana, ali i izgradnja prve ter- njivu ulogu. Procijenjene tržišne rezerve
Najvažniji obnovljivi izvori energije moelektrane, Kongora u Tomislavgradu, uglja iznose oko 1,11 milijardi tona, što
u BiH jesu voda i vjetar, a onda solarna i snage 550 MW, tako da bi se u EP HZHB je dovoljno za narednih pedeset godi-
geotermalna energija te biomasa. Teorij- pokvario bilans učešća obnovljivih izvora na. Na tim procjenama izrađen je 2009.
ski je potencijal BiH u hidroelektričnoj energije sa 100 na 62 posto. godine Strateški plan i program razvoja
energiji 8.000 MW, od čega je ekonom- Slična je situacija i u RS-u, gdje se u energetskog sektora u Federaciji BiH,
ski isplativo oko 6.000 MW. Instalirani planovima do 2030. godine predviđa iz- koji predviđa potrošnju 23 miliona tona
kapaciteti iznose 2.121 MW, što znači gradnja samo 100 MW u novim hidroe- uglja do 2030. godine i ukupnu snagu
da koristimo samo trećinu dostupnih lektranama, a više od 1.000 MW u novim termoelektrana od 3.700 MW (Tuzla G7,
hidropotencijala. termoelektranama, čime bi omjer energije Kakanj G8, Kongora 1 i 2, Bugojno 1 i
Ove godine EP BiH počinje gradnju dobijene iz obnovljivih izvora u RS-u s 2, Tuzla B-1M, Tuzla B-2L, Tuzla B-3L i
HE Vranduk snage 19,63 MW. Trebalo postojećih 38% pao na 30%. Kamengrad 1 i 2).

STAV 14/4/2016 13