Page 33 - STAV broj 240

Muslimanski fudbalski klub

rakanski muslimani (Rohinje) u Japanu su formirali fudbalski etničkog čišćenja, a mijanmarska vojska spalila je stotine musli-
Aklub. Na ovaj način pokušavaju pokazati da religija i etničke manskih sela. Iz te regije više je od 750.000 muslimana izbjeglo
razlike ne predstavljaju problem miru. Djeca arakanskih muslima- u susjedni Bangladeš.
na, koja žive u Tatebajašiju, u koji su se doselili tražeći spas od Ujedinjene nacije i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih
nasilja mijanmarske vojske i budističkih nacionalista, osnovali su prava nasilje nad Rohinja muslimanima iz Arakana nazivaju etnič-
u novembru 2017. fudbalski klub “Salamat”. Klub se sastoji od kim čišćenjem ili genocidom. Organizacije za zaštitu ljudskih prava
15 arakanskih muslimana uzrasta od 15 do 25 godina i pet dr- strahuju da bi povratak arakanskih muslimana u Mijanmar, bez da
žavljana Japana i Šri Lanke. je napravljena sigurna sredina, mogao prerasti u etničko čišćenje.
“Salamat”, igrajući utakmice s drugim klubovima koje su formi-
rale manjine u toj zemlji, pokazuje da vjerske i etničke razlike ne
predstavljaju problem sportu i miru. Suhail, čija je porodica uto-
čište pronašla u Japanu nakon nasilja nad Rohinjama u Mijanma-
ru, rekao je da žele igrati u kampovima u Bangladešu, gdje žive
stotine hiljada arakanskih muslimana, i da na taj način žele vidjeti
nasmijana lica ljudi tamo. On se brine za život bake koja se još
uvijek nalazi u Mijanmaru, javlja AA.
Četrdesetpetogodišnja muslimanka iz Arakana, koja nije željela
otkriti identitet, rekla je da je očajna zbog nedostatka radnih do-
zvola u Japanu, ali da se osjeća bolje prateći utakmice tima. Prema
podacima Udruženja Rohinja Japana, u zemlji živi oko 300 arakan-
skih muslimana. Događaji koji su dramu Rohinja muslimana stavili
u žižu svjetske javnosti dogodili su se 25. augusta 2017. godine.
Pod plaštom borbe protiv militantnih napada na policijske pun-
ktove, mijanmarska vojska i budistički militanti tog su dana krenuli
u brutalne napade na Rohinje u kojima je svirepo ubijeno više od
24.000 pripadnika te manjine. Napadi su prerasli u klasični oblik

Izbori u Tunisu Nezadovoljstvo je demobiliziralo mnoge birače. Prema Nezavisnoj
izbornoj instanci (ISIE), na izborima je sudjelovalo 42% birača,
što je za šest posto manje u odnosu na prvi krug predsjedničkih
izbora. Hedi Hedef, članica ISIE, već je sredinom jutra primijeti-
izborima se u Tunisu više pričalo u kafićima u aveniji Burguiba, la pad postotka glasova. “Stopa mladih koji su došli glasati prije
O glavnoj arteriji Tunisa, nego na glasačkim centrima, ali Tunižani 12.00 ne doseže 5%”, požalila se. “Razočarana sam što mladi ne
su još jednom uspjeli u konsolidaciji mlade demokratije rođene u sudjeluju u političkom procesu. Oni bi trebali biti svjesni važnosti
koju glasanje ima.”
jeku revolucije koja je 2011. godine izbila nakon 23 godine dikta-
ture Ben Alija. Međutim, iako su izbori prošli u redu, teško je bilo Mlade se najviše iščekivalo na izborima, ali njih ipak nije bilo ono-
liko koliko ih se očekivalo. Ferhat, 27-godišnji tehničar za marke-
pronaći entuzijazam među biračima. Oni su vrlo ponosni na sve
što su postigli u ovih osam godina, ali istodobno vrlo kritični pre- ting, objasnio je razlog nezadovoljstva. “Mladi ljudi ne osjećaju da
imaju predispoziciju za ove izbore. Radije se mobiliziramo za po-
ma svojim političarima i nimalo zadovoljni ekonomskom situacijom.
U ulici Marseille, u centru glavnog grada, Henda Hashry zabrinuta bjedu Kaisa Saieda na predsjedničkim izborima”, kaže on u vezi
sa starim profesorom prava koji je pobijedio u prvom krugu i suočit
je zbog pogoršanja kvalitete javnih usluga nakon što je dala svoj
glas. “Nadam se da moj glas pomaže stvoriti bolju budućnost. U će se s tajkunom Nabilom Karuijem (u zatvoru zbog pranja novca
i porezne prijevare) u bitki za palaču Kartagena.
zemlji je potrebna radikalna promjena”, kaže ova učiteljica, koja je
došla glasati u istoj školi u kojoj predaje. Mladi su mahom glasali za Saiedija, koji najavljuje promjenu siste-
ma. I bez kampanje je on dobio 15% glasova iako iza njega
ne stoje političke stranke. Mladi žele učestvovati u kreira-
nju slike autsajdera pobjednika. “Mladi se osjećaju isklju-
čenima iz sistema i otamo ih gura generacija koja ne želi
izaći iz vlasti”, kaže Ferhat. “Sada živimo gore nego prije
osam godina. Životni standard ne raste. Kupujemo rablje-
nu odjeću, stvari koje Evropljani bacaju, a one su sada tri
puta skuplje. Imam posao, ali imam i prijatelje koji su ma-
gistri, a ne rade.”
Prosječna dob u Tunisu je 31 godina. Mladi između 15 i
29 godina predstavljaju 29% ukupnog stanovništva i 43%
radno sposobnog stanovništva, prema procjenama Svjet-
ske banke. Nezaposlenost snažno pogađa one u dobnom
rasponu do 24 godine: njih 30,7% nema posla.

STAV 10/10/2019 33