Page 26 - STAV broj 227

POLITIKA

2018. godine, gotovo raspala, dok proces
segmentiranja i slabljenja SDP-a odavno
traje i, nažalost, nastavlja se.
Od oktobra 2017. godine, u svojim lič-
nim obračunima protiv lidera SDA Bakira
Izetbegovića i drugih, član rukovodstva
Šepićevog NB-a Sadik Ahmetović unosio
je razdor u Klubu Domovina, što je više
koristilo velikosrpskoj politici, koja djelu-
je s ciljem da politička moć stranaka koje
se zalažu za jačanje države BiH bude što
slabija, a da ojačaju stranke koje djeluju
protiv države BiH. Pri tome, kao dugo-
godišnji funkcioner SDA, Ahmetović je
znao da se takvi ciljevi mogu postići samo
ako bitno oslabi politička pozicija SDA na
čelu s Izetbegovićem. U općoj kampanji
koja se u Klubu Domovina vodila pro-
tiv SDA smijenjen je predsjednik Kluba
Mihnet Okić iz SDA, a na njegovo mje-
sto izabran je Admir Čavka iz SBB-a. To
je bio početak raspada Kluba Domovina.
Takvo djelovanje Sadika Ahmetovića za
njega je u konačnici značilo samounište-
nje u političkom smislu.

SRPSKI LIDERI NA IZBORIMA
DOBIVAJU PODRŠKU DIJELA
BOŠNJAČKIH POVRATNIKA
Srpske političke stranke pred izbore
djeluju u sredinama bošnjačkih povrat-
nika. Uglavnom, Bošnjaci povratnici u sukobima među bošnjačkim političkim u tom ambijentu nema potrebne politič-
RS glasaju za opozicijske stranke, ali strankama i liderima. ke zrelosti pa izostaje adekvatan odgovor
dio bošnjačkih glasova dobija i vlada- Bošnjački lideri pozivali su bh. dijas- na ujedinjenu antibosanskohercegovačku
jući SNSD na čelu s ekstremistom Do- poru da se odazove glasanju za opće izbore destrukciju koju zajednički predvode Čo-
dikom. Tako, naprimjer, u bošnjačkom u BiH 2018. godine i da tako doprinese vić i Dodik.
povratničkom mjestu Sućeska, na izbo- stabilizaciji političkih prilika, te da oja- U kontekstu takvog stanja, pred svake
rima 2018. godine, kao kandidat za čla- čaju političku moć Bošnjaka u instituci- izbore, bilo lokalne, bilo opće, aktuelno je
na Predsjedništva ekstremista Dodik jama entiteta RS-a. Odaziv dijaspore bio pitanje da li bošnjačka opozicija u RS-u
dobio je 52 glasa, a njegov konkurent, je nešto veći nego ranijih izbora, ali ne- treba da bude u savezu sa srpskom opo-
nešto liberalniji Mladen Ivanić dobio dostatan za bilo kakvu bitniju promjenu zicijom ili sa srpskim vladajućim stran-
je 125 glasova, od ukupno 188 važećih paradigme. kama na čelu s ekstremistom Dodikom.
glasačkih listića. Takvi rezultati u selu Sukobi unutar bošnjačke opozicije u Bošnjačka opozicija u RS-u uglavnom po-
Sućeska, gdje 100% žive Bošnjaci, zaslu- RS-u slabe njenu političku moć u zaštiti država srpsku opoziciju s ciljem da ona
žuju pažnju, imajući u vidu da je Dodik Bošnjaka od srpske hegemonije. Zato se dođe na vlast umjesto vladajuće SNSD-
u predizbornoj kampanji zastupao poli- postavlja pitanje: Zašto u RS-u ne mogu ove koalicije na čelu s Dodikom.
tičke stavove koji su bili osnova za oru- zajednički djelovati na pitanjima zaštite Dakle, političke stranke koje čine
žanu agresiju na RBiH i za genocid nad države BiH sve bošnjačke stranke koje su opoziciju vlastima u RS-u nisu grupirane
Bošnjacima od 1992. do 1995, koji se do- u opoziciji naspram srpske hegemonistič- po liniji demokratskih vrijednosti zaštite
godio i u selu Sućeska, gdje je ubijeno ke vlasti u tom entitetu, iako svaka od tih ljudskih prava i sloboda, već su grupirane,
blizu 1.000 Bošnjaka. Očito je da srpske stranaka pred glasačima sebe identificira s jedne strane, u vrlo jak hrvatskosrpski
političke stranke taktiku svojih uspjeha s vrijednostima domovine, države BiH? S savez za jačanje srpske hegemonije, a na
na izborima u bošnjačkim sredinama obzirom na loše odnose unutar bošnjačke drugoj strani slab savez u borbi za prestiž
zasnivaju na unutarnjim slabostima i političke i liderske strukture, proizlazi da na uskim stranačkim i ličnim liderskim
interesima bošnjačkih stranaka, u čemu
Sadik Ahmetović unosio je razdor u Klubu Domovina, što je više se relativizira zrelost SDA i njenog lide-
koristilo velikosrpskoj politici, koja djeluje s ciljem da politička ra Izetbegovića. Problem je što se izvan
političke logike i demokratskih potreba
moć stranaka koje se zalažu za jačanje države BiH bude što ta vrijednost sadržana u zrelosti SDA i
slabija, a da ojačaju stranke koje djeluju protiv države BiH. Pri Izetbegovića uzima kao meta propagan-
de, jednako od stranaka u hrvatsko-srp-
tome, kao dugogodišnji funkcioner SDA, Ahmetović je znao da skom savezu protiv BiH i od stranaka
se takvi ciljevi mogu postići samo ako bitno oslabi politička bošnjačke ljevice. U tome su motivi hr-
pozicija SDA na čelu s Izetbegovićem vatsko-srpskog saveza jasni pa i transpa-
rentni, ali motivi djelovanja u tom pravcu

26 11/7/2019 STAV