Page 29 - STAV broj 170
P. 29
a ponašaju se jednako klijentelistički, što u vlasti. Zato može procijeniti je li kan- Predsjednica države nije se
su bili argumenti za ograničenje mandata didat, posebno ako je dotad javnosti bio miješala u proces prikupljanja
manjincima. nepoznat, pogodan za funkciju, pa ga u potpisa, ali je podržala
proporcionalnom sistemu izbora i smje- inicijativu, a Most, koji je kao
Prva je inicijativa problematična sa šta na višu poziciju na listi. Manje se klerikalna stranka imao slične
stajališta autonomnosti političke stran- stranke doista “švercaju” jer same ne bi stavove, hvali se da je to
ke da sama određuje poredak kandidata mogle prijeći izborni prag od 5%, tako njegova inicijativa. Grabar-
i preuzima rizik za te odluke, ali je na- da se u predizbornim koalicijama njiho- -Kitarović započela je od
rodu zanimljiva jer bira “svoje” zastu- vi lideri nalaze na visoko pozicioniranim HDZ-a nezavisnu kampanju, a
pnike, doduše samo tri, što može biti i mjestima na listama kako bi bili izabra- počela se približavati Mostu i
problematično jer ih bira po nekim, a ne ni u Sabor sa što većom vjerovatnoćom. podrškom njegovom političkom
većem broju kriterija, katkad i banalnim. Međutim, povećanje broja preferencij- projektu “Pokret ostanka”, u
U višestranačkoj demokratiji stranka je skih kandidata nije jedino rješenje, a za- pokušaju da se poentira protiv
nosilac političkog, ekonomskog, socijal- sigurno nije optimalno. Jedno od rješe- HDZ-a i SDP-a zbog masovnog
nog i drugih programa koje kani provo- nja jeste i snižavanje izbornog praga, što odlaska ljudi iz zemlje
diti bude li izabrana da vodi ili sudjeluje se traži inicijativom. Drugo je rješenje
promjena izbornog sistema, iz čisto pro- Ustavom. Ovdje je važno napomenuti da
porcionalnog u mješoviti, gdje bi dio za- bi argument o maloj izlaznosti birača na
stupnika mogao biti izabran direktno iz manjinske liste imao smisla kada bi se ma-
konstituente, što bi zahtijevalo značajne njinci nalazili na izbornim listama strana-
promjene zakona o izborima i izbornim ka, a to u pravilu nije slučaj, pa je potrebno
jedinicama, što se ovom inicijativom ne insistirati na pozitivnoj diskriminaciji i u
traži, a i ne pogoduje manjim strankama izbornom sistemu. Tu postoji i problem
ili listama, kakve su i one koje prijavlju- nepriznavanja dvojnog prava glasa za ma-
ju organizatori ovih inicijativa, samo pod njinske kandidate i liste na “redovnim” iz-
drugim nazivima. Oni loše prolaze i u bornim jedinicama, čime bi se građanima
proporcionalnim sistemom provedenim iz manjinskih naroda dala mogućnost da
izborima, isto se “švercajući” uz HDZ, biraju svog predstavnika, ali i glasaju za
pa im ovakva promjena nije u interesu političku opciju kojoj su skloni. Ta inicija-
i nisu je predložili, iako se služe argu- tiva nikada nije prihvaćena, a umnogome
mentom o neposrednosti biranja. Što se bi riješila ove dileme. Naime, inicijativa
tiče smanjenja broja zastupnika, posebno argumentira da manjinski kandidati na
manjina, riječ je o populizmu koji se poziva posebnoj izbornoj jedinici dobivaju vrlo
na uštede, koje su za budžet nezamjetne, malen broj glasova (ovdje treba reći – ne
ali “prolaze” kod naroda, zasićenog afe- svi) jer većina pripadnika njihovih naci-
rama s trošenjem javnog novca. onalnih manjina glasa za stranačke liste.
Za ovo nema nikakvog dokaza, a uslijed
NEUSTAVNO PITANJE O REDUKCIJI izostanka dvojnog prava glasa kao mjere
PRAVA MANJINSKIH ZASTUPNIKA pozitivne diskriminacije, te inače slabog
odziva na izbore, logičnije je zaključiti
Druga je inicijativa sporna iz dvaju as- kako oni u malom broju izlaze na izbo-
pekata. Činjenica je da su i manjinski za- re. Predstavnika manjina nema u Vladi,
stupnici još od Sanadera presuđivali oko diplomatiji, vojsci, na vodećim funkcija-
formiranja parlamentarne većine, samo ma u javnim poduzećima. Zato bi, prođe
kod HDZ-om vođenih vlada, ali nisu li referendum, ovo bio još jedan udar na
samo oni, već i prebjezi iz drugih strana- manjinsku integraciju, posebno ako bi im
ka, zastupnici dijaspore, manje stranke u se uskratilo odlučivanje o budžetu i vladi.
postizbornim koalicijama. Nadalje, sma- Ovdje je riječ o dvostrukim kriterijima, uz
njuju se dosegnuti nivoi prava manjina, što pitanje kako oni koji ne žive u Republici
nije u skladu s evropskom praksom niti s Hrvatskoj mogu odlučivati o najvažnijim
stvarima kakvi su budžet i Vlada, dok oni
koji žive u njoj a nisu Hrvati ne mogu.
Konačno, ovo predstavlja ograničava-
nje mandata saborskog zastupnika, pa je
ustavno upitno i svakako bi se dogodila
situacija bez presedana u praksi višestra-
načke parlamentarne demokratije. Zato je
opravdano kazati da je riječ o retrogradnoj
inicijativi kada je položaj manjina u pitanju,
a opasno je na referendumima raspravljati
STAV 7/6/2018 29
