Page 30 - STAV broj 170

politika
Predstavnika manjina nema u Vladi,
diplomatiji, vojsci, na vodećim funkcijama
u javnim poduzećima. Zato bi, prođe li
referendum, ovo bio još jedan udar na
manjinsku integraciju, posebno ako bi im se
uskratilo odlučivanje o budžetu i Vladi
o ljudskim pravima, iako, nažalost, u evropskim zemljama nije
isključeno. Treba se sjetiti referenduma u Švicarskoj o zabrani
gradnje munara koji je prošao. Kako je rečeno, ustavno je i sa sta- bila prihvatljiva kada bi se neki njezini dijelovi istakli kao za-
jališta aqui communitairea, evropske pravne tekovine, smanjivati
dosegnuta prava. Kada je Hrvatska u pitanju, važno je naglasiti
da se smanjuje i simbolično predstavljanje manjina u državi u
kojoj manjine nisu stvarno integrirane. To bi imalo smisla kada
bi manjinski kadrovi bili saborski zastupnici, ministri, predsjed-
nici saborskih odbora, potpredsjednici ili predsjednici Sabora i
Vlade, državni tajnici, ambasadori, generali, dekani i rektori.
Onda simbolično predstavljanje koje je psihološki potrebno ko-
motnoj etničkoj većini koja ionako sve državljane Hrvatske zove
Hrvatima (po čemu se ta komocija i neprepoznavanje manjina i
vidi), ne bi bilo potrebno. Dok nema integracije, itekako je po-
trebno. Čak ni liberalne političke stranke nemaju manjinske
kandidate na listama, ili ih imaju tek u tragovima. Ne treba za-
boraviti i da je ovo zastupanje nacionalnih manjina, koliko god
simbolično bilo u smislu integracije, bolje rečeno reintegracije u
društvo, posljedica činjenice da se u Jugoslaviji kao socijalistič-
koj državi, barem načelno, štitilo kolektivna prava nacionalnih
30 7/6/2018 STAV
zajednica, konstitutivnih naroda i “narodnosti”, pa takav insti-
tut ne postoji u tzv. razvijenim država EU, dok postoji, recimo,
u Rumuniji i Bugarskoj.
No, s obzirom na neke razumske zahtjeve u prvoj inicijativi,
pitanju promjene člana 72. Ustava, kao što su elektronsko i do-
pisno glasanje, smanjenje izbornog cenzusa i smanjenje cenzusa
za napredovanje preferencijskog kandidata, racionalne izmjene
izbornih jedinica, zaključno bi se moglo reći da bi inicijativa
htjev, neki preformulirali, a neki odbacili.
STAVOVI POLITIKE
Nakon formiranja referendumskog pitanja i obavljenog
prikupljanja potpisa slijedi provjera njihove vjerodostojnosti.
Sabor ili Vlada mogu i trebaju zahtijevati ocjenu ustavnosti te
prije raspisivanja referenduma sačekati pravorijek Ustavnog
suda. Ustavni sud ima priliku donijeti upravo takvu odluku,
odbaciti neke prijedloge kao neustavne. Jer, ako Ustavni sud
ne nađe primjedbe na integralni tekst referendumskih pitanja,
Hrvatska počinje voziti unatrag. Moglo bi se reći da se radi o
nastavku konzervativne revolucije koja teče.
Premijer Andrej Plenković referendumska pitanja ocijenio
je kompletno promašenim i neodgovornim te dodao kako tre-
ba vidjeti jesu li potpisi prikupljeni na adekvatan način i jesu li
u skladu s Ustavom. Poručio je da je od samog početka duboko
uvjeren da svako diranje u prava manjina, s obzirom na steče-
na prava, nije u skladu s Ustavom i da ne vidi kako bi se o tome
uopće moglo odlučivati referendumom, što je, nešto ranije, na-
glasio i ministar uprave Lovro Kuščević. “Smanjivati prava za-
stupnika na takav način je nešto što je meni osobno, kao pred-
sjedniku HDZ-a i predsjedniku Vlade, apsolutno neprihvatljivo.
To javnost mora znati. To govorim danas jer nisam htio utjecati
na proces dok se skupljaju potpisi”, izjavio je Plenković. Sma-
njivanje prava manjina nazvao je golemim korakom unatrag za
dosegnutu razinu u hrvaćanskoj demokratiji. Predsjednica drža-
ve, načelno, prema preporukama Venecijanske komisije, nije se
miješala u proces, ali je podržala inicijativu, a Most, koji je kao
klerikalna stranka imao slične stavove, hvali se da je to njegova
inicijativa. Grabar-Kitarović je započela od HDZ-a nezavisnu
kampanju, a počela se približavati Mostu i podrškom njegovom
političkom projektu “Pokret ostanka”, u pokušaju da se poenti-
ra protiv HDZ-a i SDP-a zbog masovnog odlaska ljudi iz zemlje.
Također, sve je primjetnija tenzija na liniji Vlada (premijer) –
predsjednica. Ona pokušava naći svoju političku platformu na
temi demografije, odnedavno i jačanja, umjesto ukidanja župa-
nija i velikog broja gradova i općina (gdje leže stvarne uštede),
pa sve češće proziva Vladu za nečinjenje, ali sama ne daje nika-
kva rješenja, osim uopćenih, napamet naučenih fraza. Pokušala
je i sazvati tematsku sjednicu Vlade, na što ima pravo, ali ju je
Plenković ignorirao. Nije posve jasno koji je njezin stvaran stav
u vezi s ovim referendumskim inicijativama. Je li riječ o taktici,
odnosno traženju političkih saveznika i podrške naroda za pred-
sjedničke izbore 2020. godine, ili ideološkoj bliskosti s desnim
NGO sektorom i strankama?! n