Page 28 - STAV broj 381

EKONOMIJA

promijenili, jer domaćinstvo svakih 10-15 maraka i mnogi to ne mogu sebi priušti-
godina mijenja ili ulaže u sistem grijanja, ti”, kaže Husika.
dakle ako uloži jednom u kotao ili peć ili Prema njegovim riječima, druga je
toplotnu pumpu, takvi sistemi traju naj- opcija elektrootporno grijanje – električ-
manje 10-15 godina i ne možemo mi preko ne grijalice i radijatori, ali da se koriste u
ljeta nešto drastično promijeniti. Treba da periodu nižih tarifa za domaćinstva. Već
pravimo pritisak da vlast radi svoj posao tu imamo energiju koja je znatno jeftinija
kao što je urađeno za izvoz peleta, briketa od energije u prirodnom gasu ako uzme-
i ogrjevnog drveta. Vidjet ćemo kakvi će mo koliko košta kWh po nižoj tarifi. To
biti rezultati, malo se zakasnilo, vlast je nije dobro, to je tržišna nelogičnost, ali
radila reaktivno, a trebalo je prevenirati s jedne strane imamo reguliranu cijenu
da ne dođemo u tu situaciju. Ali šta je, električne energije, s druge cijenu gasa
tu je. Zima dolazi tako da je na domaćin- koja se formira na tržištu i zbog toga je ta
stvima da razmišljaju kako je preživjeti”, nelogičnost isplivala na površinu.
kaže Husika. “U ovoj krizi najkorisnije je da tokom
Prema njegovim riječima, trenutno ljeta oni koji su zaduženi za energetiku u
je alternativa električna energija čija se Bosni i Hercegovini – pošto nemamo pri-
cijena, iz nekih socijalnih razloga i pred- rodni gas, a ni skladišta za prirodni gas,
stojećih izbora, za domaćinstva neće mi- ali imamo pelet i ugalj, koji treba usmje-
jenjati. Dugoročno gledano, i cijena struje ravati u termoelektrane – vode računa
će rasti, slika koju sad imamo u pogledu da oktobar dočekamo s punim depoima
cijena za dvije-tri godine bit će znatno uglja za termoelektrane. Isto tako, pelet
drugačija. bi trebao biti što dostupniji običnim gra-
đanima, pa, ako treba, i subvencionirati
FLUKTUACIJA CIJENA ga, ne dugoročno, ali za ovu zimu. Mnogi
“Ono što je kod nas karakteristika je- su nabavili pelet, a onda su ostavljeni na će kupiti pelet, drva ili ugalj. “O zagađe-
ste da domaćinstva kratkoročno primaju milost i nemilost izvoznicima koji vani nosti zraka ove zime neće niko ni priča-
signale s tržišta koji su posljedica nekih mogu postići znatno više cijene i sad su ti, a mislim ni da niko od lokalnih vlasti
loših odluka vlasti pa imamo situaciju se naši sugrađani odjednom našli u ralja- koji se brinu za kvalitet zraka ne bi smio
da vam je odjednom pelet jeftiniji nego ma tržišta Evropske unije, što ne možemo imati obraza da stanovništvu govori o
električna energija, gas sad skup – sad jef- izdržati”, objašnjava Husika. tome da koristi neko gorivo koje manje
tin. Velike su tu fluktuacije cijena, a ne Teško je, dodaje on, biti pametan i zagađuje. Ove zime nismo u poziciji da
bi trebale biti tako, trebali bismo imati kazati evo, ovo je rješenje, ali onaj ko ima biramo energent. Birajući između grija-
konzistentnu politiku spram energenata novca da investira – a svakako vrijednost nja i zdravlja, čišćeg zraka, jasno je šta je
za grijanje kako bi domaćinstva mogla novca opada zbog inflacije iz dana u dan izbor”, objašnjava Husika.
donositi prave odluke. Ovako, u nared- – najbolje je da investira u toplotne pum- U ovakvim krizama obično se potegne
nih nekoliko mjeseci za domaćinstva je pe. Investicija će mu se vratiti za pet do priča o toplovodima iz termoelektrana i
najbolja opcija grijanje pomoću toplotnih sedam godina i neće više trgati živce kad korištenje toplote za zagrijavanje. Husi-
pumpi, naravno, gdje to sistem dozvoljava, ka je mišljenja da je vrijeme takvih in-
imaju za to neki preduslovi – da sistem frastrukturnih projekata naslonjenih na
grijanja bude neki noviji u kombinaciji s termoelektrane prošlo. Naime, do 2050.
podnim grijanjem i da imate odgovarajući godine prestat će se koristiti ugalj za pro-
priključak na elektroenergetsku mrežu. izvodnju električne energije, tako da se
Ako to imate, u nekom periodu će vam infrastruktura, koja bi bila izgrađena, ne
se sigurno isplatiti investicija u toplotnu bi mogla u tako kratkom periodu amor-
pumpu koja nije mala, ali jednom kad tizirati. S tim se već zakasnilo. Kada ih
investirate, onda električnu energiju ne nismo izgradili do sada, ne treba ni sada.
morate nabavljati na nekom zategnutom Ali to ne znači da lokalne sredine ne tre-
tržištu; naravno, nabavljamo je, ali znatno baju razvijati sisteme daljinskog grijanja
jednostavnije nego druge energente i pla- Azrudin pri čemu ti sistemi trebaju biti sasvim
ćamo je nakon što je potrošimo, dok Husika inovativni.
ostale energente plaćamo unapri-
jed, još čekamo u redu od aprila, TOPLOTNE PUMPE I SOLARNI
maja da bismo dobili kad nam SISTEMI
treba u oktobru ili novembru. “Budućnost na nivou daljinskih
Ta vremenska dimenzija plaća- grijanja su velike toplotne pumpe
nja i korištenja dodatna je po- koje će koristiti prečišćenu kana-
godnost za električnu energiju. lizacionu vodu kao izvore toplo-
Nije dobro da mi koristimo te u kombinaciji s potrošnjom
električnu energiju pomo- električne energije za pogon
ću radijatora i grijalica, ali toplotnih pumpi, te sistemi na
s toplotnim pumpama to biomasu, ali nipošto na pelet,
je mnogo efikasnije. Ipak, jer veliki sistemi moraju kori-
jedno domaćinstvo tre- stiti drvnu sječku, to je puno
ba uložiti 10-15 hiljada niži kvalitet, jeftinije gorivo

28 24/6/2022 STAV