Page 29 - STAV broj 381

nešto uraditi, onda ima rješenja”, govo-
ri profesor Husika.
Općenito, stječe se dojam da se svijet
okreće električnoj energiji kao energentu
budućnosti. Ne može se za rat reći da
je donio nešto dobro, ali rat u Ukrajini
ubrzat će dekarbonizaciju i prelazak s
fosilnih goriva na obnovljive izvore ener-
gije. Ka elektrifikaciji se ide sve više jer
tehnologije za proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora postaje sve
dostupnija kroz koncepte kao što je, re-
cimo, “prosumer”, gdje će svako doma-
ćinstvo moći sebi proizvoditi energiju.
Ne mogu proizvoditi dizel i benzin, ali
električnu energiju mogu pomoću sunca
i solarnih elektrana na krovovima svo-
jih kuća, te će tu energiju i trošiti. Pre-
ko vikenda se može napuniti električ-
ni automobil, zagrijati voda za sve ono
za šta nam treba tokom sedmice. Ove
tri potrebe, kao što su potreba za mo-
bilnošću, grijanjem i hlađenjem i elek-
tričnom energijom, ubrzo će se spojiti
u jedan sistem. Republika srpska je već
Općenito, stječe se dojam da se svijet okreće električnoj usvojila zakonsko rješenje koje to omo-
gućava, a u Federaciji BiH usvajanje je
energiji kao energentu budućnosti. Ne može se za rat u proceduri.
Zbog povećanih potreba za električ-
reći da je donio nešto dobro, ali rat u Ukrajini ubrzat će nom energijom, kako se povećava broj
dekarbonizaciju i prelazak s fosilnih goriva na obnovljive onih koji za alternativu plinu biraju stru-
izvore energije. Ka elektrifikaciji se ide sve više jer ju, moguće su i nestašice, barem tako na-
javljuju strani mediji.
tehnologije za proizvodnju električne energije iz obnovljivih “Zato sam napomenuo važnost rudni-
izvora postaje sve dostupnija kroz koncepte kao što je, ka preko ljeta. Iako nas uskoro čeka mak-
simalna potrošnja energije zbog potreba
recimo, “prosumer”, gdje će svako domaćinstvo moći sebi za hlađenjem, ipak je tokom ljeta manja
proizvoditi energiju. Ne mogu proizvoditi dizel i benzin, ali potrošnja. Taj period moramo iskoristiti
da rudnici maksimalno rade da osigura-
električnu energiju mogu pomoću sunca i solarnih elektrana ju ugalj za struju, barem tu smo suvereni,
na krovovima svojih kuća, te će tu energiju i trošiti. imamo svoj izvor i tu s našim elektroe-
nergetskim sistemom, ako budemo imali
dovoljno zaliha, nećemo imati problem s
– okorak, kora – drvni otpad, ali kada ga energijska efikasnost, ono što zovemo nestašicom i poskupljenjima. Ipak, troš-
pretvorimo u energent, nije više otpad ‘utopljavanje’, moramo masovno pro- kovi rudnika rastu zbog cijena goriva,
i neće nam niko praviti tržišni problem voditi povećanje energijske efikasnosti tako da je razumno očekivati izvjesno
zbog korištenja tog energenta. Narav- kuća i zgrada kolektivnog stanovanja, to poskupljenje, ali ne toliko drastično kao
no, imamo još i korištenje geotermalne je sigurna investicija. Ako smo energijski u svijetu”, kaže Husika.
energije ondje gdje je ona dostupna, na- efikasni, možemo se grijati na šta god. Sad vidimo koliko je važno imati svoj
primjer Ilidža i Fojnica. U sisteme s to- To da kuće stoje po trideset godina bez resurs, počevši od uglja, biomase, ogrjev-
plotnim pumpama mogu se za podršku fasade treba zabraniti i podsticati ljude nog drveta do peleta. I mnogo jače evrop-
uključiti i solarni sistemi za proizvodnju da nemaju kvadrate koji im ne trebaju, ske ekonomije, poput njemačke i austrij-
toplote, koja će se koristiti u sistemima jer imamo vrlo rastrošne kuće bez fasada ske, vraćaju se uglju.
grijanja, naravno, ne u svim dijelovima i s viškom kvadrata, a onda ljudi upada- I mi moramo, smatra Husika, ići u
Bosne i Hercegovine jer, kada najviše tre- ju u energijsko siromaštvo jer ne mogu smjeru zaštite vlastitih interesa. Tre-
bamo grijanje, onda sunca najmanje ima. grijati takve objekte, ne mogu ni građa- balo je davno ograničiti izvoz peleta,
Ali za gradove poput Mostara toplotne ni mnogo bogatijih zemalja finansirati treba zamijeniti lož-ulje peletom gdje
pumpe koje mogu osigurati energiju za takve objekte kakve mi imamo. Ali to god je to moguće, a u većini slučajeva
grijanje i hlađenje, raspoređene po gra- je proces koji će, ako sad počnemo pre- s vrlo malom investicijom to se može
du sa solarnim sistemima, pravi su iz- dano raditi na tome, imati efekte za pet, učiniti. Decenijama nas neko magarči,
bor. Značajan su izvor toplote industri- deset godina. Za ovo ljeto ne možemo izvozimo pelet po dvostruko nižoj cijeni
je, mnoge imaju otpadnu toplotu, čije je mnogo toga uraditi, moramo racional- nego što uvozimo lož-ulje. Pelet je naš
korištenje mnogo povoljnije i može se no razmišljati, odreći se nekih drugih obnovljivi resurs, trebamo se okrenu-
koristiti za daljinsko grijanje. Ali mje- stvari kako bismo nadomjestili skuplje ti onome što je naše, a ne ono što nam
ra broj jedan u svakoj kombinaciji jeste grijanje, ali dugoročno ako vlasti hoće drugi nude. n

STAV 24/6/2022 29