Page 7 - STAV broj 381

PRIJE NAM JE FALILO

RADNIH MJESTA, SADA

NAM FALI RADNIKA

lasnik jedne sarajevske pekare priča kako mjesecima traži
Vda zaposli pekara. Niko se ne javlja. Plata je za naše uv-
jete pristojna. Ni građevinske firme nemaju dovoljno radnika.
Prije samo nekoliko godina falilo nam je radnih mjesta, sada
nam fali radnika. O nedostatku radnika saznajemo na terenu,
među privrednicima. Ali kada uporedimo ono što oni govo-
re i zvanične statističke podatke, shvatamo da smo došli u
paradoksalnu situaciju. Imamo 365.000 nezaposlenih, a fali
nam radnika svih profila. Dakle, imamo na hiljade ljudi koji ne Teroristi PKK-a prokopali tunel između iračkog Sinjara i sirijske regije Haseke
žele raditi, ali im je potrebno zdravstveno osiguranje i kori- Teroristička organizacija PKK-a prokopala je tunel između četvrti Sinjar u iračkom
ste tu pogodnost preko Zavoda za zapošljavanje, ili rade na gradu Mosulu i sirijske provincije Haseke i tako osigurala prolaz oružja, vojnog
crno u Bosni i Hercegovini, ili su već odavno u inostranstvu. materijala i eksploziva, kao i terorista.
Zato ne čudi povećan interes poslodavaca za zapošljava-
njem stranih radnika.
Ali strani radnici su već tu, samo ih treba angažovati, uputiti LIČNOST
kako da dođu do posla. Naime, u Bosni i Hercegovini, u pri-
hvatnim centrima za migrante, trenutno je oko 2.000 osoba. oktor Mehmed Spaho, jedan od najznačajnijih bosan-
Njihovim uključivanjem u tržište rada mnogo bismo dobili i mi Dskohercegovačkih i bošnjačkih političara 20. stoljeća,
i oni. Neki od njih ne bi imali ništa protiv da ostanu u Bosni lider Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO) i prvi
i Hercegovini, ali potrebno je ubrzati proces dobijanja azila, Bošnjak u Vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS)
kao i pomoći im da se integriraju u društvo. pod nerazjašnjenim okolnostima umro je 29. juna 1939.
Izbjeglice koje u Bosni i Hercegovini traže sigurnost, azil i godine u hotelu “Srpski kralj” na Kalemegdanu u Beogradu.
zaštitu mogu postati dio bh. društva uz pomoć institucija, Pred kobni odlazak u Beograd, uoči svoje smrti, Mehmed Spaho je bio jako
ali i privatnog sektora i kompanija koje će otvoriti svoja vra- zabrinut zbog najavljene mogućnosti da “pregovori između Vladimira Ma-
ta i krenuti s njihovim zapošljavanjem. Pojedine kompanije čeka i Krune u Beogradu mogu rezultirati podjelom Bosne i Hercegovine”.
su već napravile taj korak i time podstakle integraciju ovih Riječ je o Sporazumu između Dragiše Cvetkovića, predsjednika Vlade Kraljevine
osoba u lokalne zajednice, rečeno je tokom obilježavanja Jugoslavije, i Mačeka u ulozi vođe političke koalicije Hrvatske seljačke stran-
Svjetskog dana izbjeglica u Sarajevu. ke i Seljačko-demokratske koalicije. Sporazum je tretiran kao hrvatsko-srpski
dogovor o sudbini BiH. Prije smrti Spaho u Sarajevu saziva sastanak boš-
Nevladine organizacije upravo provode projekt zapošljava- njačkih prvaka na kojem je govorio o pregovorima Cvetkovića i Mačeka, koji
nja 26 osoba izbjeglica. Jeste malo, ali je dobar početak. bi se, prema njegovim saznanjima, imali završiti podjelom Bosne. Nakon toga
Umjesto da uvozimo radnike iz Nepala ili neke slične zemlje, otišao je u Beograd i odsjeo u hotelu “Srpski kralj”. Mehmed Spaho je sahra-
potrebno je samo da damo priliku izbjeglicama. Oni su voljni njen u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.
raditi, a nama takvi trebaju./J. S./

DATUM Husein-kapetan Gradaščević je imao zasta- u Sarajevu je izabrana Narodna vlada i de fa-
cto je proglašena nezavisna Bosna. Po ulasku
vu pod kojom se borio za autonomiju Bosne;
postojale su i zastave tokom bosanskoher- austrougarskih trupa u Bosnu izbile su bune
osna i Hercegovina je, zbog složenih cegovačkog ustanka 1875. godine, kao i to- protiv austrougarskog okupatora. Zastava
Bhistorijskih i društveno-političkih kontek- kom otpora austrougarskoj okupaciji, a tokom koju su koristili pobunjenici iz 1878. godine
sta, relativno često mijenjala državna obiljež- burnog 20. stoljeća Bosna i Hercegovina čak bila je zelene boje sa žutim polumjesecom i
ja. Svoj grb i zastavu imala je tokom srednjeg je četiri puta mijenjala državna obilježja. Po zvijezdom petokrakom u sredini, a usvojena
vijeka kao banovina, a poslije i kao kraljevina. povlačenju Osmanlija iz Bosne i Hercegovine je 28. juna 1878. godine.

STAV 24/6/2022 7