Page 9 - STAV broj 381

prihvatu cjeline društvenih modela (Iran)
ili, pak, odbrane korumpiranih, slugan-
skih režima (Kuba) i većinu tih zemalja
odvojio od Zapada, ne nužno ih prepus-
tivši sovjetskom bloku.

DVA MODELA NOVOG PORETKA
Da, doista nije logično, čak i u uvje-
tima velike ekonomske krize koja više
nije ante portas, već je ušla na sva vrata,
očekivati da se društveni modeli koje
nudi Putinova Rusija ili Xijeva Kina
preferiraju u odnosu na model global-
no proširene evropske civilizacije, da se
individualna i kolektivne slobode, gra-
đanska prava te pravne sigurnosti tram-
pe za njihovu dramatičnu redukciju, da
se postojeći poredak pusti da odumre
kako bi se zamijenio putinovštinom. No,
isto tako nije za očekivati da će moralna
tranzicija Zapada koja se dobrano udalji-
la od vlastitih temelja naići na opće ra-
podrazumijevala znatno šire shvaćene i saveznika počeli stvarati sumnjičave zumijevanje samo radi ruske agresije na
ljudske slobode od onih kojima se težilo: nezadovoljnike, u prvoj, a neprijatelje u Ukrajinu, danas ili neku drugu zemlju
slobode kojima su se u pitanje dovodila posljednjoj fazi. U posljednjoj fazi već u sutra, posebno dok neki na sankcijama
neka druga prava, individualna i kolek- zagrljaju suprotnog bloka, iako je ideo- i psihološkom efektu tzv. očekivane in-
tivna, ne samo tzv. tradicijske, a zapravo loška matrica tog bloka bila antagonizi- flacije masno zarađuju, a svoje firme ne
trajne vrijednosti. Odnosno, nije više bilo rana uvjerenjima velike većine građana. povlače iz Rusije. Svim bi obožavatelji-
dovoljno uvesti parlamentarno višestra- Naime, najveću vrijednost koju je ma Putinove Rusije trebalo samo pože-
načje, ustavna prava na pravedan kazneni iznjedrila globalno proširena evropska ljeti nekoliko godina “građanstva” u toj
postupak i suđenje, strogo odvajanje tri- civilizacija, na institucionalnoj razini, zemlji, s mogućnošću makar i Facebook
ju grana vlasti po Montesquieu, osigurati individualne i kolektivne slobode s gra- prozivanja režima, kao što bi svim pro-
fer i poštene izbore i poštivati individu- đanskom odgovornošću koje su zaštiće- ponentima prihvatanja totaliteta druš-
alna građanska prava na slobodu vjere, ne pravnim poretkom, niko normalan u tvenog modela nekih zapadnih zemalja
uvjerenja, riječi i štampe. Uveden je, i to današnjim tranzicijskim, kao i tadašnjim trebalo poželjeti uživanje u istom.
uslovljavanjem pomoći i pridruživanja tradicijskim društvima nije odbijao. No, Stoga, želi li se suprotstaviti izazovu
u zapadne asocijacije, čitav set “novih” na razočarenje neprincipijelnošću i gnu- epohe, agresiji na suverenu, međunarodno
prava koja su u direktnoj suprotnosti s šanje uslovljavanjima prihvatanja svih priznatu članicu UN, potrebno je iznjedri-
moralnim vrijednostima tranzicijskih “liberalnih vrijednosti”, ergo totaliteta ti Deklaraciju o načelima, zajedničkim i
društava, ali i zapadnih, kao i s nekim društvenog modela, tadašnje kao i sadaš- trajnim, svima prihvatljivim principima
temeljnim, prirodnim pravima. To nije nje države počele su se udaljavati. Njiho- slobode i građanskih prava koje dijele ve-
naišlo na razumijevanje, već se te države vo približavanje drugom bloku donosilo ćina društava, odnosno država u svijetu,
počelo optuživati da su protudemokrat- je i redukciju sloboda. odreći se nametanja društvenih modela,
ske i da ne poštuju ljudska prava, dok se Prijetnja je sklonost nekih demo- ali ne pod egidom nemiješanja u unutar-
istovremeno s drugima koje nisu ušle u kratskih režima u Evropi i šire da pod nje poslove, već zajedničkog monitoringa
tranziciju i dalje veselo i naveliko trgo- egidom suprotstavljanja nekim eksten- poštivanja tih načela. Time bi se stvorio
valo. Time je otpor dodatno rastao i in- zivno shvaćenim slobodama koje ugro- čvrst savez i funkcionalan novi poredak
stitucionalizirao se u vlasti demokratskih žavaju druga prava te tradicijske i trajne čiji bi cilj bio očuvanje i unapređenje
zemalja, čak i onih s duljom tradicijom vrijednosti stabilnog društva, što sve više slobodnih društava, odgovornih poje-
višestranačkog parlamentarizma. karakterizira zapadne demokratije, a što dinaca. Pravi savez koji bi odgovorio na
drugi smatraju slabošću, uvode restrik- izazove ruske i bilo koje druge agresije i
(NE)SAVEZNICI cije slobode medija, govora, političkog redukcije temeljnih prava i sloboda, od-
Uglavnom banditski provedena priva- djelovanja, a jačaju nacionalistički, čak nosno spriječio stvaranje novog poretka
tizacija, odnosno drska relokacija resursa i šovinistički diskurs. Takvi pokazuju kojim bi upravljali diktatori, u kojem je
i nametanje “novih” vrijednosti kao libe- razumijevanje za ruske interese, a svoje apstraktan državni interes važniji od gra-
ralnih, iako takve niti na Zapadu nisu bile zemlje pretvaraju u sve manje demokrat- đanskog prava. Naravno, uz bazni uvjet
aktualne u vrijeme neslobode na Istoku, ske, a veze režima s Rusijom sve se manje dalekosežne moralne dosljednosti, a ne
posljednjih je desetljeća stvorila otpor, ne kriju. Rusija je u pripremi svog agresiv- samo slijepog, kratkoročnog slijeđenja
demokratiji i ekonomiji poduzetništva već nog ponašanja iskoristila nezadovoljstvo individualnih interesa.
nametanju društvenih modela i obrazaca moralnom tranzicijom zapadnih zemalja Dođe li do promjene u Kremlju, iz-
prihvatljivog ponašanja za koja se smatra koje su ju nametale ostalima. Baš kako je mjene kulturne paradigme ovakve Ru-
da ugrožavaju temelje društva, moralne, i Sovjetski Savez kao stvarna ruska im- sije, u takav bi Savez principijelnih i
kulturne, ekonomske i civilizacijske. perija iskoristio nezadovoljstvo mahom ona bila itekako dobrodošla, kao i sva-
Time su, baš kako je upozoravao Miche- muslimanskih zemalja nekim politika- ka druga država koja bi dijelila temeljne
ner svoje kratkovidne šefove, od prijatelja ma (Izrael) i tvrdoglavom insistiranju na vrijednosti. n

STAV 24/6/2022 9