Page 70 - STAV broj 172

kultura

i njihova ostvarenja, a koji su imali vrlo Irfan Horozović obzirom na to da su najprije bosanskoher-
važnu ulogu u povijesnorazvojnim proce- cegovačka, a potom bosanskomuslimanska,
sima bošnjačke književnosti, s jedne stra- prava, o čemu BZK ‘Preporod’ inače po- tj. danas bošnjačka književnost, priznate
ne, dok s druge strane obuhvata i autore sebno vodi računa. Prema tome, Husein relativno kasno – tek počev od sedamde-
koji su šire poznati, a koji se na ovaj način Tahmiščić i Izet Sarajlić u XII kolo edicije setih godina 20. stoljeća pa nadalje, bosni-
jasno i precizno svrstavaju u naročiti po- uvršteni su uz saglasnost nasljednika au- stika je relativno mlada i još nedovoljno
vijesnorazvojni slijed bošnjačkog književ- torskih prava, a Ferida Duraković i Selim razvijena književno-naučna disciplina. O
nog stvaranja. To je posebno važno za one Arnaut na osnovu lične saglasnosti, što je tome svjedoči i činjenica da mi, zapravo,
autore koji su, stjecajem različitih društve- ovdje književno-historijski važno jer su se još nemamo napisanu ni historiju bosan-
no-historijskih okolnosti, otuđeni iz kon- na taj način eksplicitno odredili i kao au- skohercegovačke, ni historiju bošnjačke
teksta bošnjačke književnosti, a koji se na tori bošnjačke književnosti”, kaže Kodrić. književnosti kao takve, a što jeste jedan
ovaj način vraćaju u književno-povijesni od temeljnih zadataka bosnistike, kao i
okvir u koji po prirodi stvari pripadaju. EDICIJA OD ZNAČAJA svojevrstan ‘ispit zrelosti’ koji bi bosnisti-
Ovakvo što slučaj je i s našim piscima u di- ZA KULTURALNU BOSNISTIKU ka napokon morala položiti. U tom smi-
jaspori i tzv. domovinskim zemljama, koji, slu, naša književnost još nije dokraja ni
upravo zahvaljujući ovoj ediciji, dobivaju Kodrić smatra da je edicija Bošnjačka
mogućnost da budu priznati i prepoznati književnost u 100 knjiga posebno značaj-
i kao bošnjački pisci, ne sporeći njihovu na u kontekstu kulturalne bosnistike: “S
ulogu i mjesto u drugim književnim kon-
tekstima”, pojašnjava Kodrić.

Kao i u svim drugim edicijama ove
vrste, objašnjava Kodrić, dva su osnovna
kriterija za uvrštavanje autora i njihovih
djela u ediciju: književno-estetski i knji-
ževno-historijski kriterij, tj. s jedne strane
književno-umjetnička vrijednost piščeva
djela, a s druge važnost djela nekog pisca u
povijesnorazvojnim procesima i pojavama
bošnjačke književnosti. “Naravno, edici-
ja nastoji otvoriti prostor i za savremene
autore, tj. autore čiji su opusi još u nasta-
janju, što tim piscima nesumnjivo pred-
stavlja važan i lični kompliment. Kad je
riječ o autorima koji su živi, nužan je nji-
hov pristanak za uvrštavanje njihova djela
u ediciju, a kad je riječ o umrlima, tad je
potrebna saglasnost nasljednika autorskih

U XII kolu edicije publicirani Kikić, Sušić i Isaković

U XII kolu, čija će promocija biti održana u Sarajevu u
skorijem periodu, široj javnosti bit će predstavljeno se-
dam autora u pet knjiga: Hasan Kikić: Provincija u po-
zadini (33), priredio Safet Tipura; Derviš Sušić: Pobune
(58), priredili Sanjin Kodrić i Edin Mulać; Izet Sarajlić:
Nekrolog glagolu voljeti i Husein Tahmiščić: Poziv na
putovanje (65), priredio Josip Osti; Alija Isaković: Taj
čovjek – Jednom (67), priredila Dijana Hadžizukić; Fe-
rida Duraković: Pohvala drvetu i Selim Arnaut: Plodovi
(94), priredili Marko Vešović i Željko Grahovac. U XII
kolu prvi su put publicirana djela dvojice autora koji se
već ubrajaju u klasike bošnjačke književnosti: Derviša
Sušića i Hasana Kikića. Drame Alije Isakovića publici-
rane su već u prvom kolu edicije. Urednik je edicije Irfan
Horozović, urednik je Edin Mulać, a redakcioni odbor
pod čijom je palicom odabrano i priređeno XII kolo či-
nili su Irfan Horozović, Munib Maglajlić, Jasmina Mu-
sabegović, Fehim Nametak i Emina Memija. Naredno,
XIII kolo, trebalo bi biti završeno u toku 2019. godine,
ali je pitanje hoće li tada biti i publicirano s obzirom na
nezavidnu finansijsku poziciju u kojoj se trenutno nalazi
Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”.

70 21/6/2018 STAV