Page 71 - STAV broj 172
P. 71
istražena, ni, naravno, sistematizirana, a kojima je možda i najvažnija edicija Mu- Senadin Lavić
samim tim ni kanonizirana, a posebno ne slimanska književnost u 25 knjiga”, kazao je
onako kako je to praktično slučaj sa svim Horozović. Navodi da su postojali i kon- koji nije zainteresiran za kulturne sadržaje
drugim južnoslavenskim književnostima, stantni napadi na ediciju, ali i na samu da mu objašnjavate šta je bošnjačka knji-
a sa srpskom i hrvatskom književnošću ideju bošnjačke i bosanskohercegovačke ževnost, ko je Mak Dizdar, ko su Nedžad
već desetljećima”, kaže Kodrić. Upravo književnosti, što dodatno svjedoči o bit- Ibrišimović, Alija Isaković, Derviš Sušić,
zbog toga, smatra on, edicija Bošnjačka nosti jedne ovakve edicije. Hasan Kikić, Irfan Horozović, Dževad
književnost u 100 knjiga i jeste jedan od Karahasan... Nema više smisla objašnja-
fundamentalnih projekata, i tu upravo u Horozović se prisjeća da je nakon vati koje sve teškoće imamo u izdavanju
kontekstu istraživanja, sistematiziranja agresije na Bosnu i Hercegovinu, kad je i jednog kola bošnjačke književnosti. Moć
i kanoniziranja, ali i šireg predstavlja- pokrenuta edicija Bošnjačka književnost u je u rukama spornih ličnosti koje više ne
nja i afirmiranja bošnjačke književnosti 100 knjiga, vladao veliki entuzijazam i da drže do bošnjačke kulture. A jedan narod
kao književnosti koja je desetljećima bila je bilo očekivano da edicija bude publi- ne može postojati bez vlastite kulture”,
marginalizirana i negirana, što je u nekim cirana relativno brzo. Međutim, kako je kaže Lavić.
slučajevima prisutno i danas. istaknuo, pojavili su se određeni problemi
koji su utjecali na to da 23 godine nakon
Senadin Lavić ističe da je upravo edi- njenog pokretanja bude publicirano tek
cija Bošnjačka književnost u 100 knjiga pa- 12 od predviđenih 20 kola edicije. “Po-
radigmatski sadržaj kojim se ispunjava javili su se problemi sa sufinansiranjem
misao bošnjačkog bića, te da kao takva do- edicije, jer, naravno, ona ne može biti sa-
prinosi kulturalnoj bosnistici. “Dugo smo moodrživa. Ti su problemi najviše utjecali
u ‘Preporodu’ razvijali koncepciju naroda na proces publiciranja”, ističe Horozović.
kao kulturne forme, odnosno razumijevanja
jednog naroda u povijesti kao kulturne for- Predsjednik BZK “Preporod” Senadin
me koja stvara svoje prepoznatljive oblike Lavić kaže da niko ne zapomaže, ali da je
među drugim narodima i preferira kultu- bilo svega u posljednjih pet-šest godina.
ru mira. Književnost je nezaobilazan dio “Znam da su mnogi beznačajni projekti po-
te bošnjačke kulturne forme u Evropi. Mi trošili stotine hiljada maraka i ništa od toga
još nismo razvili cjelovit sistem bosanskih nemamo. Ali, kome to čovjek može reći i
prostora znanja u kojima se raznovrsni as- da nešto postigne, samo može na sebe na-
pekti bosnistike – kao filozofije Bosne i po- vući opasnu ‘igranku’ i mržnju skorojevića
vijesti temporalnih i spacijalnih aspekata i polusvijeta koji raspamećuje bošnjački
bosanstva u pluralnosti kulture – slažu u narod. Mnoge projekte moramo raditi
semiotički sistem postojanja jednog bića. gotovo konspirativno, kao da nemamo
Jedan od pluralnih sadržaja bosnistike jeste svoju državu, kao da smo podstanari u
bošnjačka književnost sa svim njezinim sa- vlastitoj kući. Znate, kada dođete nekome
držajima u povijesti. Predstoji generacijski
rad na brojnim pitanjima koja su iskrsla Dijana Hadžizukić o publiciranju
pred nas u ovom vremenu, a to znači ra- Isakovićevih drama u XII kolu edicije
zvijanje etičke i epistemičke odgovornosti
pred onim što se događa. Edicija Bošnjačka Knjiga u kojoj su izabrane pripovijetke i
književnost u 100 knjiga doprinosi stanju u putopisi Alije Isakovića važna je jer izno-
kulturalnoj bosnistici kao paradigmatski va podsjeća čitaoce na njegovo značajno
sadržaj kojim se ispunjava misao bošnjač- književno djelo. Naime, posljednjih dece-
kog bića o sebi i svijetu u formi književnog nija, pa i u vrijeme obilježavanja dvadese-
djela”, kaže Lavić. te godišnjice Isakovićeve smrti, mnogo se
više govorilo i pisalo o njegovom kulturnom,
FINANSIJSKI PROBLEMI političkom, leksikografskom i radu na an-
tologiji bošnjačke književnosti nego o nje-
U razgovoru za Stav urednik edicije govom izvornom književno-umjetničkom
Irfan Horozović objasnio je da je potreba djelu. Kao autor romana, drama, pripovije-
za jednom ovakvom edicijom bila histo- daka i putopisa, Isaković pripada samom
rijska. Kako kaže, riječ je o reprezentativ- vrhu naše modernističke književnosti, te je
noj ediciji koja predstavlja ponajvažnija još jedno izdanje pripovijedaka i putopisa
djela i autore bošnjačke književnosti na zaista dobrodošlo i s obzirom na to da ih
jednom mjestu. Ipak, on ističe da put do je u bibliotekama sve teže bilo naći. Nje-
jedne ovakve edicije nije bio jednostavan. gove pripovijetke pripadaju eksperimen-
“Postojale su određene predradnje i tek- talno-modernističkoj prozi, u kojoj su prostor i vrijeme odvijanja radnje minimalizirani, ka-
stovi koji su iznjedrili ediciju Bošnjačka rakteri ili svedeni na tipove ili do kraja simbolizirani, a pripovjedna instanca oneobičena
književnost u 100 knjiga: rad Alije Isako- i često promjenjiva unutar istog teksta. S druge strane, Isakovićevi putopisi mnogo su
vića, edicije koje su bile u kulturnom više pripovijetke o svijetu viđenom i doživljenom nego tek puki zapisi o gradovima. Kao
naslijeđu koje su radili bosanskoherce- posebno zanimljive, istakla bih njegove zapise objedinjene naslovom Pisanim tragom,
govački izdavači, Biserje i Hasanaginica, u kojima je pričama o Hasanaginicinom Zagvozdu, Morinama, Huminom Cimu, tekiji na
koja je uključila ogroman skup svjetskih Oglavku kod Fojnice i kuli Husein-kapetana u Gradačcu ispisao priče o temeljnim tek-
pogleda na ono što nosimo kao baštinu, stovima bošnjačke književnosti.
potom antologije književnosti napravlje-
ne u okviru sarajevske ‘Svjetlosti’, među
STAV 21/6/2018 71
