Page 73 - STAV broj 154
P. 73
kaže, pronalazi u Bosni, gdje osjeća kao “Mnogo je vremena prošlo od osmanskog perioda. Dosta
da je vrijeme stalo. se toga promijenilo. Razni su režimi vladali, ali je ostao
taj poseban duh koji se njeguje na ovim prostorima”,
“Mnogo je vremena prošlo od os- ističe Mikail Türker Bal kada govori o Bosni i Hercegovini.
manskog perioda. Dosta se toga pro- Smatra da je ovdašnji narod bolje sačuvao neke kulturne
mijenilo. Razni su režimi vladali, ali je i tradicijske vrijednosti, te da kulturni kodovi koje su u
ostao taj poseban duh koji se njeguje na Turskoj “izgubili” i dalje žive u Bosni i Hercegovini i zbog
ovim prostorima”, ističe Bal. Kaže da toga osjeća zahvalnost
danas živi u glavnom gradu osmanske
civilizacije. Međutim, duh koji prona- u vakufnami Isa-bega Isakovića. U knjizi Mikail Türker Bal trenutno prip-
lazi u Bosni i Hercegovini više ne nalazi sam to pokušao pojasniti. Mene je poseb- rema knjigu Sufije Bosne i Hercegovine,
ondje gdje on živi. Smatra da je ovdašn- no impresioniralo da je u svoje vrijeme a cilj mu je da tursku publiku upozna
ji narod bolje sačuvao neke kulturne i mevlevihana bila kulturno središte Sa- s ovom temom. Smatra da su u Bosni i
tradicijske vrijednosti, te da kulturni rajeva i da je usmjeravala kulturni život Hercegovini živjeli značajne sufije za
kodovi koje su oni u Turskoj “izgubi- u gradu. Zbog toga mislim da Sarajlije čija se imena u Turskoj ne zna, te želi
li” i dalje žive u Bosni i zbog toga os- žive na velikom kulturnom naslijeđu”, da ta imena uđu u literaturu sufizma i
jeća zahvalnost. objašnjava Bal. u toj zemlji.
Kada je 2012. godine prvi put došao Govoreći o hafizu Hadžimuliću, is- “Na Balkanu su me jako dojmile te-
u Bosnu, slučajno je posjetio i mezar ha- tiče da je, osim što je bio hafiz Kur’ana i kije koje su stoljećima imale značajne
fıza Hadžimulića, čiju biografiju do tada Kerima, znao i više jezika, bio profesor uloge u održavanju vjerskih vrijednos-
nije poznavao. Nakon nekoliko godina na univerzitetu, stručnjak za stare spise ti ovdašnjih naroda. Kao osoba čiji je
ponovo se susreo s imenom Hadžimulića u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, hatib i sam život okrenut tasavvufu, i dalje
i počeo je više čitati o njemu. “Toliko su u Carevoj džamiji. Pored svega toga, ga- istražujem historiju tasavvufa”, priča
me dojmili njegov život i njegova ličnost jio je mesnevijske vrijednosti. “Ovo je sve Bal ističući da svaki dan upoznaje nova
da je na kraju, od nečega što je započe- bitno da bismo shvatili ličnost Hadžimu- značajna imena i djela. Jedino zbog čega
to kao tekst, nastala knjiga. Ustvari, to lića, on je bio intelektualac iako ni to nije žali jeste što se ni u Turskoj ni u Bosni i
pokazuje i koliko toga se ima ispričati dovoljna riječ da se opiše njegova ličnost. Hercegovini ne pridaje dovoljna pažnja
o ovom mesnevihanu”, kaže Bal. Bio je više od toga”, Kaže Bal. ovim kulturnim vrijednostima. n
Da bismo bolje upoznali Hadžimu-
lića, smatra Bal, potrebno je prvo razum-
jeti tradiciju mevlevihane koju je gajio.
“Treba znati i sve periode kroz koje je
prošla mevlevihana koja se ujedno nalazi
STAV 15/2/2018 73
