Page 80 - STAV broj 154
P. 80
kultura
U povodu 86. godišnjice objave prvog broja lista “Sandžak”
Antirežimski
kurs i borba za
ravnopravnost
Sandžaka
Rukopisi spremljeni za štampu morali su se prije slaganja u užičkoj
Piše: Almir MEHONIĆ štampariji nositi na pregled i saglasnost državnom tužiocu. Da bi
omogućila objavljivanje pojedinih slobodnijih članaka, redakcija
Ideja samobitnosti Sandžaka došla je lista vrlo je često, u dogovoru s vlasnikom štamparije, na mjesto
do izražaja odmah nakon 1912. godi- dogovorenog ubacivala drugi materijal koji tužilac nije ni vidio
ne, kada Srbija i Crna Gora ulaze na
njegovu teritoriju. Već je 1917. godine zemlje 1941. godine. Bio je u zatvorima u potrebe o kojima sa poznavanjem i iskre-
u Sjenici održano savjetovanje svih san- Cetinju i Podgorici, a od novembra 1942. nošću mogu govoriti samo oni koje boli
džačkih gradonačelnika, što je rezultiralo do aprila 1943. godine bio je zatvoren u teška sudbina njegova i koji su cijelim svo-
Sjeničkom rezolucijom, u kojoj je istaknuta Prijepolju. Po oslobođenju Sarajeva bio jim životom, čitavom svojom aktivnošću,
posebnost ove regije, ali i njena historij- je dopisnik Politike za Bosnu i Hercegovi- bilo političkom, bilo kulturnom ili pri-
ska veza s Bosnom. Ipak, ozbiljnije pro- ne. Značajan je njegov doprinos i u osni- vrednom, vezani za ovaj besputni kraj.”
filiranje sandžačke političke ideje desilo vanju poslijeratnog sreskog lista Polimlje
se početkom tridesetih godina u trokutu u Prijepolju. Učestvovao je u osnivanju Pojašnjavajući prilike i okolnosti koje
sandžačkih gradova Prijepolje – Pljevlja Udruženja novinara Srbije i Saveza no- su pratile nastanak lista Sandžak, Milivoje
– Bijelo Polje. vinara Jugoslavije. Žugić je, kao izdavač
i urednik, štampao kao posebnu knjigu
Najznačajniji događaj u ovom procesu i Sandžačke hićaje, koje su povremeno
bilo je pokretanje lista Sandžak u Prije- izlazile na stranicama Sandžaka. Koliko
polju, čiji je prvi broj objavljen 1. febru- je bio strastven u misiji izdavača novina,
ara 1932. godine. Bio je to pravi podvig u najbolje govori činjenica da je čak prodao
godinama kada je bila visoka stopa nepi- očevu livadu u prijepoljskoj Mijoskoj kako
smenih u Sandžaku i vremenu uoči svjet- bi platio troškove štampanja.
ske ratne kataklizme.
CENZURA ZA VRATOM milivoje
U zaglavlju lista pisalo je “za kulturno žugić
i ekonomsko podizanje Sandžaka”, a po- Potrebu pokretanja lista Sandžak mož-
kretač, urednik i izdavač bio je Milivoje da je najbolje opisao Gojko Tepić u tekstu
Žugić, istaknuti intelektualac i novinar. Potreba štampe u Sandžaku (Novi Sandžak,
Milivoje Žugić (1905–1972), poslije gi- broj 2, 1937): “Potreba za jednim infor-
mnazije u Pljevljima, završio je Pravni mativnim listom koji će služiti specijal-
fakultet u Beogradu i cijeli radni vijek no našem zapuštenom kraju osjećala se
proveo je u novinarstvu. Žugić je bio do- odavno, a danas je veća nego ikada. Veli-
pisnik i Politike s Cetinja, središta zetske ka prestonička štampa nema mogućnosti,
banovine, gdje ga je zatekla kapitulacija ili ne osjeća potrebu, da našem Sandžaku
posveti onoliku pažnju koliku on zaista
zaslužuje. (...) Sandžak ima svoje naročite
80 15/2/2018 STAV
