Page 29 - STAV broj 285

Ali, posljednjih godina rat u Siriji i nakon Prvog svjetskog rata i dolaska Britanije i Francuske. Ideja je umrla i
napadi ekstremista uveliko su utjecali novih vladara, ovaj put onih iz Evrope. prije no što se rodila.
na turizam u Libanu. Na svom vrhuncu Liban je uvijek bio i dobro skrovište Raspodjela Osmanskog carstva dala
zemlja kedrova privlačila je šest miliona za progonjene manjine u kojoj stoljeći- je Francuskoj kontrolu nad libanskom
turista godišnje. Sada jedva da ih dođe ma žive izbjeglice iz različitih regija, teritorijom. Godine 1920. godine zemlja
milion. Unatoč tvrdnjama vlasti da je različitih religija, kršćani i muslimani, je ujedinjena pod jedinstvenom upra-
jednako sigurna kao i bilo koja regija u podijeljeni u različite sekte i upravo ta vom i u današnjim granicama. Francuzi
Evropi, Liban je bio finansijska meka činjenica otežava njihovu koegzistenci- su politički i ekonomski favorizirali
sedamdesetih, poznat kao “Švicarska na ju. Danas je zemlja pretežno musliman- kršćane, nauštrb arapskog stanovništva.
Bliskom istoku”, ali okrutni građanski ska, šiita je 35 posto, a 23 je posto suni- Ekonomski razvoj doveo je do nastanka
rat i izraelska invazija ugasili su taj sjaj. ta. Kršćana je 27 procenata, oni su prije elite, ali je bio i okidač za vjerske sukobe.
Liban je stjecište kultura i religija od svega maroniti, ali ima i pravoslavaca, Godine 1943. Maroniti, suniti i druge
davnina. Njime su vladala različita car- Armena i protestanata. Posebno treba manjinske skupine potpisali su Nacio-
stva, ali zemlja iz toga nikad nije profi- spomenuti Druze, šiitsku sektu nasta- nalni pakt o podjeli vlasti i proglasili
tirala. Libanom je dominiralo Osman- lu u 10. stoljeću i nastanjenu u Izraelu, nezavisnost. S napuštanjem posljednjih
sko carstvo, onda je nakon toga postao Siriji i Libanu, koja predstavlja sedam francuskih trupa 1946. započinje raz-
evropska kolonija, da bi nakon toga patio posto stanovništva zemlje. doblje ekonomskog uzleta. Međutim,
u građanskom ratu i konačno dočekao U Libanu su se krajem 19. stoljeća kako su kršćani bili na ključnim polo-
krhki mir koji je ugrožen atentatom na pojavila snažna arapska nacionalistička žajima u državi, raslo je nezadovoljstvo
bivšeg premijera Rafika Haririja. stajališta čiji je prvi cilj bio osloboditi sve brojnijeg šiitskog stanovništva, što
Liban je zemlja stara 10 hiljada go- se od osmanske vlasti. Prihvatili su po- je prijetilo nesigurnoj ravnoteži. Sve je
dina, ali je u svojoj historiji nezavisan moć za to debelo zainteresirane Velike mirisalo na eksploziju.
svega sedam decenija, od 22. novembra Britanije, krenuli u Prvi svjetski rat i u Liban je izbjegao rat između Izra-
1943. Zbog svoje pozicije mosta izme- borbu za kontrolu nad regijom. Turci elaca i Palestinaca, ali ne i njegove po-
đu istočne i mediteranske obale, padao su poraženi 1916. godine. Nakon rata, sljedice: arapske izbjeglice su tu zemlju
je pod vlast različitih vladara. Egipćani, nacionalisti udruženi s regionalnim iskoristile kako bi napadale Izraelce, koji
Babilonci i Asirci kontrolirali su to pod- oligarhijama pokušali su stvoriti razli- su onda ulazili u Liban kako bi ubijali
ručje prije dolaska Aleksandra Velikog i čite arapske države, među njima i Veli- Arape. Osim toga, oko 1975. godine ve-
onda i Rima u 1. stoljeću p. n. e. Bizant je ku Siriju, koja bi uključivala Palestinu, ćinsko muslimansko stanovništvo počelo
naslijedio te teritorije koje su onda u 7. Siriju i Liban. Ova ideja nije prijala je zahtijevati promjene u raspodjeli vla-
stoljeću integrirane u muslimanski svi- evropskim imperijalistima i Velika Sirija sti. Počeli su se sukobljavati libanski fa-
jet. Sve do propasti Osmanskog carstva podijeljena je u mandate između Velike langisti, odnosno kršćanska desničarska

STAV 20/8/2020 29