Page 20 - STAV broj 438

POLITIKA

se naučnom anahronošću kulturna i jav- bibliotečkim bazama biti prepoznata po stavova o crnogorskoj kulturi kao
nost u cjelini na prostoru bivše Jugosla- samostalnome kodu, kako je to uobičajeno regionalnome fenomenu širega srpskog
vije samo dodatno zbunjuje, no uprkos i kada su drugi jezici u pitanju. korpusa. Uporedo je s tim u više navrata
tome „jedino pravedno rješenje“ – kako od 2020. od raznih političkih funkcionera
ističe jezikoslovac Stjepan Damjanović STAV: Koliko Crnogorci njeguju vlastiti vladajućih struktura negirano postojanje
– „jeste poštovati volju svakog naroda maternji jezik – crnogorski jezik? Vjeru- crnogorskoga jezika, kulture i tradicije.
da nazove svoj jezik onako kako želi, a jemo da je društvo i u jezičkom segmen- Na udaru takve politike našao se prije
vi što mislite o tome u drugoj sredini je tu poprilično podijeljeno – jedni govore ostalih FCJK.
vaš problem. On mora određivati kako crnogorski, a drugi srpski jezik? Neka posljednja istraživanja govore da se
će se normirati taj jezik i nema zamjene VUJOVIĆ: Prvo, treba imati u vidu ovo oko 50 posto ispitanika izjašnjavaju kao
za takav stav jer svaki drugi stav vodi u − nedugo po uspostavljanju sociolingvi- govornici crnogorskoga jezika.
nesporazume i svađe“. stike kao discipline posve je bilo jasno,
I kada ne bismo uvijek opravdavali nei- a u literaturi je na različitim iskustvima STAV: Govorimo li svi u regiji istim
zbježno preplitanje jezikoslovne i političke obrazlagano, da jezičku politiku treba vo- jezikom?
dimenzije ovoga problema (a neizbježno diti spram potreba datoga društva i kultu- VUJOVIĆ: Čini se da oni koji dominantno
je po prirodi stvari uvijek i svugdje kada re te da, ukoliko to ne radimo sami, radit kontroliraju javni diskurs o ovoj temi naj-
su u pitanju standardizacija jezika i kre- će drugi, ali za tuđe interese. češće govore kao politikanti, nerijetko pro-
iranje jezičke politike), mogli bismo po- Procesi u crnogorskome društvu umnogo- izvodeći tenzije među građanima ovoga
tvrditi da bosanski i crnogorski kao stan- me su pogledu, a kada je službeni jezik u regiona koji su nesumnjivo i kulturom
dardni jezici na štokavštini nesumnjivo pitanju i te kako, bili usmjereni kasnom i privređivanjem i brojnim vezama vje-
postoje, ma šta o tome izrekla politika uspostavom institucija. Nedostatak insti- kovima upućeni jedni na druge. Ponovit
neke druge države. tucija i državne strategije manje ili više ćemo – na štokavskome jezičkom prostoru
uspješno nadomještan je radom pojedi- postoje četiri samostalna standardna
STAV: Govoriti o crnogorskom jeziku naca, a u vezi s tim vrlo slikovita može jezika: bosanski, crnogorski, hrvatski i
skoro je nemoguće bez spomena na 8. biti činjenica da Crna Gora prvi put mi- srpski jezik. Ipak, najbitnije za sve koji
decembar 2017. godine, na datum kada nistarstvo kulture formira 1992. godine. u ove vrste rasprava ulaze jeste da krenu
je Crnoj Gori dodijeljen međunarodni je- Vidljivo je da je historija crnogorskoga od elementarne i naučno utemeljene
zički kod. Šta znači crnogorskoj lingvisti- jezika tekla u različitim pravcima, s po- činjenice o razlikovanju jezika kao sistema
ci, pa i generalno filologiji, dodjeljivanje svjedočenim različitim kulturnim i ide- i jezika kao standarda. Jezikoslovac Josip
ovog koda? ološki projektovanim utjecajima, tekla Silić više je puta i u raznim prilikama
VUJOVIĆ: Međunarodni kod za crno- je ta historija u različitim državnim i objašnjavao: „U sociolingvističkome
gorski jezik dodijelila je Kongresna bibli- zakonskim okvirima, tekla je i pod ra- smislu jedinstva nikada nije bilo. Nije
oteka iz Washingtona. Njihovi su timovi zličitim imenima toga jezika – i sve je to bilo, rekli smo, supstancije na temelju
u dužem periodu analizirali i vrednovali dio našega nasljeđa koje se u crnogorskoj koje bi se moglo govoriti o tome jedinstvu.
procese na planu jezika, naše i inostrane filologiji proučava i adekvatno kontek- Često se namjerno sa sociolingvističke
bibliotečke fondove i izdavaštvo, pa i ko- stualizira. Podjele, međutim, postoje i problematike (koja je conditio sine qua non
načnu odluku donijeli početkom decem- danas, ali su na planu vrijednosnih su- standardnoga jezika) prelazilo na lingvi-
bra 2017. Tada je dodijeljena i oznaka za dova u vezi s crnogorskim jezikom one stičku. Nije se razlikovao štokavski kao
crnogorski jezik CNR. Otuda se u ovoj produkovane ideološkim i političkim sustav od štokavskoga kao standarda.
činjenici steklo više administrativnih ga- aktivizmom pojedinaca i organizacija Zato je nelogično govoriti o „raspadu srp-
rancija koje daje jedna važna adresa da će (prije svih Srpska pravoslavna crkva, sko-hrvatskoga“. Raspasti se može samo
naša naučna i druga izdanja u svjetskim Matica srpska, neke političke stranke) ono što prirodno postoji.
koje se izrazito protive crnogorskome je- U kontekstu ovih naših nesnalaženja če-
ziku. Nama je u Crnoj Gori, a vjerujem i sto se sjetim Pecove rečenice: „Jeziku je
Procesi u crnogorskome kolegama u regionu, posve očigledno da najbolje kada nije među naoštrenim zu-
društvu umnogome su su u ovim procesima naučne činjenice bima.“ Uz mnogo više tolerancije, pošto-
vanja naučnih istina i stavova sagovor-
žrtvovane ideološkim interesima nega-
pogledu, a kada je službeni tora crnogorskoga jezika. nika i o ovome pitanju će se raspravljati
jezik u pitanju i te kako, Srpski jezikoslovac Ranko Bugarski u jed- mnogo mirnije.
nome je novijem radu ispitivao jezičke na-
bili usmjereni kasnom cionalizme na prostoru bivše Jugoslavije, STAV: Kako je tekao proces osnivanja
te će, uz ostalo, napraviti podjelu na ofan-
uspostavom institucija. zivni (ekspanzivni) nacionalizam i nacio- FCJK? Je li bilo sabotaža?
VUJOVIĆ: Montenegristika danas kao
Nedostatak institucija i nalizam koji je odbrambeni, a u vezi s tim najznačajniji istraživački i izdavački centar
ima FCJK. U izdanjima i međunarodnim
za srpski jezički nacionalizam napisat će
državne strategije manje ili da je primjer ekspanzivnog nacionalizma aktivnostima ta ustanova realizira projek-
više uspješno nadomještan jer je u temelju njegovu širenje na okolne te za njegovanje najvrednijih ostvarenja
teritorije. S druge strane, crnogorska je
u historiji ove discipline, a značajnih za
je radom pojedinaca, a u kultura od 2020. bez jasne i jedinstvene crnogorsku kulturu uopće. Na utemelje-
vezi s tim vrlo slikovita može kulturne strategije. Štaviše, mnogi su nje ovakve ustanove nije se čekalo, već su
segmenti naše kulture administrativno i
ambijent za otvaranje fakulteta na koje-
biti činjenica da Crna Gora finansijski stopirani ili usmjereni u pravcu mu će se izučavati jezikoslovna i književ-
prvi put ministarstvo kulture koji poništava karakter multikulturnoga na montenegristika različite generacije u
dužem nizu godinama pripremale. Pripre-
i građanskog crnogorskog društva, te u
formira 1992. godine. pravcu oživljavanja tradicionalističkih mala ga je, prije svega, grupa crnogorskih

20 28/7/2023 STAV