Page 40 - STAV broj 438

DRUŠTVO
DRUŠTVO

Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (44. dio)

AKO SE MOŽE BITI NA

MORU, MOŽE LI SE BITI NA

TABLI ILI NA SEMAFORU

Piše: Alen KALAJDŽIJA

Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta
za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao
i funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova
područja zanimanja jesu lingvistika i historija jezika.
Do sada je ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne
naučne članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno
je učestvovao na 54 domaće i međunarodne naučne i
stručne konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega
su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg naučnog
saradnika. Učestvovao je na više od 60 stručnih tribina
i promocija izdanja iz oblasti bosnistike. Urednik je više
od 20 izdanja Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja
bilo od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je
bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz
oblasti bosnistike.

KO SE KIME ŽENI, A NE MOŽE SE *OMUŽITI

Čujem nekidan neku folk-pjesmu u kojoj se pjevačica žali na to subjekt aktivne dijateze, a žena subjekt pasivne dijateze. Za-
što neki đuvegija neće da je oženi. A da se požalila da se neće jednica u koju se stupa na neodređeno vrijeme u bosanskom
njome oženiti, bilo bi jasnije. Ovako, ispada da taj đuvegija neće se zove brak, što je u vezi s glagolom brati, koji ima semantičku
da joj „nabaci“ nekog momčinu. Tako je to u jeziku. Istina, ovakva vezu preko prijevoja vokala u korijenu riječi i dodavanjem afiksa
konstrukcija sadrži svojevrsne elemente prema kojima se status s oblicima birati, izabrati, odabirati, odabrati, izbor, odbor, bira-
žene posmatra u podređenoj poziciji u odnosu na muškarca. nje itd. Znači, leksema koja upućuje na demokratski pristup ovoj
Jer, muškarac se, kao prvo, ženi, a žena se ne može *omužiti, društvenoj instituciji jeste brak, jer podrazumijeva izbor brač-
ona se ne *muži. Znači, u jeziku je uobičajen glagol ženiti (se), nog, kako se to u savremenom pravu kaže, partnera, ili odrani-
koji je izveden od imenice žena. Kada se taj glagol upotrijebi je druga, sudruga, prijatelja. Odatle dolazi i glagol vjenčati se,
kao prijelazni, pojam koji se veže uz ovu riječ dolazi u funkciji što je podrazumijevalo da mlada ili oba bračna druga na svoje
bližeg objekta: „Mujo ženi Aišu“ – što podrazumijeva, kako je glave stavljaju vijence koji simboliziraju čin udaje, pri čemu uda-
već kazano, da je Mujo svojevrsni provodadžija, posrednik, ili ja ima veze s glagolom dati, davati, što je prvenstveno vezano
je u poziciji oca, brata, amidže, djeda i sl., a kada se navedeni za ženu, jer se ona udaje (<u-daje) za muškarca, dok je muški
glagol upotrijebi kao povratni, onda je situacija semantički ja- član para onaj koji uzima. Tako se u jezika javlja i oblik uzeti se,
snija: „Mujo se ženi Aišom“ – što znači da je Mujo mladoženja, što podrazumijeva voljni akt pri navedenom činu: „Mujo i Aiša
a Aiša da je mlada, nevjesta. Iz navedenog oblika formirana je su se uzeli, a mogli su se i vjenčati“, mada „se Aiša udala za
i imenica ženidba – gdje je muškarac u poziciji subjekta, ko- Muju“ ili eventualno „Mujo je uzeo Aišu“. Zato je uobičajeno da
jem se analogno uspostavlja imenica udaja – u kojoj je žena kazati: „Mujo se oženio Aišom“, ali *„Aiša se ne može omužiti
subjekt, pri čemu je u formalnogramatičkom smislu muškarac Mujom“. Tako je to u jeziku! A je li tako u životu?

40 28/7/2023 STAV